Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu drži godišnji govor o stanju Europske unije, njezin posljednji u ovom mandatu.
Glavna poruka je da Europa danas mora “odgovoriti na zov povijesti” kao što je to učinila nakon II. svjetskog rata, kad je ideja europskih integracija nastala i počela se provoditi u praksi. Danas taj odgovor na zov povijesti znači da EU treba biti puno odlučnija u svemu što radi, od daljnjeg proširenja do borbe protiv klimatskih promjena i očuvanja konkurentnosti u svijetu.
“Kad je Europa hrabra i ujedinjena, ona postiže rezultate”, poručila je predsjednica Europske komisije.
Von der Leyen u ovom govoru o stanju Unije podvlači crtu pod uspjehe ostvarene ranijih godina, ali i govori o prioritetima i vodećim inicijativama za sljedeću i godine nakon sljedećih europskih izbora (u lipnju 2024.). Očekuje se da će nešto reći i o daljnjem proširenju Europske unije, koje je kao ideja dobilo novi zamah nakon davanja statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini, ali tek se treba vidjeti kako ideju o daljnjem širenju Unije provesti u praksi.
“Svjedočili smo rađanju geopolitičke unije – podržavanjem Ukrajine, suprotstavljanjem ruskoj agresiji, odgovorom na prodornu Kinu i ulaganjem u partnerstva”, naglasila je njemačka političarka koja je na čelu Komisije od 2019. godine.
U posljednjem govoru o stanju unije osvrnula se na postignuća ovog saziva Komisije, u prvoj polovici mandata obilježene pandemijom covida-19 a u drugoj ruskim ratom u Ukrajini.
EU je solidarna s Ukrajinom i pomaže Kijevu od početka rata u veljači prošle godine. Države članice EU-a osigurale su privremenu zaštitu za otprilike četiri milijuna osoba, a Unija je postala utočište za gotovo petinu ukrajinske djece.
Von der Leyen je najavila u srijedu da će Komisija predložiti produljenje privremene zaštite za Ukrajince u Europskoj uniji.
“Naša podrška Ukrajini će trajati”, rekla je šefica EK.
EU će 2023. Ukrajini osigurati paket potpore u iznosu do 18 milijardi eura u obliku povoljnih zajmova, a 12 milijardi eura već je isplaćeno. To će omogućiti Ukrajini da isplaćuje plaće i mirovine te zadrži osnovne javne usluge.
Komisija je predložila dodatnih 50 milijardi eura u iduće četiri godine za ulaganja i reforme u Ukrajini, dodala je von der Leyen.
Rad Komisije
“Sada imamo europski zeleni plan u središtu našeg gospodarstva i bez premca u ambicijama. Postavili smo put za digitalnu tranziciju i postali globalni pioniri u pravima online. Imamo povijesni NextGenerationEU i postavili smo temelje europske zdravstvene unije, pomogli smo da se cijepi cijeli kontinent i veliki dijelovi svijeta. Počeli smo se osamostaljivati u kritičnim sektorima poput energetike, čipova ili sirovina”, istaknula je predsjednica Komisije.
Naglasila je da je posebno sretna što je učinjen pomak prema rodnoj ravnopravnosti, ali i upozorila da treba nastaviti borbu protiv nasilja nad ženama.
Samodostatnost Europe
“Od vjetra do čelika, od baterija do električnih vozila, naša je ambicija kristalno jasna: budućnost naše industrije čistih tehnologija mora se izgraditi u Europi”, naglasila je.
Upozorila je da europske tvrtke ne bježe od konkurencije, ali su često žrtve nepoštene prakse. Von der Leyen je naglasila da Europa nije zaboravila kako je nepoštena kineska trgovinska praksa utjecala na solarnu industriju.
Von der Leyen je najavila da Komisija pokreće istragu električnih vozila koja dolaze iz Kine. Istovremeno je istaknula da je važno da EU ima otvorene kanale komunikacije s Kinom.
“Uklanjanje rizika, a ne razdvajanje” bit će pristup Komisije prema Kini, naglasila je.
Očekuje se da će zelene teme dominirati kampanjom za iduće europske izbore, a posebna pozornost bit će na provedbi europskog Zelenog plana predstavljenog 2019. godine.
“Europski zeleni plan rođen je iz potrebe da se zaštiti naš planet (…) U posljednjih pet godina broj tvornica čistog čelika u EU-u porastao je s nijedne na 38. Sada privlačimo više ulaganja u čisti vodik nego Sjedinjene Države i Kina zajedno”, rekla je.
Obratila se europskim poljoprivrednicima i poručila im da proizvodnja zdrave hrane mora biti temelj poljoprivredne politike.
“To nije uvijek lak zadatak, pošto posljedice ruske agresije na Ukrajinu, klimatske promjene koje donose suše, šumske požare i poplave te nove obveze imaju sve veći utjecaj na rad i prihode poljoprivrednika”, rekla je njemačka političarka.
Po tom pitanju pozvala je na “veći dijalog i manje podjela”.
Ekonomski izazovi
Visoka inflacija ostaje značajan ekonomski izazov, ali padaju cijene energenata nakon energetske krize nastale ruskom invazijom na Ukrajinu.
U Uniji u 2023. manje od 10 posto ukupnog uvoza plina dolazi iz Rusije. Europske rezerve plina popunjene su do rekordne razine iznad 95 posto, iako se nije činilo da će Europa u tome uspjeti, poručila je von der Leyen.
Ostali ključni izazovi bit će osigurati bolji pristup tržištu rada, kao i olakšati poslovanje u Uniji.
“Stoga moramo poboljšati pristup tržištu rada. Pogotovo za mlade, za žene. I trebamo kvalificiranu migraciju. Osim toga, moramo odgovoriti na duboko ukorijenjene promjene u tehnologiji, društvu i demografiji”, rekla je von der Leyen.
Dodala je da je zamolila Marija Draghija da izradi izvješće o budućnosti europske konkurentnosti.
Kao posebno postignuće u mandatu ove Komisije, von der Leyen je istaknula Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu, i naglasila da su nužni “minimalni globalni standardi za sigurnu i etičnu uporabu umjetne inteligencije”.
Komisija se nada da će europske institucije što prije postići dogovor o paktu o migracijama i azilu.
Von der Leyen izdvojila je Bugarsku i Rumunjsku kao zemlje s najboljim praksama u području azila i vraćanja migranata.
“Bugarska i Rumunjska dio su našeg šengenskog prostora”, rekla je von der Leyen i pozvala da im se odblokira ulazak u šengenski prostor “bez daljnjeg odgađanja”.
Komentari