Nacional je u svom novom broju otkrio kako je premijer Andrej Plenković u Banskim dvorima pred svjedocima – ustavnim stručnjacima i dvojicom ministara – posredno najavio da svjesno i namjerno ostavlja prostor za moguće lažiranje izbornih rezultata ne budu li oni bili po željama i u korist HDZ-a.
Naime, riječima ‘Ne pada mi napamet’ Plenković je odbio ustavne stručnjake koji su apelirali da premijer mora riješiti Registar birača.
NN 24/2023 (1.3.2023.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4089/2020 i dr. od 7. veljače 2023. i šest izdvojenih mišljenja sudaca
Ustavni sud Republike Hrvatske
36.3.1. Ustavni sud pošao je u usporedbi podataka od nacionalne razine prema razini pojedinačnih izbornih jedinica. Prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, odnosno DIP-a, objavljenih na osnovi Registra birača za potrebe redovnih parlamentarnih izbora 2020., ukupni broj birača za postojećih deset izbornih jedinica iznosio je 3.674.665 birača (Tablica 4.). Prema posljednjim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave (od 13. prosinca 2022.) taj je broj iznosio 3.655.057 birača. Taj broj uključuje sve punoljetne državljane Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovu nacionalnost. Istovremeno, izjašnjavanjem osoba o uobičajenim mjestom stanovanja u okviru Popisa 2021. utvrđeno je da na području Republike Hrvatske uobičajeno mjesto stanovanja ima 3.871.833 stanovnika.
Ovako izraženi službeni podaci stvaraju privid da čak 94,4 % ukupnog broja građana Republike Hrvatske ima biračko pravo. Istovremeno, u drugim zemljama Europske unije udio birača u ukupnom broju stanovništva znatno je manji te u većini njih ne prelazi 90 %. Primjerice, prema zadnjim dostupnim podacima, birači u Republici Sloveniji čine 80,6 % od ukupnog broja stanovnika, u Saveznoj Republici Njemačkoj 72,5%, u Mađarskoj 84%.
36.3.2. Privid ovako visokog udjela birača u ukupnom broju državljana osoba s uobičajenim mjestom stanovanja u Republici Hrvatskoj stvara prostor za sumnje građana u potpunost službenih podataka. Sumnje dodatno učvršćuje i podatak iz Popisa 2021. o punoljetnim državljanima iz kojeg proizlazi da u Republici Hrvatskoj s uobičajenim mjestom stanovanja ima 3.177.740 punoljetnih državljana, što je za 496.925 manje od broja birača (punoljetni državljani s prebivalištem) iskazanog u Registru birača.
Istovremeno, ako se u omjer stave podaci prikupljeni u okviru Popisa 2021., proizlazi da udio punoljetnih državljana koji imaju uobičajeno mjesto stanovanja u Republici Hrvatskoj u ukupnom broju stanovnika koji imaju uobičajeno mjesto stanovanja u Republici Hrvatskoj iznosi 82.07 %. Takav udio ne bi odstupao od spomenutog prosjeka Europske unije.
37. Poredbene razlike u službenim podacima prisutne su i na razini pojedinačnih izbornih jedinica.
Desetorici od trinaest ustavnih sudaca 7. lipnja ove godine završava osmogodišnji mandat. Njih će dvotrećinskom većinom od svih 151 saborskih zastupnika birati novoizabrani Sabor. Međutim, postojeći sastav Ustavnog suda moći će proglasiti konačne rezultate parlamentarnih izbora raspisanih za sredinu travnja.
Komentari