Dnevniku je to potvrdio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović napominjući kako je zaključeno da će se pribaviti još neki podaci i da će se rasprava ubrzo nastaviti!

Na pitanje o čemu je riječ, Šeparović kaže da se od Ministarstva pravosuđa i uprave traže aktualni podaci o broju birača po pojedinim izbornim jedinicama.

Napomenuo je i da ove godine Ustavni sud ima još jedan stručni sastanak i jednu sjednicu suda, pa će nastavak rasprave koja prethodi konačnoj odluci o sudbini Zakona o izbornim jedinicama biti brzo nakon Nove godine.

Upitna pravednost izbora Hrvatska ima deset izbornih jedinica, a u svakoj od njih bira se 14 zastupnika. Broj birača u svakoj izbornoj jedinici mora biti podjednak, a odstupanja ne smiju biti veća/manja od 5 posto u odnosu na prosjek.

Odstupanja koja su veća od zakonske tolerancije bila su problem još na izborima 2007., a Ustavni sud je 2010. dao izvješće u kojemu je upozorio Sabor na taj problem i činjenicu da imamo velika odstupanja u vrijednosti glasa birača između pojedinih izbornih jedinica.

Do danas, međutim, ni jedna vlada nije pokrenula inicijativu niti je korigirala izborne jedinice, pa smo na prošlim izborima imali takva odstupanja u vrijednosti glasa da je upitno jesmo li uopće imali pravedne izbore.

Prof. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti objavio je studiju iz koje proizlazi da je HDZ dobio na izborima tri zastupnika više nego što bi ih imao da je glas svakog birača jednako vrijedio, a to je prvi put utjecalo na formiranje Vlade.

Rezultati popisa stanovništva 2021. godine pokazali su da je nesrazmjer još i veći nego što se mislilo, a rezultati popisa stanovništva i stanje u popisu birača za lokalne izbore koji su se održavali 2021. govore da u Hrvatskoj imamo apsurdnu situaciju jer je na popisu gotovo pola milijuna birača viška, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.