EKSKLUZIVNI DOKUMENTI: Da utvrdi je li prekršio Zakon, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa traži šokantnu prepisku Plenkovićeva glasnogovornika Marka Milića, ali je ne može dobiti

Uskok i Županijski sud u Zagrebu koordinirano sabotiraju rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kako bi to povjerenstvo onemogućili u utvrđivanju je li Marko Milić prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Nova je to, dosad nezabilježena razina institucionalnog bezobrazluka koja ilustrira do koje je mjere administracija premijera Andreja Plenkovića porobila institucije hrvatske države i stavila ih u funkciju kontrole dodatne političke štete koju bi joj Uskok mogao proizvesti samo ako bi radio svoj posao i pravodobno analizirao dokaze protiv Marka Milića koje već posjeduje.

Otkrivaju to ekskluzivni dokumenti u koje je Nacional dobio uvid, a koji iznova u središte pozornosti vraćaju skandaloznu prepisku Marka Milića i bivšeg predsjednika uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića, koja budi sumnju da su obojica trgovala utjecajem i zloupotrijebila svoj položaj i ovlasti.

Kako u toj prepisci Jakupčić pita Milića i oko zapošljavanja pripravnika za lovstvo Branka Filipetija te navodi kako premijer Andrej Plenković zna o kome je riječ, otvara se pitanje što bi pokazala kompletna prepiska između Milića i Jakupčića koju je Povjerenstvo zatražilo. Odnosno, jesu li institucije pribjegle sabotaži Povjerenstva kako bi zaštitile i premijera Plenkovića osobno.

Postupak u kojem želi utvrditi je li Marko Milić, glasnogovornik Vlade i jedan od najpovjerljivijih suradnika premijera Andreja Plenkovića, prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Aleksandra Jozić-Ileković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, pokrenula je početkom kolovoza dopisom koji je poslala Uskoku.

U njemu je 2. kolovoza napisala da Povjerenstvo kojem je na čelu raspolaže saznanjima da je Milić moguće prekršio taj zakon, a kako bi to utvrdilo, želi doći u posjed kompletne pisane mobilne telefonske komunikacije koju je Marko Milić u razdoblju od 2018. do 2019. vodio s Krunoslavom Jakupčićem, tada predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma.

Radi se o prvoj ozbiljnoj akciji nove čelnice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a kompletna spomenuta prepiska Milića i Jakupčića u navedenom razdoblju mogla bi pod istu sumnju u kršenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa dovesti izravno i premijera Plenkovića. Vedran Libl, zamjenik ravnatelja Uskoka, poslao je 22. kolovoza odgovor Aleksandri Jozić-Ileković u kojem je, među ostalim, napisao:

„U svezi navedenog, obavještavam vas da je tijekom istrage ovog Ureda u predmetu broj Kis-US-24/2020 provedena pretraga mobilnog uređaja marke ‘iPhone’ kojim se koristio Krunoslav Jakupčić, jedan od okrivljenika u navedenom predmetu, a na temelju naloga suca istrage Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-t-Us-488/2020 od 10. kolovoza 2020. Pretragu su proveli djelatnici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Osijek te je o istoj sačinjen zapisnik broj 511-01-81-K-2/20 od 13. kolovoza 2020., dok su sadržaji pronađeni na mobilnom uređaju i drugim predmetima pretrage pohranjeni na optičkim medijima. Nadalje, ovaj Ured je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu broj KO–US-101/2020 od 29. prosinca 2022. protiv, između ostalih, Krunoslava Jakupčića, zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. Kaznenog zakona. Uz predmetnu optužnicu, Županijskom sudu u Zagrebu dostavljeni su i dokazi na kojima se ona temelji, među kojima su i gore navedeni zapisnik o pretrazi te optički mediji sa sadržajima koji su pronađeni na mobilnom uređaju kojim se koristio Krunoslav Jakupčić. Slijedom navedenog mobilna komunikacija Krunoslava Jakupčića pronađena pretragom njegovog mobilnog uređaja, nalazi se na Županijskom sudu u Zagrebu.“

Odgovor je Povjerenstvu predan neposredno po dostavljaču 25. kolovoza. Pojednostavljeno govoreći, Uskok je posredno priznao da zapravo ne provodi izvide povezane sa spornim sadržajem mobitela Krunoslava Jakupčića, jer da ih provodi, dodatno bi izdvojio njegove sporne dijelove, napravio prijepis i oformio na temelju spornog sadržaja tog mobitela i neke nove spise i predmete. Ne bi Povjerenstvu odgovorio da ne raspolaže spornom traženom prepiskom između Marka Milića i Krunoslava Jakupčića.

‘Nisam znao da se Povjerenstvo obratilo DORH-u. To nije predmet mog djelovanja, a kamoli bilo kakvog utjecaja ili pritiska. kad su prepiske objavljene stao sam pred medije, očitovao se i iznio sve činjenice’, rekao je za Nacional Marko Milić. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL, Nacional

Tri dana nakon što je primila spomenuti odgovor, Aleksandra Jozić-Ileković, predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, sastavila je 28. kolovoza novi dopis i poslala ga na adresu Županijskog suda u Zagrebu. U uvodu tog dopisa ukratko je opisala dotadašnji tijek prepiske s Uskokom, napisala da je Povjerenstvo od Uskoka zatražilo dostavu prepiske mobilne telefonske komunikacije Marka Milića i Krunoslava Jakupčića i da je Uskok odgovorio da se ona nalazi na optičkim medijima na Županijskom sudu u Zagrebu, te dodala:

„Nastavno na navedeno, pozivamo vas da nam dostavite poruke pisane (tekstualne) mobilne komunikacije u razdoblju 2018. do 2019. godine između Marka Milića i Krunoslava Jakupčića, tadašnjeg predsjednika Uprave trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Povjerenstvo ukazuje da je sukladno članku 42. stavku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa ovlašteno na temelju obrazloženog zahtjeva zatražiti i pribaviti potrebne podatke nužne za utvrđivanje činjeničnog stanja od svih tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, a nadležna tijela su dužna bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva Povjerenstva, dostaviti zatražene podatke kojima raspolažu. Ako čelnik tijela iz članka 42. stavka 5. ZSSI-a ne postupi po traženju Povjerenstva, na temelju članka 52. kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,45 eura do 1327,23 eura. Slijedom gore navedenog, pozivamo vas da bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana, dostavite traženu dokumentaciju, pozivom na gore navedeni broj predmeta.“

Upozorenje o zakonskom roku u kojem je dužan dostaviti tražene podatke, nije impresioniralo Vjerana Blažekovića, predsjednika sudačkog vijeća koje odlučuje u predmetu u kojem se nalaze traženi podaci i dokazi. Ne samo da nije na vrijeme dostavio traženo, nego je izvan zakonskog roka od 15 dana, nakon 21 dana, poslao Povjerenstvu negativan odgovor.

U kraćem dopisu u kojem je isprva ukratko opisao sadržaj dopisa Povjerenstva na koji se poziva u svom odgovoru, u najvažnijem dijelu napisao je sljedeće: „Kako sadržaj koji je pronađen na mobilnom uređaju i drugim predmetima pretrage po ocjeni USKOK-a nije bitan za utvrđivanje činjenica koje su predmet optužbe u postupku protiv I. okrivljene Josipe Čulina (ranije Rimac, sada Pleslić) i drugih, a u kojem je kao IV. okrivljeni i Krunoslav Jakupčić, isti ne postoji u obliku pisanih (tekstualnih) poruka, već je pohranjen na optičkim medijima koji se nalaze u spisu predmeta. S obzirom na ranije navedeno, nismo u mogućnosti dostaviti pisane (tekstualne) poruke mobilne telefonske komunikacije između Marka Milića i Krunoslava Jakupčića u razdoblju 2018. – 2019. Za sve daljnje upite stojimo vam na raspolaganju.“

Krunoslav Jakupčić bio je u vrijeme dopisivanja s glasnogovornikom Vlade Markom Milićem predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, a ujedno i jedan od spominjanih protagonista afere Vjetroelektrane. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Zadnja citirana rečenica kurtoazno je licemjerje. Ako sadržaj pronađen u mobitelu Krunoslava Jakupčića nije bitan za utvrđivanje činjenica u spomenutom predmetu protiv Josipe Čulina i drugih optuženih, Uskok ga je mogao i ranije izdvojiti i zadržati, kao što je ranije već selektivno intervenirao u taj sudski spis i izdvojio kompletnu komunikaciju Josipe Čuline s dužnosnicima HDZ-a, a ostavio u spisu njenu komunikaciju s članovima svoje obitelji, potpuno nebitnu za taj predmet. Ne samo da je mogao, nego je s obzirom na u Nacionalu već objavljene dijelove sadržaja tog mobitela, to i trebao učiniti i formirati nove predmete i raditi na njihovu rasvjetljavanju i utvrđivanju kaznene odgovornosti.

Ako Uskok to dosad još nije učinio i ako je već poslao Županijskom sudu i optičke medije s prepiskom Milića i Jakupčića koju drže nebitnim za spomenuti postupak, Županijski sud je na zahtjev Povjerenstva mogao, a po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa bio je i dužan izdvojiti traženi dio sadržaja optičkih medija, pozvati predstavnike Povjerenstva da naprave uvid, po potrebi transkribiraju traženi sadržaj i tako dođu do traženih informacija. Tvrdnja Vjerana Blažekovića da ne može dostaviti pisane poruke iz prepiske između Marka Milića i Krunoslava Jakupčića zato što one ne postoje u pisanom obliku, istodobno je licemjerna i ravnodušno činovnički bezobrazna. Mogla bi se tumačiti tek kao zrcalo mentalnog sklopa nekog prosječnog državnog službenika nezainteresiranog za bilo kakvu suradnju koja ne ulazi u opis njegova svakodnevnog posla, da se ovdje ne radi o slučaju čije bi rasvjetljavanje vrlo vjerojatno dovelo do kaznenog procesuiranja Marka Milića i dodatne kaznene prijave protiv Jakupčića, a usput bi, u najmanju ruku, proizvelo značajnu političku štetu premijeru Andreju Plenkoviću, a lako moguće i njega izložilo interesu institucija.

Nacional je tijekom prošlog vikenda kontaktirao Marka Milića i zamolio ga da komentira tu situaciju. On je o tome rekao sljedeće:

‘Nisam znao niti da se Povjerenstvo obratilo DORH-u, niti znam što je odgovor DORH-a. To nije predmet mog djelovanja, a kamoli bilo kakvog utjecaja ili pritiska. Prvi dan kad su prepiske objavljene stao sam pred medije, očitovao se i iznio sve činjenice, koje su kasnije potvrdile Hrvatske šume, kao i bivši predsjednik Uprave iznošenjem kompletnog kronološkog i proceduralnog slijeda navedenog zapošljavanja.’

Aleksandra Jozić-Ileković, predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, prvo je komunikaciju Marka Milića i Krunoslava Jakupčića zatražila od USKOK-a, a kad su oni odgovorili da se ona nalazi na optičkim medijima Županijskog suda u Zagrebu, pisala je i njima. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL, Nacional

Andrej Plenković postupanje po spomenutoj i sličnoj dokumentaciji naziva zlonamjernim manipulacijama dokumentima iz istrage koje želi kriminalizirati i kažnjavati zatvorom. Pa to moguće barem dijelom objašnjava zašto Uskok i Županijski sud Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa pokušavaju onemogućiti da u prvom koraku barem ustanove je li Marko Milić prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Da Povjerenstvo to ustanovi, Uskok bi malo teže mogao ignorirati dokaze koje je lakonski poslao na Županijski sud, a koji ni po čemu nisu važni za slučaj o kojem se odlučuje na suđenju Josipi Čulini. Pa tvrdi u dopisu Povjerenstvu da ih više nema u svom posjedu.

Posebno je bizarno što Uskok i Županijski sud zapravo žele sakriti komunikaciju Marka Milića i Krunoslava Jakupčića čiji su dijelovi već poznati hrvatskoj javnosti.

„Niko Dujmović“, glasila je poruka koju je glasnogovornik Vlade Marko Milić 30. rujna 2019. u 11:12 poslao tadašnjem predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma Krunoslavu Jakupčiću, kao očito neupitnu preporuku da se tog čovjeka zaposli u državnoj tvrtki koju je donedavno predvodio. Sljedećeg dana u 11:20 Jakupčić mu odgovara: „Raditi će, do godinu dana na određeno – takva je praksa u HŠ-u, a onda ćemo ga primiti na neodređeno. Čuo sam da je dobar, LP’’ Milić mu ovako odgovara: „Hvala ti Kruno puno.’’ Jakupčić na to uzvraća: „Nema na čemu.“

Svega nekoliko tjedana kasnije Dujmović je već bio zaposlen kroz, u najmanju ruku, diskutabilni natječaju čije su okolnosti prezentirane javnosti.

“Marko, molba. Molim Te, pitaj Šefa, za zapošljavanje u H. šumama – Branka Filipetija (pripravnik lovstva). On zna o kome je riječ. Hvala i pozdrav.” Tim se riječima preko aplikacije Viber tadašnji predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić obratio glasnogovorniku Vlade Marku Miliću, kojem je šef premijer Andrej Plenković. Jakupčić je tu poruku poslao Miliću 5. rujna 2018. u 20:54. U njoj im iskazuje toliko udivljenje da riječi Te i Šef, koje se odnose na Milića i Plenkovića, u poruci piše velikim slovima. Jedna je to od više desetaka šokantnih poruka koje su razotkrile kancerogeno rašireni sustav trgovine utjecajem i uhljebljivanja u administraciji Andreja Plenkovića. U ovom slučaju otkrila je da je tada vodeći čovjek Hrvatskih šuma iz samo sebi poznatih razloga tražio dopuštenje premijera da u državnoj tvrtki zaposli pripravnika lovstva.

FOTO: Nacional

Apsolutno je nejasno zašto bi se predsjednik Uprave Hrvatskih šuma s premijerom trebao savjetovati oko zapošljavanja na tako niskoj razini unutar tvrtke koju vodi. Ali to, s druge strane, može pokazivati razinu do koje se Plenković upliće u kadroviranje u državnim tvrtkama. Bio je to tek dio očito uhodane komunikacijske sheme koja otkriva dubinu i kompleksnost spornog ponašanja Plenkovićeve administracije.

Transkripti dani na uvid Nacionalu izvučeni su iz sadržaja Jakupčićeva mobitela, koji mu je oduzet kada je 28. svibnja 2020. uhićen u kontekstu afere Vjetroelektrane zbog sumnje u zloporabu položaja i ovlasti te trgovinu utjecajem. Sadržaj njegova telefona otkrio je masovnu shemu i sumnje u trgovinu utjecajem unutar Plenkovićeve administracije, koja započinje u najužem premijerovu krugu.

Što se očito pokušava zataškati.

Nije ni čudo da je tako kada je glasnogovornik Vlade Marko Milić 3. travnja 2019. u 16:29 Krunoslavu Jakupčiću poslao kratku poruku sljedećeg sadržaja: „Ager Alpha doo/ Panonska Biomasa doo.“ Jakupčić mu dan poslije u 15:26 odgovara: „Marko, pozvali smo Gabrijela Dužnovića (direktor Ager Alphe, op.a.) na sastanak u ponedjeljak u 8 sati pa se čujemo.’’ Milić mu na to sljedećeg dana u prijepodnevnim satima u dvije kratke poruke odgovara: „Kruno, javili su mi. Puno ti hvala!’’

Potom 8. travnja 2019. u 11:21 Jakupčić Miliću piše sljedeću poruku: „Marko, molim te da tim ljudima – Ager Alpha i Panonska biomasa kažeš, ako Te pitaju, da nisu zadovoljili sve uvjete, ali IDE NOVI JAVNI POZIV, i koji će koincidirati s njihovim završetkom kogeneracije. Osobno ću dežurati da sve bude u redu. Neka napišu ŽALBU Upravi HŠ-a (da su krivo ispunili zahtjev itd) Pozdrav.’’

Sadržaj tih poruka budi ozbiljnu sumnju na privilegirani status tih dviju tvrtki prilikom poslova povezanih s kogeneracijom. Uprava Hrvatskih šuma obavijestila je u siječnju 2019. kupce da se 20 krovnih ugovora o prodaji drvne sječke i ogrjevnog drveta radi proizvodnje električne i/ili toplinske energije, smatra raskinutim jer tvrtke potpisnice nisu dostavile uporabne dozvole za svoja kogeneracijska postrojenja u ugovorenim rokovima.

Vjeran Blažeković, predsjednik sudačkog vijeća koje odlučuje u predmetu u kojem se nalaze traženi dokazi, ne samo da nije na vrijeme dostavio traženo, nego je izvan zakonskog roka poslao negativan odgovor

Time se samo u toj godini oslobodilo 265.000 tona vrijedne sirovine za nove kupce, za što su Hrvatske šume najavile raspisati novi natječaj.

U siječnju 2019. Jakupčić i Milić diskutirali su o Krešimiru Macanu, koji je početkom 2018. otprilike sedam mjeseci proveo kao posebni savjetnik premijera Plenkovića za strateško komuniciranje, a prema navodima Jutarnjeg lista, bio je plaćen devet tisuća kuna mjesečno. I nakon tog angažmana Macan je povremeno, u pojedinim situacijama, nekim svojim javnim istupima sramotno i neutemeljeno pokušavao provoditi kontrolu štete za premijera Plenkovića. Jakupčić je 31. siječnja 2019. u 15:31 Miliću poslao sljedeću poruku: „Pozdravljam Marko Molim Te da mi kažeš, da li Krešo Macan radi što za Vladu i Tvoj savjet glede njega i njegove agencije? LP.’’ Milić ga kratkom porukom nešto kasije pozdravlja i javlja mu da će ga nazvati navečer. Drugim riječima, ta poruka otkriva da su i često telefonski razgovarali, a ne samo razmjenjivali poruke. Nedugo potom Jakupčić piše Miliću: „Poduzeće i ja osobno smo oklevetani i oblaćeni kao nijedna firma do sada, a Macan nam vodi PR po preporuci znaš već koga. Cilj je stvoriti kriznu situaciju, a onda se nađe spasitelj – Macan. Možda sam u krivu? Hvala Marko.’’

Već su u siječnju, kada ih je Nacional ekskluzivno otkrio, ti transkripti pokazali nekonzistentnost ponašanja Uskoka i DORH-a jer su evidentno selektivno pristupili analizi prikupljenog dokaznog materijala, koji je u najmanju ruku dodatno dramatično politički potkopao administraciju aktualnog premijera Andreja Plenkovića.

Dio spomenutih transkripata otkriva da je s tom spornom komunikacijom bio upoznat i premijer Plenković. Pojednostavljeno govoreći, sporni transkripti bude ozbiljnu sumnju na masovnu trgovinu utjecajem, posredovanje prilikom trgovine utjecajem i višestruke zloporabe položaja i ovlasti u kontekstu onoga što se karakterizira kao klasično porobljavanje državnih institucija.

Ovo potonje jasnije nego ikad dosad potvrđuju dopisi Uskoka i Županijskog suda upućeni Povjerenstvu, u kojima žilavo ustraju u tome da im ne mogu dostaviti traženu prepisku između Milića i Jakupčića.

‘Marko molba. Molim Te, pitaj Šefa, za zapošljavanje u H. šumama – Branka Filipetija (pripravnik lovstva). On zna o kome je riječ. Hvala i pozdrav.’ Jakupčić je tu poruku poslao Miliću 5. rujna 2018. u 20:54.

Spomenuta komunikacija koju je Jakupčić vodio s najužim krugom premijera Andreja Plenkovića, ključ je za razumijevanje evidentno privilegiranog tretmana i statusa koji je u kontekstu te afere Jakupčić uživao u Plenkovićevoj administraciji. Unatoč uhićenju, pa naknadno i proširenju istrage, Jakupčić nije bio smijenjen s funkcije koju je obnašao.

Štoviše, Jakupčić je ostao na svojoj funkciji i nakon što je 20. svibnja 2022. navršio 65 godina te je trebao otići u mirovinu.

Zanimljivo je da za ostanak na toj poziciji nije dobio odobrenje ministrice poljoprivrede Marije Vučković, iz čijeg su ministarstva za Nacional odgovorili da “ministrica poljoprivrede Marija Vučković nije dala suglasnost” da Jakupčić i nakon 65. rođendana ostane na čelu Hrvatskih šuma.

Međutim, Jakupčić je nastavio dolaziti na posao, a iz Hrvatskih šuma su za Nacional tada poručili da “sukladno čl. 4. st. 3. i 4. Zakona o radu i Ugovora o vođenju poslova Društva, predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić nastavlja s radom do isteka mandata”.

To se, po svemu sudeći, tako odvilo zato što je Jakupčić činio brojne, u najmanju ruku rubne usluge najužem krugu suradnika premijera Plenkovića.