U uvodnom dijelu 31. redovnog savjetovanja Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu koje je otvoreno u četvrtak u Opatiji, profesori zagrebačkog Pravnog fakulteta  Ivo Josipović i Zlata Đurđević su govoreći o ukinuću pravomoćne presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučajevima INA-MOL za primanje mita i Hypo za ratno profiterstvo ocijenili  da je Ustavni sud pri tome počinio niz pogrešaka, pa čak i prekršio Ustav.

Ovogodišnje savjetovanje se održava pod nazivom “Aktualnosti kaznenog prava u svjetlu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske.”

Ivo Josipović se osvrnuo na dio odluke Ustavnog suda po kojoj u presudi Županijskog suda u Zagrebu nije utvrđeno je li u predmetu u kojem se Ivi Sanaderu sudilo za ratno profiterstvo u sklapanju ugovora s Hypo bankom nastupila zastara za to kažnjivo djelo. Josipović je istaknuo da je u izmjenama Ustava iz 2010. godine uvedeno načelo nezastarjevanja kažnjivih djela ratnog profiterstva i vezanih uz pretvorbu i privatizaciju, a počinjenih za vrijeme Domovinskog rata.

“Ta promjena je bila potrebna jer bi inače sva takva djela otišla u zastaru, a za nju su bile gotovo sve političke stranke u Saboru jer je postojala kritična masa da se zastarjevanje ne smije dogoditi zbog moralnih, ekonomskih i pravnih razloga”, rekao je.

Josipović je govoreći o nepravilnostima i kriminalu počinjenom kroz pretvorbu i privatizaciju, naveo da se procjenjuje da je počinjena izravna i neizravna šteta od tadašnjih 50 milijardi njemačkih maraka, a da je revizijom pretvorbe i privatizacije u 1556 subjekata utvrđeno da je 370.000 ljudi izgubilo posao, “zagubljeno” 2,8 milijuna četvornih metara zemljišta i 90.000 četvornih metara u objektima.

“Ustavotvorac je imao namjeru u Ustav uvesti kategoriju nezastarjevanja tih kažnjiivih djela, a Ustavni sud je u svojem obrazloženju ukidanja presude u slučaju Hypo utvrdio da se to ne odnosi na slučajeve u kojima je nastupila zastara, te je u koliziji sa stavom ustavotvorca”, rekao je Josipović. Ocijenio je da je Ustavni sud prekršio Ustav jer je ustavnu odluku proglasio neustavnom te istaknuo da Ustavni sud nema pravo procjenjivati, a posebno ne mijenjati Ustav. “Obrazloženjem Ustavnog suda je konstitucionalizirana pošalica Ljube Ćesića Rojsa – tko je jamio, jamio”, naglasio je Ivo Josipović.

Zlata Đurđević je, ocjenjujući ukinuće pravomoćne presude Ivi Sanaderu za primanje mita u slučaju INA-MOL, ocijenila  da je Ustavni sud počinio niz pogrešaka te iznio nedostatne i irelevantne ustavne razloge. Osvrćući se na tvrdnju Ustavnog suda da Županijski sud u Zagrebu u presudi nije obrazložio temeljem koje odredbe se predsjednik Vlade ubraja među službene osobe kao počinitelj kažnjivog djela, Đurđević je ustvrdila da je činjenica da je predsjednik Vlade službena osoba nesporna i notorna te je ne treba dokazivati. I u kaznenom zakonu se navodi koje su službene osobe, te se spominju državni dužnosnici i službenici, a državni dužnosnici su predsjednik RH, predsjednik Vlade i članovi Vlade, rekla je.

Govoreći o dijelu odluke Ustavnog suda, u kojem se napominje da je u presudi Županijskog suda u Zagrebu pogrešno funkcija predsjednika političke stranke dovedena u kontekst službene osobe, Đurđević je rekla da je Županijski sud spominjanjem predsjednika stranke ilustrirao njegov autoritet i utjecaj, koji iz te funkcije proizlazi. Sud je govorio o mehanizmu utjecaja, a ne da je predsjednik stranke službena osoba, rekla je.

Nadalje, osvrnula se na teze Ustavnog suda da Županijski sud nije smio utvrđivati je li ugovor s MOL-om štetan. Sudovi mogu procjenjivati svaku činjenicu vezanu uz predmet, rekla je. To nije zadiranje u ovlasti izvršne vlasti, jer Vlada može sklapati štetne ugovore, ali za to odgovara onaj tko primi mito da bi se to provelo, navela je Đurđević.

Ustavni sud je 2015. godine ukinuo prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu kojom je osuđen na osam i pol godina zatvora zbog ratnog profiterstva u “slučaju Hypo” te primanja mita od mađarskog MOL-a i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.

U sklopu trodnevnog savjetovanja u Opatiji, uz pitanja ustavnog sudovanja u kaznenopravnom području, govorit će se o kažnjivim djelima obiteljskog i seksualnog nasilja, aktualnostima u kaznenom zakonu i zakona o kaznenom postupku, a prvi put će se na ovom skupu predstaviti rezultati znanstvenoistraživačkih projekata na području kaznenog prava.