Izbori u SAD-u završili su pobjedom republikanaca. Donald Trump izabran je za predsjednika s 295 elektorskih glasova i gotovo pet milijuna biračkih glasova više. Republikanski kandidati osvojili su kontrolu Senata, a vjerojatno će to uspjeti i u Kongresu.

S Trumpom na vlast dolazi i program Heritage fondacije: ukidanje ministarstva obrazovanja, ukidanje svega vezanog na borbu protiv klimatskih promjena, ukidanje prava na reproduktivnu zdravstvenu zaštitu žena, napad na političke suparnike, otpuštanje tisuća kvalificiranih državnih službenika i njihovo nadomještanja stranačkim lojalistima, de facto preuzimanje vlasti od strane milijardera kao što su Elon Musk i Peter Thiel.

Njegov ponovni dolazak na mjesto predsjednika SAD-a označit će, prema najavama iz predizbornih obraćanja značajni zaokret u vanjskoj politici, koji će se značajno odraziti sigurnosno i ekonomski na EU. Nekima, poput mađarskog predsjednika Orbana koji je među prvima čestitao Trumpu na pobjedi, to je signal za nastavak separatističke politike unutar EU. Izraelski premijer Netanyahu, koji se nada daljnjem nastavku vojne suradnje, usprkos Trumpovom pozivu da stane s napadima na Gazu. Dvostruko obraćanje ukrajinski predsjednika Zelenskog Trumpu pokazuje njegovu svijest o mogućoj drastičnoj promjeni odnosa SAD-a prema politici vojne pomoći. Nije dugo trebalo ni predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću da uputi čestitke svjestan da će posebno regija zapadnog Balkana postati izrazito izložena sigurnosnim ugrozama.

Rusija koju mnogi smatraju velikim dobitnikom ovih izbora, odlučila je ne čestitati Trumpu na pobjedi, iako postoji sumnja da je pomagala njegov reizbor. Putinov glasnogovornik Peskov njegovo neupućivanje čestitke tumači činjenicom da su SAD zbog uloge u ratu u Ukrajini neprijateljska zemlja. No, kao real-političari, prepustili su to premijeru Dmitriju Medvedevu kako bi ostavili prostor za novu suradnju kada u siječnju 2025. godine Trump predstavi svoje planove kao prisegnuti Predsjednik.

O implikacijama Trumpovog izbora za 47. predsjednika SAD-a na Europu i geopolitičku situaciju razgovarali smo s gošćom dana Radio Nacionala Vesnom Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova. Donosimo naglaske iz razgovora:

• Kao rođeni optimis mislila sam da postoji realna mogućnost da ispadne drugačije. Po svemu se vidjelo da je podrška podjednaka za oba kandidata. Pretpostavljala se veća izlaznost skupina kao što su žene, manjine, populacije koja bi svojim izlaskom mogla prevagnuti u korist Kamale Harris. To se nije dogodilo.
• Europske zemlje trebaju strahovati zato što je Trump već u prvom mandatu bio vrlo negativno raspoložen prema NATO-u. Savez je jedina ozbiljna obrana koju danas Europa ima. EU je provela većinu svog vijeka pod NATO kišobranom i usmjeravala je sve svoje snage i napore u ekonomsku, a ne u sferu obrane.
• Ako Trump preda Ukrajinu Putinu i tamo se izmisli neko Daytonsko rješenje konflikta, podjela koja bi bila velikih razmjera, Putin će to shvatiti kao ohrabrenje, pri čemu bi slijedeće bile tri Baltičke zemlje, koje su članice NATO saveza. Kada Putin u bilo kojem obliku nasrne na jednu od njih i NATO ne reagira i ne poštuje članak 5. koji govori da se njih mora zajednički braniti, savez prestaje postojati.
• Što se Vučića tiče najveću podršku Trump ima u Srbiji. To znači da je Vučićeva medijska mašina radila na tome da se ta volja političke elite prelila na narod. Mi smo premali da bi im bili zanimljivi,  ali to ohrabruje Vučiće, Orbane i slične da pogledaju tko im je u blizini. Potencijalno konflikt Kosovo, konflikt Crna Gora, konflikt BiH. To potiče njemu slične na mini razini.
• Bliski istok je klaonica. To ohrabruje Netanyahua. Vidjelo se da je imao neke informacije ranije. Zato je otpustio ministra obrane koji je slovio kao nešto razumniji čovjek. Dolazak Trumpa znači vrlo osoban pristup Netanyahua, koji će poput Trumpa biti zaštićen od krivičnog progona i sada će imati pristup neograničenim sredstvima bez političkih ograda.