Novi članovi Predsjedništva BiH, koji su osvojili mandate na izborima provedenim 2. listopada, u srijedu su preuzeli dužnost, a prva predsjedateljica u novom sazivu, po sustavu osmomjesečne etničke rotacije, postala je Željka Cvijanović, koja je izabrana kao kandidatkinja iz reda Srba.

Cvijanović je prva žena koja je ušla u tročlano Predsjedništvo BiH otkako je ono uspostavljeno Daytonskim sporazumom. Uz nju su, kao članovi državnog vrha u naredne četiri godine, na svečanoj sjednici prisegnuli Denis Bećirović iz reda Bošnjaka te Željko Komšić, koji je izabran kao kandidat iz reda Hrvata.

Komšić je političar s do sada najdužim stažom u Predsjedništvu BiH, jer mu je ovo već četvrti mandat kojega je osvojio zahvaljujući činjenici da su za njega glasali pretežito Bošnjaci pa mu legitimitet osporavaju sve političke stranke s hrvatskim predznakom.

To stajalište dijeli i hrvatska vlada, a Hini je potvrđeno kako je zbog toga hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić otklonio poziv za sudjelovanje na svečanoj inaguraciji, na koju su bili pozvani svi članovi diplomatskog zbora.

Denis Bećirović, dosadašnji zastupnik u državnom parlamentu, u izbornoj utrci je kao kandidat SDP-a pobijedio čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.

Cvijanović je, kao i njen prethodnik na dužnosti srpskog člana Predsjedništva i stranački šef Milorad Dodik, na sadašnju poziciju stupila kao osoba koja je pod zapadnim sankcijama.

Kaznene mjere njoj i Dodiku u travnju ove godine uvela je vlada Velike Britanije, a to znači kako je oboma zabranjeno putovanje u Britaniju te određena mjera zamrzavanja imovine, ukoliko je imaju u toj zemlji. Označeni su odgovornima za “podrivanje stabilnosti, funkcionalnosti i pravnog okvira BiH” odnosno zbog kršenja Daytonskog sporazuma i ustava BiH.

U govoru nakon svečane prisege Cvijanović je kazala kako u Predsjedništvo dolazi ispružene ruke i s dobrim nakanama.

“Prijeko nam je potreban dijalog o svim otvorenim pitanjima”, kazala je Cvijanović dodajući kako smatra da je vrijeme da BiH sama donosi odluke o svojoj budućnosti jer osobno nema povjerenja u “intervencionizam stranog faktora”.

Unatoč brojnim nesuglasnostima treba naći zajednički imenitelj, graditi mostove suradnje unutar zemlje i sa susjednim i drugim državama, kazala je Cvijanović najavivši zalaganje za snažno jačanje regionalne suradnje i nastavak europskog puta, ali na postojećim ustavnim temeljima.

Komšić je u prigodnom govoru kazao kako povjerenje koje su mu dali birači razumije i kao obvezu zastupanja demokratskih vrijednosti te je najavio kako neće djelovati kao zastupnik jedne stranke ili skupine, odnosno kako će se podjednako odnositi prema interesima svih građana.

“Sve aktivnosti koje budem poduzimao bit će usmjerene ka jedinstvu države”, kazao je Komšić posebice istaknuvši kako će učiniti sve da BiH što prije postane članicom NATO-a te ispuni obveze bitne za približavanje članstvu u EU.

Susjednim državama je poručio kako će ih poštovati onoliko koliko oni budu poštovali BiH.

Bećirović je također kao svoje prioritete naveo potrebu osiguranja članstva u euroatlanskim integracijama, uz očuvanje vrijednosti demokratskog društva na antifašističkim temeljima.

Nazaposlenost, nepravdu i siromaštvo nazvao je zajedničkim neprijateljima svih ljudi i naroda u BiH te je pozvao na očuvanje mira upozoravajući kako je došlo vrijeme da se političari prestanu ponašati sebično i prestanu širiti svađe i napetosti jer one samo vode u novo siromaštvo. “Dobronamjernima u regiji” poručio je da u BiH mogu imati iskrenog prijatelja te je pozvao susjedne države na što bližu suradnju.

Još se čeka uspostava vlasti na drugim razinama

Osim na vrhu države u BiH do sada nije okončana uspostava vlasti niti na jednoj drugoj razini jer se još čeka na konstituiranje skupština deset županija u Federaciji, parlamenta tog entiteta kao i države, a tek nakon toga slijedi izbor županijskih i entitetskih vlada kao i Vijeća ministara BiH.

Za Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) to je sada samo tehničko pitanje, jer oni kontroliraju većinu u tom entitetu. Političke stranke iz Federacije BiH za konačni dogovor čekaju izbor Doma naroda entitetskog parlamenta jer je neizvjesno hoće li u njegovu klubu Bošnjaka većinu imati SDA ili oporbeni blok, predvođen Bećirovićevim SDP-om, o čemu opet ovisi kontrola nad izvršnom vlasti, kao i omjer snaga u državnom Domu naroda.

Čelnik HDZ BiH Dragan Čović u srijedu je potvrdio kako njegova stranka ostaje otvorena za moguću koaliciju s bošnjačkom oporbom na programskim načelima, a ima samo jedan uvjet.

“Naš jedini uvjet je da Demokratska fronta (DF Željka Komšića) ne bude dio koalicije”, kazao je Čović novinarima u Zenici.

I dalje postoji mogućnost da umjesto SNSD-a u vlasti na razini države budu oporbene stranke iz RS, što ovisi o tome koliko će koji blok imati zastupnika u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH.