Ustavni sud je donio odluku o odbijanju ustavne tužbe bivšeg šefa MOL-a Zsolta Hernádija, ali ta odluka još nije prošla sve formalne procedure. Objasnili su to za Nacional visoki pravosudni izvori nakon što je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović prošlog tjedna za Hinu izjavio: „Ustavni sud još nije riješio Hernádijevu ustavnu tužbu. To i neće učiniti do jeseni jer preko ljeta nema sjednica. Predmet Hernádi bit će riješen na jesen.“

Šeparović je to izjavio nakon što je Nacional prošlog utorka objavio da Ustavni sud nije odbio samo tužbu bivšeg premijera Ive Sanadera nego da je donio i jednoglasnu odluku o odbijanju Hernádijeve tužbe. No Šeparović je zapravo izbjegao demantirati Nacionalovu informaciju jer bi to značilo da je lagao. Naime, kako su objasnili visoki pravosudni izvori, Ustavni sud donio je preliminarnu odluku koja bi na jesen trebala biti i formalno potvrđena.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović tvrdi da će se o Hernádiju odlučiti na jesen. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

„Ustavni sud održao je stručni kolegij, kako se to naziva. To je zapravo sjednica na kojoj se donosi odluka koja nije još formalna. Tamo su sve odlučili o Hernádiju, a na jesen će biti samo formalna sjednica“, objasnio je visoki pravosudni izvor.

No otkriće Nacionala da je odluka ipak donesena, makar za sada i neformalna, spriječilo je moguće manipulacije i pritiske na Ustavni sud. Naime, budući da je činjenica da su na stručnom kolegiju suci jednoglasno glasali za odbijanje Hernádijeve tužbe, oni bi teško najesen mogli glasati drukčije – odnosno bilo bi im dosta teško objasniti javnosti razloge za naglu promjenu mišljenja.

Međutim, da informacija o tome kako su suci glasali na kolegiju nije dospjela u javnost, to jest do Nacionala, moguće je da bi zbog određenih pritisaka pojedini suci glasali drukčije pa bi i konačni ishod možda bio drugačiji. Naime, Nacional je prije desetak dana od izvora bliskih Ustavnom sudu ekskluzivno doznao da je Ustavni sud na čelu s predsjednikom tog suda Miroslavom Šeparovićem jednoglasno odbio ustavnu tužbu predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija za poništenje pravomoćne presude Vrhovnog suda temeljem koje je osuđen na zatvorsku kaznu zbog podmićivanja bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera – što znači da Hernádi više ni teoretski nema nikakve pravne osnove da pokuša izbjeći izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne na koju je u Hrvatskoj osuđen.

Premijer Andrej Plenković šefici Europske komisije Ursuli von der Leyen treba predati zahtjev u vezi Hernádija. FOTO:

To je Nacionalu prošlog ponedjeljka potvrdio i drugi visoki izvor blizak samom vrhu Vlade.

No ta se odluka Ustavnog suda držala u najstrožoj tajnosti. Premijer Plenković takvom odlukom Ustavnog suda o Hernádijevoj ustavnoj tužbi dobiva dodatni razlog zašto naprosto mora podnijeti zahtjev Europskoj komisiji da postupi po jednoj ranije donesenoj odluci Europskog suda.

„Hrvatski sud podnio je prethodno pitanje Europskom sudu u Luksemburgu u vezi obveze Mađarske da postupi po Europskom uhidbenom nalogu i preda Hernádija Hrvatskoj. Taj je sud još u ljeto 2018. potvrdio obvezu Mađarske za izručenjem, ali unatoč tome Hernádi nije izručen. Takvim nepravnim postupcima Mađarska se izlaže zahtjevu Hrvatske Europskoj komisiji, ali taj zahtjev do sada još uvijek nije podnesen“, objasnio je visoki pravosudni izvor.

Taj je zahtjev trebao biti podnesen odmah nakon što je Europski sud u Luksemburgu potvrdio obvezu Mađarske da Hernádija izruči Hrvatskoj.

Vrh MOL-a pokušava iskoristiti teze iz arbitražnog spora da nije dokazana korupcija u slučaju Zsolta Hernádija. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list, Zeljko Lukunic/PIXSELL

Plenković, naime, u ime Vlade treba šefici Europske komisije Ursuli von der Leyen predati zahtjev da Europska komisija u skladu sa svojim obvezama i pravima prema osnivačkim ugovorima osigura izvršenje odluke Europskog suda koji je potvrdio obvezu Mađarske da treba postupiti po Europskom uhidbenom nalogu i predati Hernádija Hrvatskoj.

Naime, kako su iz Vlade još prije desetak dana potvrdili Nacionalu, za Hernádijem su i dalje na snazi i Interpolova tjeralica i Europski uhidbeni nalog. Međutim, iz Vlade su tada prešutjeli ključan detalj – da je Plenković temeljem odluke Europskog suda već od ljeta 2018. mogao i trebao poslati zahtjev za Hernádijevim izručenjem.

Moguće je da Plenković za podnošenje takvog zahtjeva želi pričekati i službenu odluku Ustavnog suda u pitanju ustavnih tužbi koje su podnijeli i Zsolt Hernádi i Ivo Sanader. Ako pak Plenković to ne učini, ponovo će se otvoriti pitanje njegovih osobnih motiva za dugogodišnju politiku popustljivosti prema MOL-u. Iz Vlade, međutim, ni nakon tjedan dana nisu odgovorili na pitanje je li Plenković i kada podnio taj zahtjev i planira li ga predati.