Od prvog svog radnog dana do danas, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) pokazivala je vlastitim primjerom kako se u Hrvatskoj može raditi na istoj razini kao i bilo gdje u Europi i kako po rezultatima jedna hrvatska agencija može stajati uz bok najboljima. REGEA ove godine slavi 15 godina uspješnog rada, a tim od gotovo 50 visokostručnih djelatnika s iskustvom na zahtjevnim projektima i referencama u Hrvatskoj i u Europi, predvodi Julije Domac, ujedno i posebni savjetnik predsjednika Zorana Milanovića za energiju i klimu. Domac je za B&B izjavio da je REGEA u ovih 15 godina potaknula, vodila ili provodila investicije od preko 500 milijuna eura. Od pojedinačnih projekata tu su potpuna obnova i revitalizacija dvorca Bračak, prve zgrade gotovo nulte potrošnje energije, koja je ujedno i zgrada povijesne baštine iz 1886. godine. Tu su i prva i još uvijek jedina u Hrvatskoj općinska toplana na biomasu, u Pokupskom, prvi projekti sunčanih elektrana provedeni po modelu prodaje električne energije (PPA) na krovovima bolnica u Zaboku, Krapinskim Toplicama i Karlovcu. REGEA je za svoje županije prva u Hrvatskoj osmislila koncept poticanja građana, a još 2009. vodila je programe kojima se sufinanciralo preko 10.000 domaćinstava da koriste obnovljive izvore i energetski obnavljaju svoje domove.

“Pioniri smo bili i u projektima financiranja energetske obnove škola kroz uštede, danas je to općeprihvaćen koncept. REGEA je provela i niz projekata ugradnje kotlovnica na biomasu po modelu toplinskog poduzetništva, ali i bila prva u Hrvatskoj koja je primila tehničku pomoć Europske investicijske banke iz programa ELENA. Danas na nacionalnoj razini agregiramo investicije i savjetujemo u području toplinarstva, sunčanih elektrana i javne rasvjete. U području fondova EU-a REGEA od početka postavlja nove standarde, po zaposlenom djelatniku redovito smo najuspješniji prijavitelj na programima tipa Horizon, Interreg ili LIFE”, istaknuo je Julije Domac te dodao kako je REGEA u praksi pokazala da različite političke opcije mogu raditi zajedno ako ih spaja struka i ako su na prvom mjestu konkretni projekti usmjereni na dobrobit građana i gospodarstva.

Ravanatelj REGEA-e Julije Domac ujedno je i posebni savjetnik predsjednika Zorana Milanovića za energiju i klimu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Naime, u 15 godina rada pitanje različitih političkih opcija koje su na vlasti u županijama – osnivačima nikada nije predstavljalo problem, a na gotovo osamdeset sjednica Upravnog vijeća sve odluke bile su donesene isključivo jednoglasno. Domac tvrdi da su ključ uspjeha transparentnost poslovanja i kvaliteta kao jedini kriterij rada te dodaje:

“Nikad nismo podlegli političkom kadroviranju ni bilo kakvom sličnom negativnom utjecaju. Proračun Agencije od početka do danas povećao se preko 25 puta pri čemu prihodi od osnivača u pravilu iznose tek oko 20, 30 posto, ostatak su prihodi iz europskih izvora i rad na tržištu. Ključ je uvijek i u transparentnosti, oduvijek se jasno znalo što se i čijim novcem financira, ali REGEA je novac osnivača uvijek znala oplemeniti i europskim izvorima financiranja što je onda omogućilo da se značajne investicije rade uz puno manji trošak za javni proračun.”

Potpuna obnova i revitalizacija dvorca Bračak, prve zgrade gotovo nulte potrošnje energije, jedan je od najvažnijih projekata REGEA-e u proteklih 15 godina. FOTO: Matija Topolovec/PIXSELL

Upravo iz tih razloga REGEA pokazuje da kvaliteta rada i odgovornost uprave ne ovise o vlasništvu i da je i u javnom sektoru moguće raditi odgovorno i uspješno kao i u najkonkurentnijoj privatnoj tvrtki. Julije Domac vjeruje da bi tako, bez iznimke, trebale raditi i druge javne ustanove i državne tvrtke u Hrvatskoj te napominje:

“Kada imate javnu ustanovu koja je svoje poslovanje postavila na način privatnog sektora, tada imate i visoko motivirane zaposlenike koji znaju da ako žele više dobiti, moraju više i pružiti – samo tada imate zdravu radnu okolinu koja se uvijek trudi isporučiti bolje. S druge strane, onda i privlačite najbolje na tržištu rada i u toj situaciji možete razvijati i inovirati. Odgovornost prema javnom novcu pokazujemo i tako što svim svojim osnivačima i klijentima razvijamo nove modele financiranja kroz ESCO ili javno-privatno partnerstvo, uvijek tražeći kako promovirati načelo dobivanja vrijednosti za novac. Uvijek se trudimo i uvezivati europski i javni novac s privatnim kapitalom – tako učinak korištenja europskog novca postaje višestruko veći.”

‘Trudimo se uvezivati europski i javni novac s privatnim kapitalom – tako učinak europskog novca postaje veći’, kaže Julije Domac

Ravnatelj REGEA-e Julije Domac ističe i da ta agencije od prvog dana radi i posluje transparentno te da su struka i znanje visoko na prvom mjestu, a cilj je i realizacija što većih i što boljih projekata usmjerenih prema energetsko-klimatskoj tranziciji Hrvatske. Domac je potom istaknuo i sljedeće:

“Čak sedam naših djelatnika imaju ili su u procesu stjecanja doktorata znanosti. Financiranje javnim novcem predstavlja obvezu, to ne doživljavamo kao laku priliku kao što je to ponekad praksa u Hrvatskoj. Mislim da je važno njegovati taj osjećaj odgovornosti – to je odgovornost prema građanima, a to smo svi mi, naši roditelji, obitelj, djeca i susjedi. Stvar je i u stavu, u javnom sektoru treba se usredotočiti na to kako nešto napraviti što brže i povoljnije. Ne nužno jeftinije, nego kvalitetnije. Logika trošenja javnog novca mora biti jednaka onoj kada trošimo vlastiti privatni novac. Bitne su, dakle, vrijednost za novac i transparentnost, tu nema kompromisa.”

Prvi projekti sunčanih elektrana provedeni po modelu prodaje električne energije (PPA) na krovovima bolnica u Zaboku, Krapinskim Toplicama i Karlovcu (na slici). FOTO: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Energetska tranzicija osnovni je cilj REGEA-e, ali i sredstvo putem kojeg se ostvaruju znatne uštede javnog novca. Domac se slaže s time da se energetskom tranzicijom izravno štedi novac kroz energetske uštede te navodi primjer poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada. Naime, u Hrvatskoj se 42,3 posto ukupne energije troši u zgradama, a javne zgrade su uz to i odličan primjer građanima i poduzetnicima. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti u zgradi se smanjuje potrošnja energije, ali i povećavaju ugodnost boravka u prostoru te trajnost zgrade. Domac je u tom smislu naveo i sljedeće:

“Priča prelaska na obnovljive izvore energije još je značajnija – samo država koja potpuno kontrolira vlastitu energiju može biti istinski suverena, neovisna i sigurna. To je važan način čuvanja demokracije i političke stabilnosti. Obnovljivi izvori energije danas su najjeftiniji izvori energije i treba inzistirati na tome da sve ili velika većina naših javnih zgrada koriste svoje krovove za vlastitu proizvodnju energije u sunčanim elektranama, ali i da se pokrenu velike investicije u nove vjetroelektrane, sunčane elektrane i reverzibilne hidroelektrane. Energetskom tranzicijom možemo stvoriti nova radna mjesta i otvaramo novu mogućnost za povratak industrije u Hrvatsku. Povezivanje gospodarske, energetske i klimatske politike danas je imperativ svake pametne države.”

Energetska tranzicija osnovni je cilj REGEA-e, ali i sredstvo putem kojeg se ostvaruju znatne uštede javnog novca

Zanimljivo je i da je REGEA u posljednjih 15 godina provela čak 84 europska projekta te da nije postojao dostupan izvor europskog financiranja na koji REGEA nije barem jednom uspješno aplicirala. Trenutno REGEA ima 31 europski projekt u provedbi, još dva nova ugovara, a hrpa projekata trenutno se planira i piše. I u tom području ključno je znanje jer čak četvero djelatnika REGEA-e evaluatori su projekata i povremeno rade za Europsku komisiju. Zbog svega navedenog REGEA je iznimno poželjan partner iz Hrvatske, a vrlo često baš ljudi iz ove agencije koordiniraju projekte u kojima sudjeluju partneri iz svih dijelova Europske unije. Već dugi niz godina u pravilu 50 do 60 posto proračuna REGEA-e dolazi iz izvora EU-a, a vrijednost tako financiranih investicija stalno raste i mjeri se u stotinama milijuna eura. Jedan od najnovijih projekata koji se pripremaju jest projekt zelene obveznice, čiji je cilj uspostava pilot sheme za Grad Zagreb, ali koja će se moći replicirati i na druge hrvatske gradove i županije.

Iako je nedvojbeno riječ o uspješnoj agenciji, Domac napominje da je trenutno najveća prepreka, ne samo za REGEA-u već i za ostale koji se bave projektima iz područja energije i klime, nedostatak jasne vizije i plana države – u kojem smjeru idemo, kada izlaze koji natječaji, gdje želimo stići, transparentnost, postojanje zakona i pripadajućih podzakonskih akata, smanjenje birokratskih procedura, pojednostavljivanje procesa i otvaranje energetskog tržišta za sve zainteresirane građane. Ravnatelj REGEA-e na kraju je zaključio:

“Trenutno nijedan strateški ili planski dokument Republike Hrvatske iz područja energetike ili koji pokriva i energetiku nije više relevantan niti je predvidio stanje u kojem se nalazimo. U takvoj situaciji konstantno gledamo kako se donose pojedinačne mjere, često bez velike vizije energetskog sustava što onda ne dovodi do željenog poboljšanja stanja, a mjere ponekad imaju i kontradiktoran učinak. Cijela 2022. godina protekla je bez ikakvog vidljivog pomaka na području velikih investicija u obnovljive izvore energije, to je nažalost nastavak krize koja traje gotovo 10 godina. Na razini godine Hrvatskoj nedostaje i do 30 posto električne energije, a energetske tvrtke redom bilježe milijunske gubitke ove godine. Priča energije i klime je priča održivosti, uključivosti i pravednosti. Hrvatski građani još uvijek su uglavnom samo mali promatrači prilika u energetici. Da bi se događala jednako za sve i da bi se energetska tranzicija ubrzala, potrebno je dopustiti stručnjacima da rade svoj posao. To je odgovornost politike i to moramo raditi svi zajedno. Primjer REGEA-e pokazao je da je to moguće.”