Uprava Fortenova grupe intenzivno radi na pronalaženju modela kojim bi na prihvatljiv i s obzirom na međunarodne sankcije uvedene Rusiji na legalan način preuzela dionice sankcioniranih suvlasnika te tvrtke te tako olakšala predstojeće refinanciranje kompanije koje je očekuje tijekom tekuće godine. Traži se, dakle, prihvatljiv način da se isplate ruski suvlasnici Fortenova grupe, a to su sankcionirane ruske sistemske banke Sberbank i VTB koje zajedno imaju 49,90 posto suvlasničkih udjela u kompaniji u Nizozemskoj, koja je vlasnik hrvatske Fortenova grupe.

Radi se o bankama koje zbog sankcija koje su tijekom 2022. proširene i koje su i sada na snazi, ne mogu ostvarivati vlasnička prava u Fortenova grupi, uključujući i glasanje na skupštinama. Kao stjecatelj suvlasničkog dijela Sberbanka koncem protekle godine pojavila se intrigantna tvrtka SBK-art, a kao njen nominalni vlasnik osvanuo je saudijski poduzetnik Saif Alketbi, koji suštinski predstavlja ruskog poduzetnika hrvatskog porijekla Krešimira Filipovića. Međutim, zbog kolopleta kontroverznih aktivnosti i dokaza koje su hrvatske institucije prikupile, hrvatska vlada predložila je Vijeću EU-a da tu tvrtku uvrsti na listu sankcioniranih. To se potom i dogodilo, a nizozemski sud odbio je upisati vlasništvo te tvrtke nad preuzetim suvlasničkim dijelom Sberbanka u Fortenova grupi, odnosno tvrtki u Nizozemskoj koja je nositelj tih suvlasničkih dijelova.

Predsjednik Uprave Fortenova grupe Fabris Peruško za manevar prodaje poljoprivrednog dijela Fortenova grupe lani je dobio i prešutno dopuštenje premijera Andreja Plenkovića. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Iako je to razjasnilo upravljačke pozicije, ostalo je za Fortenovu neriješeno pitanje kako osigurati refinanciranje postojećih obaveza u tvrtki, jer nijedan ozbiljan kreditor neće ulagati svoj novac u tvrtku ‘’opterećenu’’ suvlasništvom ruskih sistemskih banaka koje se nalaze pod sankcijama. To je zapravo ključni razlog zašto vodstvo Fortenova grupe i dalje traži način kako tu situaciju razriješiti. Izvor blizak tvrtki navodi kako je indikativno da je njena uprava vrlo bliska s trenutnim kreditorom HPS-om i kako vjeruje da će, bude li potrebno, postići kratkoročni dogovor čak i oko odgode refinanciranja kako bi se mogli razriješiti vlasnički odnosi.

Prošle godine propala su još dva pokušaja da se taj proces okonča. Prvo se kao kupac Sberbankovih udjela spominjao mađarski fond Indotek, a potom i hrvatski obvezni mirovinski fondovi. Obje su transakcije propale prije nego što se pojavio Krešimir Filipović u koordinaciji sa svojim suradnikom Miodragom Borojevićem koji su u taj proces pokušali uvesti spomenutog Alketbija, kako bi prikrili svoj ruski manevar u kojem su htjeli zamijeniti Filipovićeva potraživanja u Rusiji sa Sberbankovim dionicama Fortenova grupe.

Pronalaženjem prikladnog modela za isplatu ruskih suvlasnika, uvjereni su u Fortenova grupi, bit će osigurana i dugoročno održiva, zdrava vlasnička struktura te završen ukupan proces transformacije Fortenova grupe iznova u perspektivnu regionalnu maloprodajnu i prehrambenu kompaniju. To je moguće ključan, ali ni u kom slučaju jedini osjetljiv i zahtjevan proces koji je u tijeku u toj kompaniji, koja je proteklog tjedna izazvala zanimanje javnosti nakon što su pojedini mediji osvijetlili i nastojali problematizirati prodaju pojedinih nekretnina u vlasništvu te tvrtke.

Izvor blizak Fortenova grupi navodi kako će rješavanje partnerstva sa sankcijama opterećenim ruskim suvlasnicima ojačati tvrtku i pripremiti je za izlazak na burzu. Prije toga fokus uprave bit će na daljnjoj prodaji nekretnina koje nisu nužno operativno potrebne i prodaji divizije poljoprivrede koja prema njihovoj viziji suštinski ne paše u osnovnu djelatnost grupe. Fortenova grupa u budućnosti se planira fokusirati na maloprodaju i proizvodnju pića, preradu mesa i ulja. Uprava smatra da se taj fokus i kroz nedavne krize vezane uz pandemiju covida i rat u Ukrajini pokazao kao dobra kombinacija koja garantira stabilnost.

Rasprodaja većine tzv. non-core imovine dio je obaveza preuzetih prije no što je svoj vlasnički udio okrupnio Pavao Vujnovac, kojeg su počeli medijski propitivati zbog prodaje poslovnice Konzuma. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Da Fortenova sprema pokrenuti proces prodaje poljoprivrednog dijela Fortenova grupe, Nacional je otkrio par tjedana prije izbijanja ruske agresije na Ukrajinu. Pa je taj potez ponovo najavljen kao prvi strateški korak nakon ruske agresije na Ukrajinu koji bi trebao imati dalekosežne posljedice za Fortenova grupu, ali i za hrvatsku državu. I to zato što bi na koncu tog procesa deseci tisuća hektara obradivog hrvatskog poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u koncesijama ili vlasništvu tvrtki u sastavu Fortenova grupe trebali promijeniti vlasnika. Očekivalo se da bi proces prodaje mogao biti dovršen do konca prošle godine, ali su zbivanja otišla u drugom pravcu. Fabris Peruško, predsjednik Uprave Fortenova grupe, za taj manevar dobio je i prešutno dopuštenje premijera Andreja Plenkovića. Tri tvrtke unutar grupe raspolažu s otprilike 25 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, korisnici su najvećih poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj i ostvaruju oko 25 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Nisu svi unutar Fortenova grupe bili suglasni s tom prodajom te je zbog toga svojedobno došlo i do nekih kadrovskih rotacija. Više upućenih poslovnih izvora bliskih Fortenova grupi i prošle godine najavljivalo je kako će više utjecajnih strana lobirati da u taj segment Fortenova grupe investiraju hrvatski obvezni mirovinski fondovi. To bi se moglo ponoviti. Ako se to dogodi, tada bi ti strateški resursi na neki način ponovo bili vraćeni pod izravnu hrvatsku kontrolu.

Ta bi prodaja mogla dodatno financijski osnažiti ono što će preostati od Fortenova grupe, suočene s refinanciranjem postojećih obaveza.

Nakon kolopleta krajnje neizvjesnih i kompliciranih financijskih restrukturiranja 6. rujna 2019. godine Fortenova grupa izdala je obveznice u iznosu od 1,157 milijardi eura, a to novo financiranje strukturirano je kao četverogodišnja obveznica s kamatnom stopom od 7,3 posto plus EURIBOR, uz donju granicu od 1 posto, a financiranje predvodi američki investitor HPS Investment Partners.

Ta se kamatna stopa u okviru postignutog dogovora o refinanciranju od izdavanja obveznice postupno snižavala kako je Fortenova grupa smanjivala omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja. Radilo se o izuzetnom značajnom aranžmanu, jer je nakon zone visokih turbulencija i sistemskog rizika za hrvatsko gospodarstvo i uključivanja Vlade u rješavanje te situacije, kompaniji osigurana srednjoročna stabilnost, kao i preduvjeti za dugoročnu održivost, rast i razvoj. Ali ta se srednjoročna stabilnost polako bliži svom kraju te je potrebno iznova refinancirati poslovanje, a u tom će se kontekstu promatrati i ono što je Fortenova grupa postigla tijekom tog perioda.

Osim spomenutog aranžmana u Fortenova grupi ključnim događajem kreditne konsolidacije smatraju to što je Fortenova grupa konačno preuzela Agrokorove dionice Mercatora i refinancirala Mercatorov dug. Prvo je Fortenova grupa 23. travnja 2021. postala vlasnica 88,1 posto Mercatora, a prijenos dionica Mercatora odvijao se istodobno s time da je Fortenova grupa refinancirala Mercatorovo zaduženje kod 55 banaka u ukupnom iznosu od 385 milijuna eura. Taj novac Fortenova grupi osigurao je njen ključni kreditor HPS Investment Partners.

Osim toga, Fortenova grupa tijekom protekle dvije godine u regiji je u poslovanje investirala nešto više od 255 milijuna eura. Nakon novog refinanciranja, očekuje se podizanje investicijskog kapaciteta Fortenova grupe na gotovo 200 milijuna eura godišnje, što bi predstavljalo novi i razvojni i akvizicijski potencijal.

U trenutku osnivanja Fortenova grupe omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja bio je oko 7,2 puta, a danas je taj omjer smanjen ispod 4 puta, odnosno gotovo prepolovljen. Izvor blizak Fortenova grupi navodi da je do toga došlo dobrim dijelom upravo zbog spomenute prodaje većine tzv. non-core imovine, imovine koju kompanija nije koristila za temeljno poslovanje, kao i dijela nekretnina koje nisu korištene u temeljnom poslovanju. Preciznije, Fortenova grupa prodala je gotovo sve svoje građevinske firme, klinike, turističke projekte i slično. Nakon toga nastavljeno je s rasprodajom nekretnina, što je i dogovoreno i u kreditnoj dokumentaciji. Dio je to obaveza preuzetih prije no što je svoj vlasnički udio okrupnio Pavao Vujnovac, kojeg su prošli tjedan počeli medijski propitivati, dijelom zbog kupovine, dijelom zbog prodaje dijela nekretnina koje koristi Konzum.

Do sada je Fortenova grupa prodala nekretnine vrijedne 85 milijuna eura, a procjenjuje se da je cjelokupna imovina nekretnina vrijedna približno milijardu eura. Uprava u sljedećem kratkoročnom razdoblju planira prodati dodatne nekretnine čija vrijednost doseže dodatnih 200 milijuna eura. Cilj uprave je da nekretnine koje će Fortenova grupa nastaviti koristiti budu u vlasništvu dugoročnih, a ne špekulativnih financijskih investitora.

Poboljšanju poslovnih rezultata dodatno je značajno pridonijelo to što su na međunarodnom tržištu po cijeni od 615 milijuna eura prodani Ledo i Frikom iz grupe Zamrznute hrane. Na koncu, tom rezultatu pridonijele su i mjere poboljšanja profitabilnosti, uz zadržavanje pune zaposlenosti pa je dobit iz operativnog poslovanja od 2018. do 2022. porasla za oko 150 milijuna eura.

Krešimir Filipović u koordinaciji s Miodragom Borojevićem (na slici) pokušao je preko Saifa Alketbija prikriti da su htjeli zamijeniti Filipovićeva potraživanja u Rusiji sa Sberbankovim dionicama Fortenove. FOTO: Marko Miscevic/CROPIX

Agrokor je ušao u izvanrednu upravu s oko 7,8 milijardi eura duga i omjerom duga i dobiti iz operativnog poslovanja od oko 30 puta. To znači da bi kompaniji trebalo 30 godina da vrati svoje dugove ako u tom periodu ne bi plaćala kamate i ne bi ništa ulagala u poslovanje, što je bilo nemoguće i zato je prezaduženi Agrokor i završio u stečaju. Fortenova grupa je nakon ozbiljnih preslagivanja i turbulencija startala s ukupno nešto više od 1,4 milijarde eura duga, kao i potpuno novom vlasničkom strukturom, jer su dugovi koji nisu bili plaćeni u gotovini pretvoreni u vlasništvo. Tijekom izvanredne uprave dugovi mikro i malim dobavljačima plaćeni su u potpunosti, a ostalima je namirenje bilo u prosjeku oko 80 posto duga. Financijske institucije nisu plaćene ništa te su dobile najveće vlasničke udjele. Cijeli teret restrukturiranja duga Agrokora podnijeli su njegovi kreditori te u postupku izvanredne uprave nije bilo trošenja novca poreznih obveznika. Dug je na kraju u trenutku osnivanja Fortenova grupe bio smanjen na oko 7,2 puta omjer duga i EBITDA, što je kompanija mogla plaćati, ali nije bilo prostora za potrebnu razinu ulaganja u poslovanje. Netom spomenuti potezi doveli su do omjera manjeg od četiri puta, što otvara veći investicijski potencijal.

Od vremena izvanredne uprave do danas značajno je smanjen i broj vlasnika i to s 200-tinjak vlasnika, koliko ih je imalo 66 posto kompanije kada je osnovana Fortenova grupa, na tri vlasnika koja danas imaju oko 80 posto kompanije. U tom procesu Pavao Vujnovac s kompanijom Open Pass dosegnuo je do oko 30 posto suvlasništva Fortenova grupe. Izvor blizak Fortenova grupi navodi kako se značajan domaći vlasnički udjel, bez kojeg nije moguće donositi ključne odluke koje su u domeni odlučivanja dioničara, pokazao važnim faktorom koji osigurava stabilnost kompanije u okolnostima međunarodne nesigurnosti izazvane ratom u Ukrajini i posljedičnim sankcijama protiv ruskih kompanija i institucija. Ali postoje i drugi načini gledanja na tu situaciju, brojna kritička propitivanja svakog povučenog poteza, još brojnije povrijeđene taštine, ali i legitimne dvojbe u to kako će dugoročno kompletan proces restrukturiranja završiti. U idealnom priželjkivanom scenariju predstavnici nekih sadašnjih suvlasnika rado bi u suvlasništvu Fortenova grupe, nakon dodatnog restrukturiranja i refinanciranja te izlaska na burzu opet vidjeli obvezne mirovinske fondove. Put do toga dug je i neizvjestan, ali jasne su naznake da je izlazak na burzu svakako izvjesniji od neke nove neočekivane destabilizacije poslovanje Fortenova grupe.

Uz sve prateće političke afere koje su obilježile postupak Todorićeva izvlaštenja iz bivšeg Agrokora i trenutni fijasko Državnog odvjetništva tijekom procesa njegova izvođenja na sud zbog sumnji u teške nezakonitosti, to je svakako jedna od boljih vijesti za hrvatsko gospodarstvo.