Uprava naftne kompanije Ine na čelu s predsjednicom Zsuzsannom Ortutay odbija postupiti po nalogu Državnog inspektorata RH koji joj je još u lipnju 2021. godine naložio da s morskog dna ukloni konstrukciju potonule plinske platforme Ivana D, a nevjerojatno trogodišnje ignoriranje službene državne institucije i zakonskih propisa odvija se uz prešutnu političku podršku premijera Andreja Plenkovića. Ina se zbog toga suočava sa sudskom tužbom jer je Državni inspektorat zbog nepoštivanja spomenutog rješenja protiv Ine podnio optužni prijedlog Općinskom sudu u Zagrebu. Ta bi kazna, upozoravaju Nacionalovi izvori upućeni u ovu problematiku, također značila da je Zsuzsanna Ortutay kao čelna i odgovorna osoba Ine svojim ignoriranjem hrvatskih zakona i propisa uzrokovala veliku financijsku štetu Ini koja se mjeri u milijunima eura i koja će moguće oštetiti i Inu, ali i hrvatsku državu kao njezina suvlasnika.

Osim toga, takvim samovoljnim i nezakonitim ponašanjem Ina ugrožava i nacionalnu sigurnost jer izravno prijeti izazvati dramatičan ekološki incident, život u moru i čak nepovoljno utjecati na klimatske prilike. Štoviše, premijer Plenković, načelno jako osjetljiv na europske standarde ponašanja i postupanja, istodobno šutke gleda kako mađarska šefica Ine izravno krši odredbe EU Protokola o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja (tzv. Off-shore protokol) te Protokola o sprječavanju onečišćenja Sredozemnoga mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i iz zrakoplova ili spaljivanjem na moru (poznatiji kao Dumping protokol).

Nacionalov izvor dobro upoznat sa slučajem potonule platforme tvrdi da Uprava Ine na čelu sa Zsuzsannom Ortutay nije slučajno propustila postupiti po rješenju Državnog inspektorata, već da je to napravljeno smišljeno i uz potporu Ministarstva gospodarstva, odnosno bivšeg ministra Davora Filipovića, za koga se tvrdi da je kao osoba od posebnog povjerenja premijera Plenkovića trebao osigurati političku podršku da se rješenje Državnog inspektorata ukine ili preinači. Kako se navodi, uz znanje premijera Plenkovića.

Ignoriranje službene državne institucije odvija se uz prešutnu političku podršku premijera Andreja Plenkovića, a bit će zanimljivo vidjeti kakav će stav zauzeti novi ministar gospodarstva Damir Habijan. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Uz to, Uprava Ine ne samo da nije postupila po nalogu Državnog inspektorata, već nije ni podnijela zahtjev Ministarstvu gospodarstva za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš za projekt sanacije mjesta potonuća Ivane D, što je po rješenju Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva iz travnja prošle godine bila dužna učiniti. Iz čega proizlazi da je Uprava Ine ignoriranjem naredbi dvaju službenih državnih tijela, a u nastojanju da izbjegne nemali trošak vađenja potonule konstrukcije s dna mora, svjesno i namjerno pokazala nepoštovanje prema hrvatskoj državi, a da pritom troje hrvatskih članova Uprave nije učinilo ništa da takvo neprihvatljivo ponašanje spriječe i zaustave.

Nacional je iz Državnog inspektorata, koji vodi glavni državni inspektor Andrija Mikulić, dobio službenu potvrdu da je „Rješenjem naftno – rudarske inspekcije Državnog inspektorata od 2021. godine subjektu nadzora (Ini, op. N.) naloženo provođenje sanacije na eksploatacijskom polju ugljikovodika u zakonom propisanom roku“, a sukladno Zakonu o sigurnosti pri od-obalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika „određene su obaveze investitora za uklanjanje eksploatacijskog objekta“, odnosno vađenje potonule platforme i njezin transport na kopno. Ina se na to rješenje nije žalila. Naknadnom provjerom naftno -rudarska inspekcija Državnog inspektorata je utvrdila da Ina nije postupila po nalogu DIRH-a i da konstrukciju platforme nije izvadila s dna mora, pa je doneseno „rješenje o izvršenju rješenja uz prisiljavanje izvršenja izricanjem novčane kazne“.

A kako je Ina odbijanjem izvršenja naloga DIRH-a povrijedila odredbe Zakona o sigurnosti pri od-obalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i Zakona o Državnom inspektoratu, „naftno – rudarska inspekcija je nadležnom Općinskom sudu u Zagrebu dostavila optužni prijedlog“.

Nacionalov izvor tvrdi da Uprava Ine na čelu sa Zsuzsannom Ortutay nije slučajno propustila postupiti po rješenju, već da je to napravljeno smišljeno i uz potporu bivšeg ministra Davora Filipovića. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Pojednostavljeno kazano, DIRH traži sudski progon Ine zbog nepoštivanja zakona u državi u kojoj posluje i kojoj je – da stvar bude još apsurdnija – ista ta država suvlasnik. Ako sud prihvati argumente Državnog inspektorata, novčana kazna za Inu mogla bi biti iznimno visoka, čak i do 10 posto od ukupnih prihoda kompanije, što može značajno naštetiti poslovanju čak i velike kompanije poput Ine. I iz Ministarstva gospodarstva, kojemu je tek odnedavna na čelu ministar Damir Habijan, stiže odgovor da to Ministarstvo „nije zaprimilo zahtjev nositelja zahvata (Ina) za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš za projekt sanacije mjesta potonuća plinske platforme Ivana D“. Kada takav zahtjev zaprime, stoji dalje u odgovoru, o tome će obavijestiti javnost.

Nacionalova pitanja prati li to ministarstvo provođenje postupka sanacije mjesta potonuća platforme, odnosno uklanjanja platforme te zahtjev za komentar činjenice da Ina nije ispoštovala nalog DIRH-a o uklanjanju konstrukcije ostala su bez odgovora.

U Ini, od koje smo zatražili da odgovori zbog čega nije postupila po nalogu DIRH-a, imaju drugačiji pogled na cijelu priču. Iz Ininog Odjela za korporativne komunikacije i marketing stiže odgovor u kojem stoji da su oni nakon pada platforme Ivana D poduzeli sve potrebne radnje i u potpunosti otklonila bilo kakvu opasnost za ljude i okoliš na ovoj lokaciji. „Po nalogu Državnog inspektorata Ina je bušotinu sanirala u skladu s najvišim standardima struke, a s konstrukcije platforme su već početkom 2021. godine uklonjeni svi elementi koji bi potencijalno mogli biti štetni za okoliš. Na dnu mora ostala je samo metalna konstrukcija oko koje je počeo bujati biljni i životinjski svijet. Ina kao odgovorna kompanija, sada traži najbolje moguće rješenje za okoliš“, stoji u odgovoru.

No pritom se ne precizira zbog čega ta ‘’odgovorna’’ kompanija nije postupila po nalogu DIRH-a iz 2021. godine i zašto nije potpuno uklonila konstrukciju oštećene platforme. Iz Ine potvrđuju da upravo dovršavaju studiju utjecaja na okoliš koju su dužni napraviti temeljem Rješenja Ministarstva gospodarstva od 7. travnja 2023. godine. „Studija će obraditi dva moguća rješenja za metalnu konstrukciju na dnu – uklanjanje fizičkim izvlačenjem konstrukcije na kopno ili korištenje metalne konstrukcije za stvaranje umjetnog grebena. Nakon toga potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš u kojem se očekuje od svih relevantnih stručnih tijela da sagledaju obje opcije i daju svoju argumentiranu ocjenu. Po tako donesenim rješenjima Ina, kao odgovorna kompanija koja poštuje zakone, spremna je postupati – bez obzira na to koja opcija bude izabrana. Sve ostalo predstavljalo bi potencijalno nenadoknadivu i nepopravljivu štetu u podmorju Jadrana pa čak i protuzakonito postupanje, odnosno kršenje do sada donesenih Rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja“, tvrdi se u odgovoru Ine.

Uprava Ine je o havariji Ivane D pismeno izvijestila Nadzorni odbor u utorak, 15. prosinca, punih 10 dana nakon što je platforma potonula. FOTO: Ina

Štoviše, u svojoj samovolji idu toliko daleko da tvrde kako je „Državni inspektorat upoznat sa svim navedenim činjenicama, kao i argumentima znanstvene zajednice zašto je potrebno provesti procedure koje će iznjedriti najbolja rješenja za okoliš. Takvo rješenje će ujedno ispuniti i suštinu zahtjeva Državnog inspektorata“. Pritom se očito misli na Inicijalnu studiju opravdanosti i izvedivosti koju je u travnju 2022. godine izradio Institut Ruđer Bošković, a u kojoj se opisuje mogućnost djelomične sanacije potonule plinske eksploatacijske platforme lvana D putem stvaranja prvog umjetnog grebena.

No znanstvenici Instituta Ruđer Bošković očito nisu uzeli u obzir parametre na koje u rješenju od travnja prošle godine ukazuje Uprava Ministarstva gospodarstva, a koji upozoravaju da je Hrvatska obvezna poštivati odredbe EU Protokola o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja (tzv. Off-shore protokol) te Protokola o sprječavanju onečišćenja Sredozemnoga mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i iz zrakoplova ili spaljivanjem na moru (poznatiji kao Dumping protokol). Pritom se u Rješenju upozorava da su u okviru ‘’Dumping’’ protokola naknadno usvojene Smjernice za reguliranje polaganja umjetnih grebena u more koje su isključivo odnose „na strukture posebno izgrađene za zaštitu, obnavljanje, koncentraciju ili povećanje proizvodnje živih morskih resursa, bilo za ribarstvo ili zaštitu prirode, što uključuje zaštitu i obnovu staništa u, za to potrebnim i identificiranim područjem“. No definicija „umjetnih grebena” nikako ne uključuje naftne platforme i slične strukture koje mogu slučajno imitirati neke od funkcija umjetnih grebena, upozoreno je u Rješenju Ministarstva. Pa Uprava upozorava da studija Instituta ne nudi usporednu analizu s drugim opcijama i ne analizira ostale opcije rješavanja problema, odnosno ne bavi se mogućnošću potpunog uklanjanja konstrukcije, a što je po njihovu mišljenju nužno učiniti.

Međunarodna ekološka organizacija Greenpeace održala je nakon havarije Ivane D nekoliko prosvjeda upozorenja, pa tako i ispred upravne zgrade Ine u Zagrebu. FOTO: BOJAN HARON MARKICEVIC

Plinska platforma Ivana D, koja je od početka 2001. u sjevernom Jadranu crpila prirodni plin, potonula je početkom prosinca 2021., a kao uzrok navode se oštećenja nastala uslijed jakog nevremena i visokih valova. Konstrukcija potonule platforme i danas se nalazi na morskom dnu, na dubini od 41 metra, a Ina je odmah nakon havarije objavila da je osigurala bušotinu i spriječila curenje plina.

Damir Vanđelić, koji je u vrijeme havarije bio predsjednik Nadzornog odbora Ine, krajem prosinca 2021. Nacionalu je potvrdio da je Uprava pismeno izvijestila Nadzorni odbor o havariji Ivane D u utorak, 15. prosinca, dakle punih 10 dana nakon što je platforma potonula. Istragu oko uzroka potonuća pratila je i Koordinaciju za sigurnost pri od-obalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koja je bila osnovana još 2017. i čiji je predstavnik sudjelovao u radu povjerenstva za istragu koje je povodom havarije osnovalo Ministarstvo gospodarstva. Ronioci-volonteri međunarodne ekološke organizacije Greenpeace su početkom lipnja 2022. godine, dakle punu godinu i pol nakon havarije, na mjestu potonuća uočili mjehuriće plina koji su izlazili iz bušotine. O tome su obavijestili Inu i javnost, postavljajući pitanje je li hrvatska vlada doista upoznata sa stvarnim stanjem na mjestu havarije i zahtijevajući da se objave rezultati istrage.

Samo par dana kasnije, sredinom lipnja 2022., tadašnje rukovodstvo Ine je na konferenciji za medije kao uzrok potonuća platforme navelo zamor materijala, lošu izvedbu zavarenih spojeva te neadekvatne preinake same konstrukcije platforme koje su odstupale od originalnog dizajna te su demantirali da iz potonule platforme curi plin.

Voditeljica kampanje Greenpeacea Petra Andrić kaže da se takvim postupkom otvara prostor za slično postupanje s ostalim platformama. FOTO: Greenpeace

U tekstu koji je Nacional objavio u ožujku 2021., dakle nepuna četiri mjeseca nakon havarije, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojemu je tada na čelu bio Tomislav Ćorić stigla je na traženje Nacionala službena informacija u kojoj je rečeno da to Ministarstvo „pažljivo prati istragu havarije Ivane D, da su upoznati s aktivnostima na području potonuća platforme i da su na lokaciji angažirane domaće tvrtke za izvođenje visoko specijaliziranih aktivnosti kako bi se procijenio rizik i donijela odluka o trajnom napuštanju bušotine“. I Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića također se nakon havarije angažiralo na praćenju situacije oko potonule platforme. I iz tog je Ministarstva u ožujku 2021. Nacionalu potvrđeno da „u okviru svojih poslova nadzora i upravljanja pomorskim prometom stalno nadziru i kretanje pomorskih objekata u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i gospodarskom pojasu, ali i eksploatacijska polja u sjevernom Jadranu“, pa će, kako su kazali, „sukladno aktualnim zakonskim propisima, odnosno temeljem Zakona o sigurnosti pri od-obalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, aktivno nadzirati i radove na uklanjanju potonule platforme kako bi se osiguralo plovno područje i more zaštitilo od onečišćenja“. Drugim riječima i Ćorićevo i Butkovićevo ministarstvo najavljivali su da će potonula konstrukcija platforme Ivana D biti izvađena s dna mora i prenesena na kopno.

Tu je najavu potom tri mjeseca kasnije potvrdilo i rješenje Državnog inspektorata koji je Ini naložio vađenje platforme.

Što se dogodilo u međuvremenu i zbog čega Vlada odustaje od inzistiranja da Ina postupi po nalogu? Jedan od Nacionalovih izvora još je ranije potvrdio da Ina na ovaj način želi izbjeći plaćanje visokih troškova vađenja potonule platforme s dna mora. Naime, tu vrlo zahtjevnu i skupu operaciju može izvesti tek nekoliko specijaliziranih inozemnih kompanija, što drugim riječima znači da bi Ina bila prisiljena unajmiti jednu od njih da obavi složeni zahvat vađenja potonule konstrukcije. Pa je Inina Uprava, izgleda uz političku zaštitu bivšeg ministra gospodarstva Davora Filipovića, pokušala izbjeći plaćanje toga troška.

Ina je u drugoj polovini lipnja prošle godine, točno dvije godine nakon zaprimanja rješenja Državnog inspektorata u kojem joj se nalaže uklanjanje konstrukcije s morskog dna, objavila priopćenje u kojem je navela da je trajna sanacija plinske bušotine Ivana D u sjevernom Jadranu „uspješno završena te je ona trajno sigurna za ljude i okoliš“. Radovi su, kako je tada navedeno u priopćenju, „uključivali zamjenu oštećenih dijelova, provjeru integriteta kanala bušotine, rezanje oštećene kolone zaštitnih cijevi, montiranje nove bušotinske glave te trajno izoliranje proizvodnog ležišta i kanala bušotine postavljanjem cementnih barijera u skladu s propisima“. No „propisi“ na koje su se pozvali u Ini nisu oni koje je trebalo ispoštovati, a koji su im naloženi u rješenju Državnog inspektorata iz lipnja 2021.

I međunarodna ekološka organizacija Greenpeace, koja je nakon havarije Ivane D održala nekoliko prosvjeda upozorenja, drži da je Inina ideja „da se hrđava platforma pretvori u umjetni greben kojim bi se doprinijelo ‘obogaćivanju flore i faune podmorskog svijeta’“ s ekološkog stajališta jednostavno neprihvatljiva te vjeruju da motiv Inine Uprave nije ekološki već isključivo financijski. „Smatramo da su financijske uštede glavni motiv. Taj tzv. rig-to-reef program pretvaranja platformi u grebene, koji se prakticira u nekim državama, fosilnim kompanijama omogućuje na desetke milijuna eura ušteda po platformi“, objasnila je za Nacional voditeljica kampanje Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić. „Izgradnja umjetnih grebena može imati smisla samo ako su ti grebeni isključivo u tu svrhu pravilno projektirani, izgrađeni, postavljeni i nadzirani. Ako se predviđene koristi ne ostvare, tada se oni trebaju ukloniti. Većina glomaznog otpada, kada bi završila u moru možda i ne bi bila opasna. No to što nije opasno ne znači da je normalno. Zato velika većina građana ove zemlje ne koristi Jadransko more kao odlagalište otpada“ rekla je Petra Andrić, voditeljica kampanje Greenpeacea u Hrvatskoj. Ona vjeruje da odugovlačenjem s konačnom odlukom o sudbini Ivane D Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja štiti interes kompanije na štetu klime i okoliša, ali i otvara prostor za slično postupanje s ostalim platformama.

„S obzirom na preostalih Ininih 19 od-obalnih plinskih platformi te, prema najavama, još devet planiranih, ovo bi mogao biti opasan presedan koji Jadran lako može pretvoriti u groblje Ininih plinskih platformi“, upozorila je i podsjetila da je Greenpeace u međuvremenu pokrenuo i peticiju kojom je od Vlade zatražio da Ini naloži hitno i nedvosmisleno uklanjanje potonule konstrukcije platforme s dna mora. „Prema istraživanju javnog mnijenja iz lipnja 2023. čak 74 posto hrvatskih građana smatra da Ivanu D treba ukloniti s dna Jadranskog mora“, zaključila je Petra Andrić.

Nacional je još ranije upozorio, pozivajući se na izjavu izvora upoznatog sa slučajem havarije platforme Ivana D, da Ina, umjesto da postupi po naredbi DIRH-a i izvadi potonulu konstrukciju, nastoji zataškati stvarno stanje na mjestu havarije koje je, kako tvrdi, puno gore nego što je objavljeno u javnosti te da je zbog neadekvatne sanacije oštećene bušotine ugrožen pomorski promet, ali i sigurnost stanovnika Istre i susjedne Slovenije. „Cijeli ovaj Inin postupak ide mimo zakona, bez znanja javnosti i na neizmjeran rizik i štetu hrvatskog naroda“, izjavio je tada Nacionalov izvor koji tvrdi da je „ponašanje Ine krajnje opasno i ugrožava nacionalnu sigurnost“, te da sve to zna i sam premijer, ali ne čini ništa da ovakvo ponašanje spriječi . „Sve Inine manipulacije su pod pokroviteljstvom premijera jer drugačije nije moguće zaobilaziti zakonske propise“, stoji u pismu koje je Nacionalov izvor dostavio našoj redakciji. Stoga će biti vrlo zanimljivo pratiti na koji će se način Uprava Ine braniti pred Općinskim sudom kad krene sudski postupak povodom tužbe Državnog inspektorata te hoće li kao argument u vlastitu korist spomenuti i neformalni dogovor s bivšim ministrom Filipovićem koji im je navodno obećao pomoć oko ukidanja rješenja DIRH-a. U tom će slučaju, naime, havarija Ivane D dobiti posve novu političku dimenziju koja će moguće potaknuti i nove tužbe i nove afere.