Opremljenost kućanstava informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) u Hrvatskoj nije se u odnosu na prošlu godinu značajnije promijenila, a upotreba online usluga e-uprave porasla je za 11 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

DZS-ovo istraživanje na uzorku od 5.497 građana u dobi između 16 i 74 godine pokazuje da je opremljenost kućanstava računalom i širokopojasnim pristupom internetu na prošlogodišnjoj razini, kao i upotreba računala i interneta u svim dobnim skupinama.

Trgovina putem interneta također je na prošlogodišnjoj razini što znači da je 44 posto internetskih korisnika kupovalo robu i usluge putem interneta, pri čemu se najčešće kupuju odjeća i obuća, ulaznice, telekomunikacijske usluge, kozmetički proizvodi, filmovi, glazba, potrošačka elektronika i kućanski aparati.

Raspodjela korisnika računala po dobnim skupinama nije se značajnije promijenila u odnosu na prošlu godinu, premda je broj korisnika porastao za tri posto.

Zamjetan je i rast korisnika interneta u gotovo svim dobnim skupinama u odnosu na prošlu godinu, a najveći – od četiri posto, prisutan je u skupini od 65 do 70 godina.

Najmlađa populacija očekivano prednjači u uporabi interneta, no broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi.

Sličan trend je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju internet, njih 98 posto.

Usporede li se rezultati s podacima iz prošle godine, može se uočiti da se navike nisu bitnije promijenile.

Građani najčešće koriste internet za slanje poruka (93 posto), prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (93 posto), čitanje dnevnih novosti i časopisa (87 posto),  zatim slijedi uporaba e-pošte (83 posto), gledanje videa (79 posto), telefonija i videopozivi (77 posto), te sudjelovanje na društvenim mrežama (73 posto).

DZS prvi put je istražio korištenje sustava internet stvari (IoT) u kućanstvima.

Vrlo mali broj ispitanika izjasnio se da rabi neki od sustava internet stvari u svojim domovima. U svim spomenutim kategorijama manje od 10 posto ispitanika koristi se nekim od sustava.

Ispitani su i razlozi uporabe sustavom interneta stvari. Najveći broj anketiranih izjasnio se da nema potrebu za takvim sustavom – njih 49 posto, a podjednak broj ispitanika izjasnio se da se ne koriste sustavom jer ih brine privatnost i zaštita podataka na uređajima te sigurnost sustava zbog potencijalne opasnosti od hakiranja.

Nadalje, 34 posto ispitanika izjasnilo se da je visoka cijena uređaja prepreka njihovoj uporabi dok 18 posto ispitanika uopće ne zna da takav sustav postoji.