Ustavni sud u utorak je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava.

“Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnih jedinica”, rekao je Šeparović na konferenciji za medije nakon sjednice i podsjetio kako je Ustavni sud i ranije utvrdio da je već 2010. postojala pravna mogućnost za ukidanje ovog zakona, da je smatrano da za to postoje pretpostavke. Razlog zašto to tada nije učinjeno je u samom predmetu uređenja zakona izbornih jedinica.

“Predmet uređenja tog zakona ograničen je isključivo na granice izbornik jedinica”, istaknuo je Šeparović i dodao da on ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.

Istaknuo je da se distrubucija mjesta mora nadzirati barem svakih 10 godina izvan izbornog razdoblja. “Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon. Dva su ključna razloga zbog kojeg smo tako postupili. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je dugogodišnji trend sve veće razlike u težini glasova”, naglasio je.

“U sva tri ciklusa su prisutne velike razlike u broju birača u svim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus minus pet posto. Moguće je utvrditi stabilan trend povećanja tih razlika kroz izborne cikluse. Ustavni sud je u prosincu 2022. zatražio uvid u trenutno stanje u registru birača, oni potvrđuju opisane trendove. Ukazuju na daljnje urušavanje biračkog prava glasa”, kaže navodeći da u npr. sedmoj izbornoj jedinici glas ima preko 30 posto manju težinu nego u četvrtoj. Glas, prema tome, najviše vrijedi u četvrtoj izbornoj jedinici”, rekao je.

Ustavni sud je ocijenio da nisu potrebne daljnje analize jer je čl. 45 Ustava određeno da pravo glasa imaju punoljetni s prebivalištem na području izborne jedinice. Ustavni sud je odlučio da službeni popisi birača moraju pružati uvid u stvarno stanje u izbornim jedinicama, kako god one bile definirane zakonom.

“Zakonodavcu ostaje i da se opredijeli za usklađivanje broja mandata umjesto za mijenjanje granica izbornih jedinica”, rekao je Šeparović na pressici i dodao kako će Ustavni sud pažljivo pratiti situaciju i da očekuje odgovornost od zakonodavca.

Ustavni sud je ocijenio da zakon nije u skladu s Ustavom i ukinuo ga, Sabor je dužan donijeti novi zakon do 1. listopada 2023. godine. “Odluka je donesena većinom glasova, a jedan sudac je bio protiv ovakve odluke, Miroslav Šumanović”, rekao je šef Ustavnog suda na konferenciji za medije.

Demokratski karakter cjelokupnih izbor doveden u sumnju

U sažetku objavljenom nakon današnje sjednice Ustavni sud je naveo da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, to jest načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015.

Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da „razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava”.

Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava.

Značajno odstupanje od načela jednakog biračkog prava

Štoviše, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama, izvijestio je sud.

Suočen s navedenim činjenicama Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa.

Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo.

U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora.