Kako se približava 1. siječnja i dan uvođenja eura, Vlada i HNB intenzivirali su informativnu kampanju kojoj se građanima želi približiti cijeli proces. Kampanja stoji više od 23 milijuna kuna. Već više od mjesec i pol dana na većini proizvoda stoje dvojne cijene, u kunama i u eurima.

Kako se građani snalaze u tome, boje li se promjena i pada standarda, priču donosi N1.

Dva reda cijena. Dilema koja neke tjera na sumnju da ih se opet potkrada. Neki se još nisu pomirili s eurom, no sve ih je manje.

Ali da će građani doživjeti stanoviti šok – pa naravno, ovo su veliki skokovi, potvrđuju psiholozi. Primjerice, manja plaća.

“Taj efekt sidrenja je zapravo dobro istražen u psihologiji da zapravo volimo vidjeti čim više nečega, pa tako i plaće nam je ugodnije vidjeti veći broj, sad kad prelazimo na euro. S druge strane jedna prednost prelaženja na euro koja može služiti kao neki jastuk za ublažavanje, jest ti da ćemo se zapravo moći uspoređivati sa susjednim nacijama pa ćemo moći revalorizirati taj rad, koliko bi se taj rad vidio u nekoj drugoj zemlji”, rekao je Matia Torbarina, psiholog i asistent na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

Ekonomski fakultet aktivno sudjeluje u kampanji za euro. Uključit će i studente. Uz sve pozitivne strane ne bježe od naličja još jednih sudbonosnih promjena.

“Ono što ja mislim da će se, pragmatično dogoditi da će biti određenih zaokruživanja i to je onaj inflacijski trošak koji je zabilježen u nekim zemljama kao izuzetno malen, a vjerujem da se tu radi o tim nekim zaokruživanmjima sitnim, čisto zbog nekakve pragmatičnosti. Na primjer? Nekakav proizvod umjesto 1,95 bit će 2 eura”, objasnio je Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Neće to biti tako strašno. A i sad je kasno, ušli smo u to kolo odavno. I ova će tranzicija ostaviti dovoljno siromašnih – u bilo kojoj valuti…