U sklopu Festivala povijesti 6. Kliofesta, koji se održava u Zagrebu od 14. do 17. svibnja, u petak su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) svečano uručene nagrade za značajna postignuća na polju historiografije a nagrada za životno djelo ove je godine pripala profesorici Mirjani Matijević Sokol, redovnoj profesorici Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Laureatima je uvodno čestitao rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, koji je istaknuo kako mu je posebna čast, o 350. obljetnici Sveučilišta, pozdraviti skup koji okuplja i nagrađuje upravo one koji svoja nastojanja usmjeravaju na to da se kritički razmotri hrvatska povijest i povijest općenito, te “da se ne zaboravi”.

Podsjetio je na ulogu zagrebačkog Sveučilišta u promicanju vrhunskog obrazovanja temeljenog na izvrsnosti i znanosti te transferu znanja, tehnologija i inovacija, ali i na njegovu društvenu i kulturnu misiju, te ulogu u pomaganju manjim sveučilištima u zemlji i inozemstvu.

“Sve to ne može bez osmišljavanja prošlosti i budućnosti. Povijest je tu da kritički promotri prošlost i da nam da i da nam predvidi budućnost. Mladima dajemo nagradu da budu budućnost, starima da ih ne zaboravimo i da dalje odgajaju mlade”, rekao je Boras te poručio da će Sveučilište u Zagrebu “i dalje nastojati da se povijest bez straha i bez ideoloških lijevih ili desnih kriterija objektivno prikazuje”.

Nagrade su dobitnicima uručili idejni začetnik i organizator Kliofesta Damir Agičić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Željko Holjevac s Instituta Ivo Pilar, te Suzana Leček i Marica Karakaš Obradov s Hrvatskog instituta za povijest.

Dobitnica Nagrade “Ivan Lučić” za životno djelo je prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, za višedesetljetni znanstveno-istraživački rad i nastavnu djelatnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od početka svibnja redovna je profesorica Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Nagradu “Mirjana Gross” za najbolju knjigu dobila je dr. sc. Ivana Horbec s Instituta za povijest u Zagrebu za knjigu “Prema modernoj državi”, koju je ocjenjivački sud ocijenio kao “uzornu sintetsku studiju koja se po svojim istraživačkim rezultatima i interpretativno-analitičkim dosezima s pravom može ubrojiti među najvažnije radove s područja hrvatske povijesti ranoga novog vijeka u posljednjih nekoliko desetljeća”.

Nagrade “Vjekoslav Klaić” za popularizaciju povijesti pripale su dr. sc. Josipu Mihaljeviću za “značajan doprinos popularizaciji povijesne znanosti” kroz emisiju “Povijesne kontroverze” koja se emitira na 1. programu Hrvatskoga radija, te dvojcu dr. sc. Vlatki Dugački i dr. sc. Krešimiru Reganu za Hrvatski povijesni atlas u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, povijesno-kartografsko djelo kojim su autori “hrvatsku povijest učinili pristupačnijom široj javnosti”.

Nagrade Ferdo Šišić za najbolji diplomski rad dobilo je dvoje studenata. Lucija Bakšić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nagrađena je za ambiciozno i originalno obrađenu problematiku književnog, intelektualnog i revolucionarnog djelovanja Augusta Cesarca  u radu “Intelektualna revolucija u riječima i djelima Augusta Cesarca”. Marko Vodopija s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu nagrađen je za rad “Skica gradskog društva: zadarski obrtnici u polovici 14. stoljeća”, u kojemu je “izvrsno obradio temu, te vješto povezao rezultate analize izvora s historiografskim tvrdnjama”.

Nagrada Jaroslav Šidak za stranoga povjesničara pripala je povjesničaru i kroatistu Dinku Šokčeviću iz Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti iz Budimpešte, istaknutom promicatelju hrvatsko-mađarske znanstvene i kulturne suradnje, za dugogodišnji rad na približavanju dvaju historiografija.

U ime nagrađenih na tim značajnim priznanjima organizatorima i žiriju zahvalila je prof. Matijević Sokol. Istaknula je kako nagrade mlađim kolegicama i kolegama daju dobar vjetar u leđa, dok onim starijim dobitnicima pokazuju da su “ipak bili korisni”.

“Kad dobije nagradu za životno djelo čovjek se propituje da li je to vrijeme dobro iskoristio, jer još je puno toga što nije završio – naročito za nas koji se bavimo humanističkim područjem”, rekla je Marijević Sokol Svima koji se bave historiografijom dala je savjet: “Nulla dies sine linea – svaki dan po nešto, i onda se nakupi i to je to životno djelo”.

Festival povijesti Kliofest osmišljen je s ciljem popularizacije historiografije povezivanjem povjesničara i šire javnosti. Njegovo šesto izdanje ove se godine održalo od 14. do 17. svibnja pod sloganom “Pišem povijest!”, a bogat program okruglih stolova, predavanja i promocija knjiga okupio je više od 130 sudionika iz Hrvatske i 13 zemalja. Festivalska događanja pratile su i četiri izložbe, kao i sajam knjiga na kojemu je pedesetak hrvatskih i stranih nakladnika izložilo svoje knjige iz povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije i sličnih znanosti.

Šesti Kliofest održao se uz potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba, Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), Ministarstva kulture i Udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA.