Miro Gavran je najizvođeniji hrvatski dramski pisac. Djela su mu prevedena na 40 jezika, a njegove knjige imale su više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. Na ovogodišnjem upravo završenom Sajmu knjiga u Frankfurtu Gavran je predstavio roman „Kafkin prijatelj“ preveden na čak osam jezika i knjigu njegovih drama prevedenih na šest jezika.

NACIONAL: Upravo ste se vratili sa Sajma knjiga u Frankfurtu, na kojem ste doživjeli izvanredan uspjeh. Možete li više brojati sve te silne prijevode?

Ova godina mi je po mnogočemu iznimna jer mi je objavljeno desetak izdanja mojih knjiga doma i u inozemstvu, a imat ću sveukupno dvadeset kazališnih premijera u petnaest zemalja, od Beča do Moskve. Frankfurt je bio sjajna prigoda da na najvećem sajmu knjiga na svijetu poentiram s novijim izdanjima knjiga i skrenem pozornost inozemnih izdavača na sebe. Uz to, početkom godine primio sam Zlatni orden časti za zasluge u Republici Austriji od austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena, a u rujnu me Academia Cravatica proglasila prvim veleposlanikom kravate.

NACIONAL: Kako ste doživjeli ovogodišnji sajam u Frankfurtu, posebno iz vizure vašeg uspjeha? Vrlo su rijetke ovakve prilike kad se hrvatski autor predstavi ovakvim sjajnim uspjehom.

Ono što je najvažnije za „Kafkina prijatelja“ je to da su na Sajmu pokazali interes za taj roman izdavači i agenti iz Japana, Armenije, Indije i Italije, a za druge moje romane i jedan izdavač iz Makedonije. Mogu biti jako zadovoljan. Veliki uspjeh ostvarila je i Ivana Sajko koja je zahvaljujući nagradi koju je primila početkom ljeta u Njemačkoj sa svojom prevoditeljicom Alidom Bremer imala čast na otvaranju Sajma sudjelovati u debati s njemačkim predsjednikom Steinmeirom i belgijskim književnikom Stefanom Hertmansonom na temu obrane slobode i demokracije u suvremenom svijetu.

NACIONAL: Kako gledate na priličan neuspjeh predstavljanja Hrvatske na prethodnim sajmovima, ne samo u Frankfurtu? Što bi Hrvatska, prije svega Ministarstvo kulture, trebala napraviti da taj dojam s inozemnih sajmova bude bolji? Ove godine vi ste izuzetak, ali zaista dugo nije bilo takvog uspjeha.

Ja sam zadnji put bio na sajmu u Frankfurtu prije osam godina, točnije 2010. godine, tada je to bilo prilično dobro. Proteklih sedam sajmova nisam bio pa ne mogu ni komentirati koja je od tih godina bila bolja, a koja lošije organizirana, tek sam ponešto pratio po medijima. Mogu tek posvjedočiti da je ova godina, što se tiče hrvatskog nastupa, bila odlično organizirana i uspješna. Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom uredili su štand na pedeset i šest kvadrata, predstavilo se šezdeset izdavača sa stotinu i pedeset naslova suvremenih hrvatskih autora, glavna savjetnica u Ministarstvu kulture Dubravka Đurić Nemec je na poticaj nastavnika iz hrvatskih dopunskih škola iz pokrajine Hessen u KID’S FORUMU organizirala iznimno dobro organiziran i posjećen nastup Željke Horvat Vukelje i mene za mlade čitatelje. Nastavnici dopunskih škola sami su odabrali koje pisce žele vidjeti, a Ministarstvo je dalo svu logistiku. Na hrvatskom štandu predstavljena su i dva broja časopisa RIJEČ / DAS WORT na njemačkom u izdanju Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu.

Osim toga, po izboru Krune Lokotara i Zajednice nakladnika na videozidu hrvatskog štanda predstavljeno je s malim filmovima šest hrvatskih autora kako čitaju svoje tekstove, svako po jedan roman, uz engleske titlove, a to su bili Kristian Novak, Slavenka Drakulić, Edo Popović, Miljenko Jergović, Ivana Sajko i ja s romanom „Kafkin prijatelj“.

Ove godine svi su se na svoj način potrudili da hrvatski izdavači i autori budu zamijećeni i možemo govoriti o iznimno uspješnom predstavljanju hrvatske književnosti. A ja posebnu zahvalnost dugujem mome izdavaču Mozaiku knjiga, ravnatelju Bojanu Vidmaru i uredniku Zoranu Maljkoviću, jer su za moj nastup tiskali predivnu pozivnicu na engleskom jeziku. Mislim da je dobro da svaki izdavač koji ima hrvatskog pisca prevedenog na druge jezike povede toga pisca idućih godina u Frankfurt te mu na hrvatskom štandu da priliku da se predstavi inozemnoj publici.

NACIONAL: Spomenuli ste književni nastup na forumu za djecu, koliko vam znači pričati pred djecom, otkrivati im nove svjetove? Kako reagiraju na vaše tekstove?

To je bilo predivno iskustvo, ponajprije zahvaljujući književnici Željki Horvat Vukelji koja zna vješto animirati one najmlađe, dok sam se ja obraćao onim zrelijima. Bilo je divno vidjeti dupkom ispunjen prostor KID’S FORUMA tako da su mnogi stajali. Mladi čitatelji su jako iskreni u svojim reakcijama i mi koji pišemo za njih možemo osjetiti tu radost interakcije.

NACIONAL: Koji su vam planovi, što radite i što nas novo očekuje od vas u knjizi ili u kazalištu?

Ovoga četvrtka u Histrionskom domu premijerno se izvodi moja oštra satira „Tajkuni“ u režiji Zorana Mužića, kojom se otvara festival Bobijevi dani smijeha, a već u petak Teatar Garvan s hit-komedijom „Pivo“ izvedenom više od osamdeset puta u Maloj dvorani Lisinski počinje zagrebački ciklus naših predstava, na kojem ćemo pored „Piva“ do kraja listopada izvesti još dvije uspješnice – „Sladoled“ i „Sve o ženama“. Očekuju me i inozemne premijere – „Lutka“ u Budimpešti i Beogradu te premijera drame „Čehov je Tolstoju rekao zbogom“ u Sofiji, a komedija „Papučari“ u Moskvi. HNK u Splitu 30. studenoga premijerno će izvesti dramu „Paralelni svjetovi“ u režiji Gorana Golovka, a 30. prosinca HNK u Zagrebu praizvest će dramu „Svaki tvoj rođendan“ u režiji Renea Medvešeka, što je prvi put da se moj tekst izvodi u tom kazalištu. Pripremam za početak godine i knjigu „Priče o samoći“. I tu je još i priprema „GavranFesta“ u Njemačkoj, u Augsburgu, početkom veljače. Zaista je ova jesen, a i ova godina za mene više nego intenzivna, tako da sanjam trenutak kada ću otići barem na kratak odmor na Lošinj.