Dok je 17. listopada 2024. saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pod predsjedanjem Ivana Malenice, bivšeg ministra pravosuđa, sada u ulozi predsjednika tog saborskog odbora, napokon napravio prvi korak u izboru 10 ustavnih sudaca saslušanjem prvih jedanaestoro kandidata od njih ukupno 63, na Markovu trgu, na sjednici Ustavnog suda 8. listopada, prvi put se dogodio veliki i neočekivani obrat u toj instituciji. Odnos glasanja bio je takav da je sedmero ustavnih sudaca glasalo za jednu odluku, a šestoro je bilo protiv od ukupno njih 13 koliko ih je u punom sastavu. Zaprijetilo je na trenutak da HDZ izgubi kontrolu nad Ustavnim sudom. A bila je riječ o odluci za davanje prednosti kanonskom, dakle crkvenom pravu u odnosu na hrvatski pravni poredak i njegove sudove, a za što se opredijelila još 2023. godine Plenkovićeva vlada. Dogodilo se tako da je prvi put ta odluka jedva prošla. Iako Nacional nije uspio saznati tko je sve od ustavnih sudaca glasao protiv, osim uobičajenih troje ustavnih sudaca s čestim izdvojenim mišljenjima, nije isključeno da im se priključilo i četvero sudaca iz nekadašnje oporbene kvote poput Ingrid Matičević Marinović, Josipa Leke, a možda čak i Mate Arlovića. Za to nema dokaza, ali prema konzultiranim pravnim stručnjacima, nema dvojbe oko toga da se tom odlukom Ustavni sud, dajući prednost kanonskom pravu Katoličke crkve u odnosu na pravni poredak Republike Hrvatske, ogriješio o Ustav Republike Hrvatske. Iako se većina ustavnih sudaca s tim nije složila.

Bivši ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, sada predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji je saslušavao kandidate za ustavne suce, potpisao je lani sporni sporazum s Katoličkom crkvom. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

U očekivanju objave izdvojenih mišljenja tih šestoro sudaca, a ne samo uobičajenih troje ustavnih sudaca, onih s redovito izdvojenim mišljenjima, poput Lovorke Kušan, Andreja Abramovića i Gorana Selaneca, Nacional je u posjedu i dokumenta u kojem je naveden dnevni red te sjednice Ustavnog suda, u kojem je u 22. točci navedena rasprava o toj spornoj odluci Ustavnog suda. Navedena je pod nazivom: „Nacrt rješenja s referatom III. u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Sporazuma o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 154/23.), koji je podnio Zrinko Zrilić, odvjetnik iz Zadra. (U-II-491/2024)“. To je sada postalo dostupno i na službenim stranicama Ustavnog suda. U toj točci dnevnog reda sjednice Ustavnog suda za ocjenu ustavnosti pokrenutoj na inicijativu zadarskog odvjetnika Zrilića, sporni dokument prošao je neopaženo ispod radara šire javnosti, a potpisali su ga 14. prosinca prošle, 2023. godine Ivan Malenica, tadašnji ministar pravosuđa i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Ne izabere li se do 7. studenoga sedmero novih ustavnih sudaca, moguća je ustavna kriza jer se neće moći proglasiti ni rezultati izbora za predsjednika. Sanjin Strukic/PIXSELL

Ta ocjena ustavnosti Sporazuma o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj u kojem Katolička crkva može na osnovi vlastite procjene, pozivajući se na kanonsko pravo, utvrditi što je njihovo vlasništvo, odnosno vlasništvo katoličkih udruga otuđeno nacionalizacijom ili konfiskacijom, a neovisno o hrvatskim sudovima što je donedavno bilo uobičajeno, ovaj se put dogodila i u atmosferi prijetnje ozbiljnom ustavnom krizom. Desetorici ustavnih sudaca od ukupno njih trinaestoro istekao je mandat još početkom lipnja, pa im je temeljem Zakona o Ustavnom sudu produljen mandat za još šest mjeseci, ali samo do 7. studenoga ove godine. Ne izaberu li se do tada ustavni suci, pa se Ustavni sud svede samo na trojicu, predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selaneca, kojima mandat završava u listopadu sljedeće godine, može doći u pitanje i službeno proglašenje rezultata predsjedničkih izbora kao i inauguracija izabranog predsjednika Republike Hrvatske bez obzira na to tko to bio, jer ne bi mogao stupiti na dužnost.

Ustavni stručnjak Đorđe Gardašević poručio je kako nije vrijeme za igru te da treba hitno izabrati suce Ustavnog suda. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Ustavni sud ima dvojaku ulogu u izboru predsjednika Republike Hrvatske. Ne mogu se proglasiti konačni službeni rezultati predsjedničkih izbora prije nego što ih potvrdi i Ustavni sud Republike Hrvatske nakon eventualnih žalbi na rezultate izbora. Drugo, izabrani predsjednik Republike Hrvatske na inauguraciji polaže prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda, dakako, ako ta institucija još uvijek postoji. Iako je 17. listopada saborski Odbor najavio da će sa saslušanjem svih 63 kandidata za ustavne suce završiti do 25. listopada, pa će onda biti omogućeno i Saboru da izabere desetoro ustavnih sudaca, dakako, dogovore li se oko njihovih imena HDZ i oporba, jedan relevantan i upućeni ustavni stručnjak, a inzistirao je na anonimnosti zbog prirode svog posla, smatra to vrlo neozbiljnom, ali i opasnom političkom činjenicom. Zbog toga što ti suci nisu već odavno izabrani. Zašto tako tvrdi? Kako je rekao, zato što se s tom procedurom strašno kasnilo, a to je u stručnoj percepciji podjednako loše ne samo za HDZ-ovu o vladajuću većinu, nego i za oporbu. Upozorava na to da bi to moglo ugroziti i predsjedničke izbore za koje se očekuje da će ih Plenkovića vlada raspisati do kraja studenoga ove godine. U konačnici, dakle, bez Ustavnog suda nema ni proglašenja službenih rezultata izbora. Drugim riječima, ovaj Nacionalov sugovornik ukazao je na opasnost da Hrvatska nakon isteka mandata Zoranu Milanoviću početkom siječnja sljedeće godine ostane bez izabranog predsjednika države. Ne izaberu li se ustavni suci, Ustavni sud neće se moći potvrditi rezultati izbora.

Posebno je to opasno, po njemu, u kontekstu permanentnog sukoba predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića oko vođenja vanjske politike, a zadnji je sukob eskalirao nakon što je Milanović odbio potpisati odluku o slanju hrvatskih časnika u Njemačku da obučavaju ukrajinske vojnike. Milanović doduše smatra to opasnim po hrvatske nacionalne interese i zbog potencijalnog uvlačenja Hrvatske u rat u Ukrajini, državi koja nije članica NATO-a. Unatoč svemu, prema riječima ovog Nacionalova sugovornika, oporba je „već trebala vikati glasno do neba“ da se jasno čuje njen glas. Da se ne smije odugovlačiti s izborom desetoro ustavnih sudaca. Naglašava da je to trebao biti i najveći oporbeni prioritet, a dosad to nije bio. Oporba je morala inzistirati na što bržem postizanju dogovora oko imenovanja tih desetoro ustavnih sudaca. Na dogovoru između vladajuće većine i oporbe, a s obzirom na aktualni raspored snaga u Saboru, ponajprije, opet na dogovoru između SDP-a i HDZ-a.

Točka 22. dnevnog reda sjednice Ustavnog suda za ocjenu ustavnosti pokrenuta je na inicijativu zadarskog odvjetnika Zrinka Zrilića. FOTO: Nacional

Ovoj desetorici ustavnih sudaca još 7. lipnja istekao je osmogodišnji mandat, pa se već ušlo u prostor tzv. „vremenskog osigurača“, u kojem je zakonom predviđeno produljenje mandata ustavnim sucima od šest mjeseci. Normalno, samo u slučaju kada se ne može postići dogovor u Saboru vladajućih i oporbe oko njihova imenovanja. Kako novih kandidata za ustavne suce, tako i starih ustavnih sudaca koji su aplicirali za još jedan mandat poput i HDZ-u spornih Lovorke Kušan i Andreja Abramovića, poznatih po njihovim izdvojenim mišljenjima. Ustavni suci biraju se dvotrećinskom većinom, sa 101 zastupničkim glasom od ukupno 151 zastupnika, a o ovom se pitanju očitovao i ustavni stručnjak Đorđe Gardašević, redoviti profesor na Katedri za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Odgovarajući na pitanje Nacionala je li izbor deseto ustavnih sudaca važnih i za predsjedničke izbore ušao u crvenu zonu, u cajtnot, Gardašević je rekao sljedeće: “Izbor ustavnih sudaca je u cajtnotu, jer je njih trebalo izabrati još do 7. lipnja ove godine. No Ustav iznimno dopušta i ovo produženje, pa je tehnički još uvijek sve u redu. Rezultate izbora za predsjednika Republike po zakonu utvrđuje i objavljuje Državno izborno povjerenstvo. Ozbiljan problem bi, međutim, mogao nastati ako bi netko osporavao valjanost izbora ili prigovorio na neustavnost ili nezakonitosti u postupku kandidiranja ili izbora za predsjednika. O tome, naime, odlučuje DIP, a po žalbi nakon DIP-a upravo Ustavni sud. Jasno, ako ne bismo imali Ustavni sud, jer suci nisu izabrani, onda bismo imali ozbiljniju krizu. Po Ustavu RH, predsjednik države se bira na 5 godina i nije predviđeno eventualno produženje njegova mandata. No napominjem da pisci našeg Ustava nisu predvidjeli situaciju u kojoj nema Ustavnog suda, a treba provesti predsjedničke izbore. Ako do toga zaista dođe, trebat će malo više truda za rješenje situacije. Pobjeda jednog od kandidata u prvom krugu izbora sama po sebi i dalje nije rješenje ako se netko žali na neustavnost izbora: i tu opet imamo prvo DIP pa Ustavni sud. Drugim riječima, Ustavni sud nam i tada treba. Zaključak: nije vrijeme za igru, treba izabrati suce Ustavnog suda.”

A važeći Ustav Republike Hrvatske propisuje i sljedeće: “Prije preuzimanja dužnosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu“. S jednim od ustavnih stručnjaka, koji je također inzistirao na anonimnosti, pokušali smo dobiti i odgovor na špekulacije u javnosti bi li se problem oko ustavnih sudaca mogao riješiti i privremenim izborom samo četvero ustavnih sudaca. Dvoje iz HDZ-a i dvoje iz oporbe, čime bi se osiguralo da Ustavni sud ima potrebnu većinu sudaca, pa se Ustavni sud ne bi sam od sebe ugasio. „Može se ići i s dva suca iz HDZ-a i dva iz oporbe. Ili 3:3, pa i 4:4, ali nemam pojma što oni misle. Znam da HDZ-u treba sedam ruku, sedam ustavnih sudaca da zadrže kontrolu nad Ustavnim sudom. Dakle, za njih je trenutačno prihvatljivo samo da bude izabrano svih desetoro sudaca, uvjetno HDZ-ovih pet i uvjetno oporbenih pet ustavnih sudaca. U slučaju da se izabere samo četvero sudaca, kako se špekulira, bilo bi dovoljno da samo jedan sudac izostane sa sjednice, da se razboli pa da Ustavni sud ne može donijeti nijednu odluku’’, rekao je za Nacional.

Ovaj Nacionalov sugovornik osvrnuo se i na informaciju da će SDP staviti veto na izbor za ustavnog suca Đure Sesse, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda. Tu najavu ovaj ustavni stručnjak ocijenio je naivnom, jer je HDZ odmah uzvratio da oni neće dopustiti veto na izbor bilo kojeg suca, ali su najavili da će oni zauzvrat staviti veto na Lovorku Kušan i Andreja Abramovića, koji su aplicirali za novi mandat.

Vlada premijera Andreja Plenkovića odlučila je još 2023. potpisati Sporazum s nadbiskupom Draženom Kutlešom, predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije, kojim se derogira i Ustav. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Drugim riječima, bude li oporba blokirala Sessu, onda će HDZ blokirati reizbor Lovorke Kušan i Abramovića. A to dvoje ustavnih sudaca, prema ovom sugovorniku, do sada su tvrdoglavo svojim izdvojenim mišljenjima držali zid prema onome što se doista može smatrati kršenjem Ustava, a to sigurno nije bila najava predsjednika Milanovića da će se kandidirati za premijera pobijedi li na izborima oporbeni blok.

Upitan da odgovori i na pitanje je li Sessa ostao HDZ-ov ozbiljan kandidat i nakon što je prestao biti predsjednik Vrhovnog suda, uzvratio je porukom da to pitamo Hrvoja Zovka, predsjednika HND-a koji je vodio dugogodišnji spor protiv HRT-a. A Zovko je dobio otkaz dok je bio izvršni urednik na četvrtom programu HTV-a. Zapravo, ovom Nacionalovu sugovorniku uopće nije bilo sporno hoće li Sessa ostati HDZ-ov vojnik i kada postane ustavni sudac. Evo i zašto je tako zaključio ukazujući na Zovkovu sudbinu koji je čelnik najvažnije udruge novinara u Hrvatskoj. HND-a čija je članica i Maja Sever, njegova kolegica s HRT-a, ali i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske kao i predsjednica Europske federacije novinara. Za razliku od nekoliko povoljnih presuda hrvatskih sudova u korist Hrvoja Zovka, Vijeće Vrhovnog suda pod predsjedanjem Đure Sesse donijelo je odluku da je Zovko opravdano dobio izvanredan otkaz na HRT-u, a da bi potom svojom odlukom to potvrdio i Ustavni sud Republike Hrvatske.