Premijer Andrej Plenković nije zainteresiran za rješenje problema koji je već tjednima važna tema u hrvatskoj javnosti, a riječ je o tužbama koje je Hrvatska radiotelevizija podnijela protiv Hrvatskog novinarskog društva, kao i nekoliko medija i novinara koji su kritički progovarali o poslovanju te kuće i njezina vodstva. Zamolbu da se izjasni odnosno komentira taj problem te da kaže dijeli li o tom pitanju mišljenje s Ninom Obuljen Koržinek, ministricom kulture u svojoj vladi, Nacional je premijeru poslao prošle srijede, ali odgovor iz Vlade nije poslan. No zato je premijer dobio “packe” iz inozemstva pa će se, unatoč očitom otporu, morati pozabaviti tim problemom koji Vlada, barem ako je suditi prema odgovoru ministrice kulture, ni ne smatra problemom.

Nina Obuljen Koržinek Nacionalu je prošloga tjedna, na negodovanje zainteresirane javnosti, odgovorila da podržava postupak vodstva HRT-a u kojem tuži HND i vlastite zaposlenike, jer su upravo novinari zaposleni na HRT-u neke od “meta” HRT-ovih čelnika. Točan odgovor ministrice glasio je:

“Obavještavamo vas da je sukladno pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske cenzura zabranjena, kažnjiva po odredbama Kaznenog zakona te je obveza svakoga koji ima saznanja o provođenju cenzure istu prijaviti nadležnim tijelima. Uprava HRT-a je o tom pitanju objavila priopćenje u kojem je izrazila žaljenje zbog podizanja tužbi te iste obrazložila ‘potrebom zaštite ugleda i časti zbog neistinitih navoda da se na HRT-u uskraćuje sloboda mišljenja i izražavanja misli novinara (cenzura)’.”

Ministrica je Nacionalu rekla i da je, “prema posljednjim podacima, poslovanje HRT-a uredno i registriraju se brojni pozitivni trendovi, o čemu je HRT informirao i javnost”. Situacija je, međutim, kako je rekao Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a i bivši zaposlenik HRT-a, posve suprotna tome što tvrdi ministrica. HND je zato najavio brojne akcije, tražit će izmjene zakona koji uređuju pojmove klevete, uvrede ili javnog sramoćenja, a nije isključena ni mogućnost prosvjeda zbog, kako je rekao, cenzure i pritiska koji vladaju na HRT-u.

Iako su odgovori ministrice kulture, pod čijom su izravnom ingerencijom i mediji pa tako i HRT, dočekani s neodobravanjem, premijer Plenković se, po svemu sudeći, slaže s mišljenjem ministrice kulture. Jer, kako se kaže u novinarskim krugovima, i izostanak komentara ili odgovora je neki odgovor. To bi značilo da uskraćivanje odgovora Vlade ili premijera Andreja Plenkovića znači samo jedno – premijer ne namjerava išta učiniti po tom pitanju te će dozvoliti da se Hrvatska, kako je sad već mnogo puta rečeno, javno sramoti zbog dosad nezabilježenog slučaja da javna televizija tuži novinare, od kojih su neki i zaposlenici upravo te kuće čije funkcioniranje plaćaju svi građani putem TV pretplate.

Premijeru je Nacional poslao deset pitanja koja se odnose na tužbe HRT-a protiv HND-a i drugih medija i novinara. Nacional je pitao i je li premijer Plenković u kontaktu s vodstvom HRT-a te je li upoznat sa situacijom u toj kući, kako tvrde čelnici HND-a. Budući da je HND tražio razgovor s premijerom Plenkovićem, Nacional je pitao i hoće li i kada do tog razgovora doći te koji su planovi premijera Plenkovića kad je u pitanju HRT, što se može i hoće li se išta napraviti te dolazi li u obzir smjena glavnog ravnatelja Kazimira Bačića, kao i drugih članova Uprave HRT-a. No sva ta pitanja ostala su neodgovorena.

Između ostalog, Nacional je od premijera tražio da se očituje i oko navoda da je iz Europske komisije dobio upozorenje da prati što se događa s tim problemom i da taj problem počne rješavati. Naime, HND je dopisima o tužbama HRT-a upozorio domaće institucije, između ostalih i Vladu RH, ali i Europsku komisiju, Vijeće Europe, OECD, hrvatske europarlamentarce te međunarodne novinarske organizacije, tražeći od njih bilo kakvu akciju i pomoć. Prema Nacionalovim saznanjima, koja su neslužbena, Europska komisija uputila je neku vrstu upozorenja prema Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću, s obzirom na opasne tendencije javnog medijskog servisa (HRT-a). Europska komisija, kako saznaje Nacional, od Vlade i premijera zahtijeva da poduzmu nešto, odnosno da zaustave tužbe HRT-a ili pokušaju napraviti bilo što da bi one bile povučene. Iako Europska komisija nije službeno slala nikakav dopis niti se oko toga očitovala, iz hrvatskog predstavništva Europske komisije i Nacional i HND dobili su neslužbenu informaciju da “pozorno prate što se događa oko HRT-a i tužbi koje je ta kuća uputila protiv medija”.

Nije Europska komisija jedina međunarodna institucija koja je reagirala na dopis HND-a. Podršku novinarskom društvu odmah je dala i Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava, kao i Harlem Désir, OESS-ov predstavnik za slobodu medija koji je izrazio zabrinutost zbog tužbi HRT-a protiv HND-a i njegovih predstavnika. Tužbe HRT-a protiv HND-a već je ranije osudio i Guy Verhofstadt, vođa grupacije liberala u Europskom parlamentu (ALDE), a Međunarodna federacija novinara (EFJ/IFJ) prijavila je slučajeve – i HRT-ove tužbe protiv HND-a i njegovih predstavnika i slučaj otkaza predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku – platformi Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnosti novinara.

Ono što se čekalo od hrvatske opozicije, koju je Zovko prozvao da duboko spava i ne reagira na sve to što se događa oko HRT-a, napokon se dočekalo – šestero saborskih zastupnika iz redova opozicije, članovi saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, zatražit će da to saborsko tijelo održi tematsku sjednicu o sudskim tužbama koje Hrvatska radiotelevizija podiže protiv drugih medija, novinarki i novinara, kao i strukovnog Hrvatskog novinarskog društva. Osim Bojana Glavaševića iz Kluba nezavisnih zastupnika, tu su potpredsjednik Odbora Nenad Stazić (SDP) te članovi Goran Beus Richembergh (GLAS), Nikola Grmoja (Most), Darko Parić (SDP) i Damir Tomić (SDP). Za sazivanje sjednice potrebna je barem trećina članova Odbora koji ukupno ima 13 zastupnika. Dosad su članovi Odbora mirno i bez reakcija promatrali brojne probleme na HRT-u o kojima su izvještavali hrvatski, a od upozorenja HND-a i inozemni mediji.

Predsjednik Odbora, HDZ-ovac Andrija Mikulić, nije dosad sazvao o tome sjednicu, no ona će se, po svemu sudeći, morati održati. Na prošlotjednoj sjednici Vlade ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predložila je uvođenje Vijeća za medije, kako bi se smanjio pritisak na medije. To bi vijeće, kako je objasnila, imalo ulogu regulatornog tijela, “a ne da jedini institut zaštite pojedinca bude podizanje sudskih tužbi, nego da postoji regulator odnosno tijelo u kojem će stručne osobe ocjenjivati je li došlo do kršenja zakona”.