Države koje su proteklih godina snažno povećale javnu potrošnju, morat će u narednom razdoblju poraditi na njenom smanjenju i dovođenju u red državnih financija, upozorava se u novom izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

U blogu kojeg su stručnjaci MMF-a – Era Dabla – Norris, Vitor Gaspar, Marcos Poplawski – Ribeiro i Jiae Yoo ovih dana objavili na mrežnim stranicama te međunarodne financijske institucije, upozorava se da je javna potrošnja u mnogim zemljama proteklih godina doživjela pravu eksploziju, a to u globalnim uvjetima usporavanja gospodarskog rasta i rasta kamatnih stopa prijeti velikim proračunskim problemima u bliskoj budućnosti.

Mnoge države povećale potrošnju zbog izbora

Razloga snažnog rasta potrošnje država, ali i njihovih dugova, budući da se povećana potrošnja uglavnom financira zaduživanjem, ne nedostaje. Dio razloga leži u oporavku svjetskoga gospodarstva nakon recesije tijekom pandemije koronavirusa, kao i u mjerama potpore kućanstvima i tvrtkama kojima su vlade pribjegle u uvjetima visoke inflacije. No, jedan od razloga su i izbori koji se ove godine održavaju u nizu zemalja, a vlade u izbornim godinama tradicionalno povećavaju potrošnju, odnosno, kako to obično kažemo, kupuju glasove.

Pritom valja reći kako su MMF-u posebno u fokusu mjere koje su vlade donijele kako bi građanima i tvrtkama olakšale život u vrijeme visoke inflacije. U toj međunarodnoj instituciji naglašavaju da takve potpore trebaju biti usmjerene onima kojima su najpotrebnije, a ne prema svima.

Neophodne reforme u zdravstvu i mirovinskom sustavu

“Vlade bi odmah morale početi postupno ukidati naslijeđe fiskalne politike iz vremena krize, uključujući i subvencije za energiju, te provesti reforme kako bi smanjile potrošnju i zaštitile najranjivije“, ističu u MMF-u.

Razvijenim zemljama preporučuju da se posebno okrenu reformama u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Također, opća je preporuka svim zemljama da rashode usklade s proračunskim prihodima.

Hrvatska se izrijekom ne spominje, ali…

U blogu se posebno ne spominje Hrvatska, ali više je nego jasno da se preporuke MMF-a odnose i na nas.

Naime, Vlada Andreja Plenkovića dosad je usvojila šest paketa mjera za zaštitu građana i tvrtki od inflacije kojima je ograničila cijene struje i plina, pa čak i niza prehrambenih proizvoda. Posljednji paket mjera Plenkovićeva je Vlada usvojila neposredno pred izbore – sredinom ožujka ove godine, a njegova je vrijednost 503 milijuna eura.

MMF objavio prognoze o gospodarskom rastu Hrvatske: “Potrebno je ukinuti porezna rasterećenja”

Naravno, paketi subvencija građanima i tvrtkama nisu besplatni. Njih u konačnici plaćaju porezni obveznici, odnosno oni kojima su mjere namijenjene.

Kupnja glasova

I Hrvatska je jedna od zemalja u kojima se ove godine održavaju izbori. Štoviše, u planu su čak tri izborna ciklusa, zbog čega je 2024. i prozvana superizbornom godinom. I dok smo parlamentarne izbore imali 17. travnja, s još uvijek neriješenim ishodom, polako već ulazimo u kampanju za europske izbore koji nas čekaju 9. lipnja. Do kraja godine trebali bismo imati i predsjedničke izbore.

I izbori imaju svoju cijenu. Nije tu riječ samo o njihovoj provedbi, nego i o povećanju javne potrošnje po nizu osnova – od već spomenutih antiinflacijskih i drugih mjera potpore, preko povišica u javnom sektoru, pa do brojnih projekata koje Vlada financira.

Najveći proračun u hrvatskoj povijesti

Doda li se tome i inflacija, koja je u Hrvatskoj najveća u eurozoni, a novac od koje obilno puni državnu blagajnu, ne treba se čuditi da je Sabor krajem prošle godine usvojio najveći proračun u hrvatskoj povijesti, s planiranom potrošnjom od 32,6 milijarde eura, što je povećanje od čak 3,3 milijarde ili 11,2 posto u odnosu na godinu ranije. S druge strane, rast proračunskih prihoda planiran je u nešto skromnijem iznosu od 0,8 milijardi eura, pa bi ukupni proračunski prihodi u ovoj godini trebali iznositi 28,5 milijardi eura, što je tri posto više nego lani, pokazuju podaci o proračunu.

Kada se podvuče crta, središnja bi državna blagajna u ovoj godini trebala biti „kratka“ za oko 4,1 milijardu eura. U odnosu na 2023. godinu, riječ je o dva i pol puta većem minusu u državnoj blagajni.

Nema krize za političke stranke! U ovoj godini iz državnog proračuna dobivaju čak 1, 4 milijuna eura više

Proračunske brojke, međutim, izgledaju znatno prihvatljivije kada se u računicu ubace i izvanproračunski fondovi te lokalna samouprava. U tom slučaju dobivamo opću državu koja bi u 2024. trebala biti u minusu od „samo“ oko 1,5 milijardi eura, što predstavlja 1,9 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

No, iako su te brojke i dalje u okviru kriterija iz Maastrichta, valja upozoriti da je deficit opće države u ovoj godini planiran u čak šest i pol puta većem iznosu nego u 2023., kada je, prema podacima iz proračunskih dokumenata, iznosio 235 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a. Drugim riječima, umjesto da se fiskalni deficit u Hrvatskoj smanjuje, on se povećava i to znatno.

Problem duga

Posljedica toga je i veliki javni dug. Njegov se udio u hrvatskom BDP-u, doduše, smanjuje, ali ne zato što bi padao nominalni iznos duga države, nego zato što hrvatski BDP posljednjih godina ima snažan rast, znatno veći od rasta javnoga duga, čime se smanjuje i iznos javnoga duga u BDP-u.

Tako je iznos javnoga duga u 2023., prema Vladinim podacima, iznosio 46,4 milijarde eura, što je vrijednost 60,7 posto hrvatskog BDP-a u prošloj godini. No, u ovoj je godini planiran javni dug u iznosu od gotovo 47,6 milijardi eura, što je oko 1,2 milijarde eura više nego lani. Unatoč tom rastu, njegov bi udio u BDP-u trebao pasti na 58 posto, najviše zbog brzog rasta ukupne gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.

Rast kamata prijetnja za proračun

Upravo zbog nastavka snažnog rasta gospodarstva, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su upozorenja MMF-ovih stručnjaka tek dijelom primjenjiva na Hrvatsku. No, i naš sugovornik upozorava da su paketi pomoći kakvi su dosad postojali, a koji su pomogli ubrzanju gospodarskog rasta, teško održivi u budućnosti. Jednostavno, preskupi su.

Novotny ukazuje i na rast kamatnih stopa, što je problem koji nas tek čeka uzme li se u obzir velik dug države.

Ekonomski analitičar Damir Novotny. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

„Javni dug u nominalnom iznosu nastavlja rasti i to u vrijeme kada u svijetu rastu kamatne stope. To će otežati njegovo servisiranje“, ističe Novotny za nacional.hr.

Teret reformi čeka neke druge generacije

Smatra da će nova Vlada, iz kojih se god redova bude formirala, najvjerojatnije nastaviti voziti već utabanim fiskalnim putem. To znači da će se potrošnja i javni dug nastaviti povećavati, iako će u relativnim iznosima, onima do kojih dolazimo kada ih stavimo u omjer s BDP-om, oba pokazatelja biti unutar kriterija iz Maastrichta.

Upozorava, međutim, da takvo ponašanje znači da se teret reformi prebacuje na neke buduće generacije. Njih će, naime, dočekati posao okretanja proizvodnji i otvaranja kvalitetnijih radnih mjesta od onih kakva se sada u Hrvatskoj otvaraju, kao i dovođenja u red javnih financija.