Zakon o lokalnim izborima nazvan “lex Vlahušić” kojim se pravomoćno osuđenim osobama zabranjuje kandidiranje na lokalnim izborima nije u suprotnosti s Ustavom, odlučio je Ustavni sud koji je, međutim, upozorio zakonodavca na nedosljednost s obzirom da su za lokalne izbore propisana stroža pravila nego za parlamentarne.

Unatoč uočenoj nedosljednosti zakonodavca u rješavanju tog pitanja Ustavni sud je ocijenio da to nije razlog za utvrđenje nesuglasnosti osporene zakonske odredbe s Ustavom.

Ocjenu ustavnosti zakona o lokalnim izborima zatražila su četiri predlagatelja, uključujući i dubrovačkog gradonačelnika Andru Vlahušića koji se ne može kandidirati na lokalnim izborima jer je pravomoćno osuđen u “aferi Šipan”.

Oporba je zakon prozvala “lex Vlahušić”, tumačeći da ga je Most predložio samo kako bi iz izborne utrke u svibnju izbacio dubrovačkog gradonačelnika Andru Vlahušića, a u siječnju je Ustavnom sudu upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti usvojenih izmjena.

Ustavni sud ocijenio je međutim da osporena zabrana kandidiranja na lokalnim izborima osobama koje su počinile taksativno navedena kaznena djela i koje su pravomoćno osuđene na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci, uključujući i uvjetnu kaznu, zadovoljava ustavne i europske pravne standarde.

Zabrana kandidiranja, smatra sud, u skladu je s njegovom ranijom odlukom jer je propisana zakonom; ima legitiman cilj izbjegavanja aktivne uloge osuđenih osoba iz javnog života i sudjelovanja u politici kao zalog vraćanja povjerenja građana u obnašatelje javnih dužnosti u zaštiti pravnog poretka i ostvarenja demokracije; razmjerna je jer se odnosi na širok krug počinitelja u odnosu na taksativno navedena kaznena djela i vremenski je ograničena jer  traje do rehabilitacije.

Predlagatelj Andro Vlahušić smatrao je da je donošenje zakona i ustanovljavanje novih izbornih pravila nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora u suprotnosti s preporukama Venecijanske komisije, no Ustavni sud je uputio na svoje izvješće od 8. prosinca 2010. po kojem u hrvatskom  pravnom poretku ne postoji ustavno ni zakonsko pravilo prema kojem bi bilo zabranjeno mijenjati i dopunjavati izborno zakonodavstvo, odnosno donositi novo izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja parlamentarnih izbora, ali da dobra parlamentarna praksa nalaže da se to ne čini.

Ustavni sud stoga je ponovno upozorio da Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se odražava u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja bilo kojih izbora.

Ustavni sud utvrido je također da je zakonodavac propisujući katalog kazenih djela postupio u skladu s uputama njegove ranije odluke te da nije na Ustavnom sudu ispitivati je li katalog kaznenih djela propisan osporenim zakonom preširoko (ili preusko) postavljen, pod uvjetom da su ta ograničenja utemeljena na jasnim zakonskim normama koja mogu zadovoljiti test razmjernosti u odnosu prema legitimnom cilju koji se nastoji postići.