Europska unija mogla bi uvesti povijesne intervencije na energetskom tržištu kako bi obuzdala skok cijena. To bi između ostalog moglo uključivati uvođenje poreza na višak profita i ograničenja cijena plina. Navodi se to u dokumentu do kojeg je došao ugledni list Politico.

Stručnjaci u Europskoj komisiji, nacionalnim prijestolnicama i veleposlanstvima radili su danonoćno tijekom vikenda na tim intervencijama, s ciljem zaštite kućanstava i tvrtki. Pritom su mnogi čelnici upozorili na potencijalne nemire među građanstvom ako se cijene ne stave pod kontrolu.

U dokumentu od 4. rujna, u koji je Politico imao uvid, Češka, koja predsjeda Vijećem EU-a, upozorila je da ruska invazija na Ukrajinu, stalni rezovi Moskve u opskrbi energijom i njezin nedavni ‘potpuni i neodređeni prekid’ plinovoda Sjeverni tok ‘dodatno potiču rast inflacije i imaju ozbiljne posljedice na sva poduzeća i potrošače’.

Vijesti o Sjevernom toku dovele su do povećanja cijene plina na referentnom čvorištu TTF u Nizozemskoj u ponedjeljak ujutro za 32 posto, na 281 euro po megavatsatu. Predsjedništvo EU-a traži od glavnih gradova 27 država članica da definiraju koje su mjere spremni podržati ovog petka na sastanku ministara energetike EU-a. Te mjere obuhvaćaju ograničenje cijena, sve do kontrole tržišta.

Do takvog je razvoja događaja došlo nakon što su čelnici stranaka u njemačkoj vladajućoj koaliciji u nedjelju konačno pristali podržati predloženi porez na cijenu električne energije Europske komisije za ‘inframarginalna’ postrojenja, odnosno generatore električne energije koji ne koriste prirodni plin. Zbog načina na koji funkcionira tržište električne energije u EU, takvi proizvođači zarađivali su golemu dobit jer je cijena električne energije diktirana najskupljim inputom – prirodnim plinom. Češko predsjedništvo sastavilo je popis prijedloga iz cijelog bloka koji će se razmotriti prije sjednice Vijeća za energetiku u petak, piše Politico.

Neki glavni gradovi žele ograničiti cijene po kojima tvrtke mogu kupovati ruski plin, slično mjerama ograničenja cijena nafte koje je prošli tjedan dogovorio G7, u nastojanju da se ograniči mogućnost Kremlja da financira rat u Ukrajini. Mogućnosti razdvajanja cijena električne energije i plina također su na stolu, no i dalje se zemlje EU-a ne slažu u stavu treba li i kako provesti tako osjetljivu intervenciju.

Ostale tržišne mjere koje se razmatraju uključuju pružanje trenutne potpore kreditnoj liniji za tvrtke koje se susreću s vrlo visokim zahtjevima za maržom, izmjenu pravila trgovanja na burzama energije ili privremenu obustavu europskih tržišta derivata električne energije. Srednjoeuropske vlade žele da EU omogući dodatne dozvole za emisiju stakleničkih plinova iz Sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova ako cijena poraste iznad određenog praga. No to je prijedlog kojem se Europska komisija snažno protivi.

Češko predsjedništvo želi da zemlje podrže niz prijedloga – uključujući ograničenje cijena električne energije – na Vijeću za energetiku u petak, zadužujući time Europsku komisiju na donošenje zakona prema članku 122. Ugovora o funkcioniranju EU-a, koji dopušta zemljama da dogovore hitne mjere bez potrebe uključivanja Europskog parlamenta, rekli su diplomati, prenosi Politico.

Čelnici diljem bloka, kao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, pozvali su izvršnu vlast EU-a na djelovanje jer se potrošači i tvrtke bore s krizom i rastućim troškovima života. Konačni zakon će vjerojatno biti predstavljen 14. rujna, kad će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održati svoj godišnji govor o stanju Europske unije.