“Što uopće znači da je nešto ‘suviše demokratsko’?” Tom rečenicom komentirao je ustavni sudac Goran Selanec za N1 tvrdnju predsjednika policijskog sindikata Dubravka Jagića da su “ovlasti policije suviše demokratske”.

Policijski sindikalac: “Ovlasti policije previše su demokratske”

“Ustavni sud je imao nekoliko odluka u kojima je ocjenjivao Zakon o policijskim ovlastima i zauzeli smo prilično jasne stavove. Nema tu neke velike demokracije, vlada načelo razmjernosti, je li neka ovlast razmjerna već na samom papiru, a onda i kada se koristi. Ne znam što bih točno mislio o tome da su ovlasti policije suviše demokratske i što uopće znači da je nešto suviše demokratsko”, rekao je.

Detaljnije o nedavnom slučaju premlaćivanja migranata na granici nije želio govoriti, kako kaže, suzdržat će se od konkretnih odgovora jer se radi o slučaju koji bi se mogao naći pred Ustavnim sudom. “Ono što mogu reći, čisto da gledatelji znaju, s Ustavnog aspekta u kojem području mi postupamo, to je nehumano postupanje. Tu je izrazito važno načelno temeljite istrage i na temelju istrage poduzeti odgovarajuće mjere”, dodaje.

“Ustavni sud je već odlučivao u određenim predmetima o temama koje su, u najmanju ruku srodne, i to bi bilo u situacijama u kojima su ljudi tražili azil, je li im RH na odgovarajući način odgovorila na njihova traženja, koja oni vuku iz europskih zakonodavstava jer međunarodna zaštita je regulirana EU zakonodavstvom i tu država ima određene obaveze o tim ljudima i Ustavni sud već je u nekim predmetima odlučivao je li država ispoštovala te obaveze ili nije”, objasnio je.

U nastavku je govorio o predsjedniku Ustavnog suda koji je danas izabran. Ponovno je to Miroslav Šeparović. “Danas je bila sjednica Ustavnog suda, na kojoj je većinom glasova, ponovno izabran dr. Šeparović kao predsjednik Ustavnog suda na sljedeće četiri godine. Ustavni sud funkcionira tako da sam bira predsjednika i tako je bilo i danas, nije bilo problema, sve je bilo vrlo uljuđeno. Većina glasova, znači većina glasova, sjednica ima svoj zapisnik koji se objavljuje na stranicama Ustavnog suda, za sve drugo treba konzultirati taj zapisnik i zbog kolegijalnosti neću komentirati detalje”, rekao je.

Miroslav Šeparović ponovno izabran za predsjednika Ustavnog suda

Govorio je, zatim, o funkcioniranju Ustavnog suda: “Naša izdvojena mišljenja, moje i kolega koje se slažu, odnosno stajalište što se tiče samog suda, je da bi postupak i način na koji sud odlučuje i način na koji vodi sudski postupak trebao biti nešto otvoreniji, posebno otvoren prema javnosti i posebno otvoren, ne samo u sudjelovanju stranaka u nekom postupku nego i šire javnosti, odnosno da mogu biti prisutni kada sud raspravlja o nekim predmetima gdje nema zaštite identiteta. Ne vidim razloge zašto bi sjednice suda bile redovito zatvorene kao sada.”

“Klasični je argument da je rasprava iskrenija, da suci mogu koristiti, ne samo argumente, nego i slobodniji način obraćanja jedni drugima, da ih nitko krivo ne interpretira jer se krivom interpretacijom stvara privid da sud funkcionira na način na koji ne bi trebao. To je moje shvaćanje tog argumenta zašto bi sud trebao ostati u svojim prostorijama”, kaže.

Rekao je da je iz njihovih izdvojenih mišljenja vidljivo da smatraju da bi bilo zdravije, transparentnije i otvorenije da se argumenti, naročito u postupcima gdje ne treba štititi privatnost samih stranaka, suoče javno i da se o tome raspravlja i u široj javnosti. “Mi kao suci nismo gluhi na to što se događa izvan suda. Ne u smislu da slušamo tko bi što htio nego što govore stručnjaci, a može nas netko i naučiti nečemu kroz raspravu. Poanta rasprave upravo je u tome da rasvijetli neke aspekte koji bi bili malo pokriveni da rasprave nema”, veli.

Jesu li suci onda u komotnijoj poziciji kada javnost nije uključena?

“Pa jesu li u komotnijoj poziciji to je stvarno pitanje empirije. Nije da te rasprave među nama nisu žustre i postoji argument s druge strane da bi možda ta žustrina bila blaža da je sud više otvoren javnosti jer bi se neki suci suzdržavali od oštrije kritike baš kako bi očuvali taj privid određene kolegijalnosti koji je nužan za zdravo funkcioniranje institucije kao što je Ustavni sud. Bilo bi im čak malo ugodnije. Poanta nije u tome kako je kome ugodnije. Kada smo imenovani znali smo točno koja je težina odgovornosti koju preuzimamo tako da ugoda ne bi trebala biti element. Ono što je stvarno bitno je da rasprava služi da se rasvijetle svi problemi, rješenja i argumenti koji mogu uvjeriti da sudac ili sutkinja prevagnu na jednu ili drugu stranu”, objašnjava.