Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) službeno je počeo s radom 1.lipnja. Riječ je prvom neovisnom, nadnacionalnom tijelu za borbu protiv kaznenih djela koja štete financijskim interesima Europske Unije – utaje poreza, primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonitog stjecanja imovine, ‘ pranja novca’, ali i prekogranične prijevare na temelju poreza na dodanu vrijednost ako je njima uzrokovana šteta od najmanje 10 milijuna eura. Temeljna misija ovog Ureda je zaštita europskog proračuna od svih vrsta zloupotreba, a posebno instrumenta NextGenarationEU, vrijednog 750 milijardi eura i namijenjenog za oporavak od posljedica pandemije. Ured će pomno pratiti provedbu ovog instrumenta u državama članicama kako bi se osiguralo da se ta sredstva u potpunosti iskoriste za njihov gospodarski oporavak.

Neovisno o nacionalnim pravosudnim tijelima Ured europskog javnog tužitelja provodi istrage i poduzima radnje kaznenog progona te obavlja funkciju tužitelja pred nadležnim sudovima država članica. No, to ne znači da ovaj Ured neće surađivati s nadležnim institucijama u državama članicama.

Europarlamentarac Tomislav Sokol za Nacional.hr pojašnjava: “U okviru dodijeljenih ovlasti Ured europskog javnog tužitelja svakako će sudjelovati s nadležnim institucijama u državama članicama. Recimo, Ured europskog javnog tužitelja nema represivan kapacitet, dakle kod provođenja uhićenja osoba u odnosu na kaznena djela u nadležnosti Ureda, nužno se oslanja na nacionalne redarstvene kapacitete. Osim toga, sama struktura Ureda je takva da delegirani europski tužitelji provode istrage i kaznene progone u državama članicama zajedno s nacionalnom policijom i tijelima za provedbu zakona. Dakle, Ured može zatražiti od pravosudnih tijela da uhite osumnjičenika ako smatra da je to neophodno za istragu i da se cilj ne može postići drugim mjerama pri čemu nadležna nacionalna pravosudna tijela ocjenjuju i odobravaju takve zahtjeve na temelju nacionalnog prava. Osim s nacionalnim tijelima Ured surađuje i s OLAF-om (Europski ured za borbu protiv prijevara s Europskim fondovima), Europolom (Europska agencija za suradnju na provedbi zakona),  ali po potrebi i tijelima trećih država.”

Photo Nikola Cutuk/Pixsell

Ured europskog javnog tužitelja je utemeljen po načelu pojačane suradnje, a što znači da u njemu ne sudjeluju sve države članice već samo one koje su se dobrovoljno uključile, njih 22. Za sada u ovoj inicijativi ne sudjeluju Mađarska, Poljska, Danska, Irska i Švedska. Radi li se ovdje o svojevrsnom uplitanju u nacionalni suverenitet zemalja članica ili gubitku nacionalnog suvereniteta, i je li to razlog zbog kojeg se ove zemlje ne žale uključiti u  inicijativu?  Sokol na to kaže: “Apsolutno se ne radi o gubitku nacionalnog suvereniteta. Ured europskog javnog tužitelja osnovan je na valjanoj pravnoj osnovi o funkcioniranju Europske unije. Također, ne radi se o paušalnom projektu već o pojačanoj suradnji država članica koje iskažu interes za takvom suradnjom. Pojačana suradnja pravni je standard koji je određen odredbama Ugovora, a države članice koje zasad nisu uključene u svakom trenutku mogu postati sudionice pojačane suradnje. Pravo je država članica da se ne uključe u proces pojačane suradnje, a razloge za to treba tražiti u nacionalnim politikama, međutim, postoje signali da bi se već dogodine neke od tih država članica mogle priključiti suradnji u smislu zaštite financijskih interesa putem Ureda europskog javnog tužitelja.”

Na čelu Ureda europskog suda sa sjedištem u Luxembourgu je bivša rumunjska državna odvjetnica Laura Kovesi , a za europsku tužiteljicu iz Hrvatske na mandat od šest godina imenovana je Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a. Laptoš tako odlazi u Luxembourg i bit će članica Središnjeg ureda EPPO-a i jedna od europskih tužiteljica.