Nakon što u ponedjeljak odluči o svom raspuštanju, iza 9. saziva Hrvatskog sabora ostat će nepune četiri dinamične i u konačnici izazovne godine.

Iako su i prethodne godine bile politički turbulentne, recentna je, s pandemijom koronavirusa i potresom koji je oštetio njegovu povijesnu zgradu na Trgu svetog Marka, Sabor suočila s novim izazovima.

Njih nisu mogli predvidjeti ni najveći pesimisti 14. listopada 2016., kada je konstituiran 9. saborski saziv, a njegov predsjednik, tada mladi “Mostovac” Božo Petrov (37) isticao svoju posvećenost “vraćanju povjerenja građana u Sabor”.

Saborsku većinu te je jeseni činila koalicija HDZ-a i Mosta, na prvi pogled vrlo stabilna, no već proljeće 2017. to će demantirati, a Most ispasti iz koalicije.

Odlazak Mosta i “Lex Agrokor”

Dogodilo se to nakon Vladine sjednice na kojoj se odlučivalo o zahtjevu oporbe da se ministru financija Zdravku Mariću izglasa nepovjerenje. Premijer Andrej Plenković pozvao je sve ministre da se usprotive Marićevu opozivu, no trojica Mostovih glasovali su protiv Marića. “Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra”, zatražio je potom Plenković i otvorio prostor preslagivanju na političkoj pozornici.

Umjesto Mosta, u koaliciju sa HDZ-om ušao je HNS, a umjesto Petrova za predsjednika Sabora u svibnju 2017. izabran je Gordan Jandroković.

Bila je to “godina Agrokora”, slučaja koji je prijetio urušiti hrvatsko gospodarstvo. Sabor je donio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu, kolokvijalno nazvan “Lex Agrokor”.

SDP je na tom slušaju pokušao srušiti Vladu, no bezuspješno, pokazalo se da je većina od 78 zastupnika stabilna, a oporba nejedinstvena. HSS, naime, nije dočekao kasnonoćno glasovanje o nepovjerenju Vladi.

Unatoč stalnim političkim previranjima, Sabor je te godine marljivo radio, donio je nove zakone o hrvatskim braniteljima, o financiranju lokalnih jedinica te tzv. “Lex šerif”, po kojem više nema automatizma da kod neizglasavanja proračuna pada i čelnik lokalne vlasti.

Izabrao je ustavne suce Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana  Selaneca te pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević.

Na inicijativu Mosta uveo je novčano kažnjavanje zastupnika koji bez opravdanog razloga izostaju s plenarne sjednice, što nije imalo osobitog pedagoškog učinka. Do ožujka 2020. i epidemije koronavirusa, kada se s tim privremeno zastalo, nije bilo mjeseca da netko od zastupnika nije kažnjen.

Godina 2017. bila je i godina Živog zida, Ivana Pernara i njegovih “performansa”, zbog čega su ga saborski stražari često iznosili iz sabornice.

Istanbulska konvencija, rast Bandićeva kluba

Iako je u 2018. podržao mirovinsku i poreznu reformu, propisao da se u mirovinu ide sa 67 godina, snizio porezne stope i građane rasteretio za tri milijarde kuna, Sabor su te godine obilježili potvrda Istanbulske konvencije, prelasci oporbenih zastupnika u redove vladajućih i rast kluba Milana Bandića, zbog čega oporba do danas proziva vladajuće za političku trgovinu i korupciju.

Istanbulska konvencija otvorila je svjetonazorske rasprave u javnosti i HDZ-u, kod glasovanja u saboru čak se 14 HDZ-ovih zastupnika usprotivilo njenoj potvrdi. Iz Vlade su tumačili kako je cilj Konvencije spriječiti nasilje nad ženama i u obitelji, protivnici su je povezivali s mogućom obvezom priznavanja trećeg spola i redefinicijom braka.

Problem na relaciji HDZ-HNS, izazvao je novi Zakon o udomiteljstvu, HNS je tražio da se udomiteljstvo dopusti i istospolnim parovima, HDZ nije pristao.

Dvojbe je te godine izazivao i Marakeški sporazum, donesena je Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH, u kojoj je Sabor upozorio na marginaliziranost Hrvata te pozvao na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona.

Bandićev Klub, koji je na početku 9. saziva imao jednog zastupnika, marastao je na 12 zastupnika s tendencijom rasta, a time i jačom političkom pozicijom Bandića. Te mu se godine kao posljednja priključila SDP-ova Ana Komparić Devčić,

Klub SDP-a pao je na 30 članova, osam manje nego na početku mandata.

Oporba u 2018. nije uspjela srušiti ministra zdravstva Milana Kujundžića, no zbog “afere Hotmail” ostavku je podnijela Martina Dalić. Umjesto nje za potpredsjednika Vlade Sabor je izabrao Tomislava Tolušića, a resor gospodarstva preuzeo je Darko Horvat.

Sabor je na još šest godina guvernerom Hrvatske narodne banke izabrao Borisa Vujčića, za njegovu zamjenicu Sandru Švaljek, a Dražena Jelenića za glavnog državnog odvjetnika.

Novi trendovi prelili su se i na saborsku govornicu – Mostova Ivana Ninčević Lesandrić emotivno je svjedočila da su joj u splitskoj bolnici postupak kiretaže radili bez anestezije i pokrenula lavinu sličnih svjedočanstava.

Zbog svog Poslovnika, Sabor je u ožujku 2018. prvi put u modernoj povijesti zasjedao cijelu noć.

U mirovinu sa 65, Dan državnosti, 30. svibnja blagdan i neradni dan

No, godinu kasnije, pokazalo se da je to bio tek začetak slične prakse. Nezadovoljan što se Zakon o financiranju izborne promidžbe donosi kratko pred izbore za Europski parlament, Most je na njega podnio čak 888 amandmana koje su njegovi zastupnici branili 33 sata, duže od jedne noći.

Uvažavajući zahtjeve sindikalne inicijative “67 je previše” i potpise više od 700 tisuća građana, Sabor je sa 67 vratio na 65 godina života granicu za starosnu mirovinu. Također je kroz još jedan paket poreznih zakona građane rasteretio za dodatne 2,4 milijarde kuna.

Prošla je godina bila i godina opsežne rekonstrukcije Vlade.

Nakon nekretninskih afera trojica ministara, Lovo Kuščević (uprava), Tomislav Tolušić (poljoprivreda) i Goran Marić (državna imovina) vratili su se u Sabor, Kuščević je kasnije ostao i bez zastupničkog imuniteta jer ga DORH istražuje zbog nekoliko sumnjivih djela.

Oporba ni iz drugog pokušaja nije uspjela smijeniti Kujundžića s mjesta ministra zdravstva, no razriješit će ga početkom ove godine premijer nakon što se u javnosti otvori niz nepoznanica o njegovim nekretninama.

Sabor je utvrdio novi kalendar blagdana i odlučio da će se Dan državnosti ponovno slaviti 30. svibnja i biti neradni dan, kao što je bio do 2001.

Pamti se i incident u kojemu je na tvrdnju zastupnika Nikole Grmoje (Most) da njegova Vlada radi u interesu Srbije, reagirao Plenković. Incident se dogodio za stanke, a akteri su iznijeli različite priče o njemu.

Grmoja tvrdi da se premijer “krenuo s njim fizički obračunati”, a iz Vlade su to demantirali. Ustvrdili su da je Plenković “napravio dva do tri koraka” prema Gmoji kako bi ga pitao na koga je točno mislio kada je govorio da “netko radi za interese Srbije” i kada je spominjao “anemičnog”.

Pitanja oporbe o propaloj nabavi borbenih zrakoplova razljutila su, sada već bivšeg ministra obrane Damira Krstičevića, koji je bijesno bacio maketu aviona koju mu je uručio SDP-ov Franko Vidović.

Branimir Bunjac, tada zastupnik Živog zida, prvi je koji je prijetio saborskim stražarima. Učinio je to dok su, po tko zna koji put, iznosili Pernara iz sabornice, zato je kazneno je prijavljen.

Koronavirus i potres

Recentna godina suočila je Sabor s epidemijom koronavirusa, zbog čega je potvrdio dva Vladina paketa pomoći gospodarstvu koje je epidemija snažno pogodila, te je izmijenio zakone kako bi dao ovlasti Nacionalnom stožeru civilne zaštite, ključnom tijelu u borbi protiv epidemije.

Zbog sprječavanja širenja zaraze koronavirusom uveo je stroge mjere zaštite i na 30, pa na 40-ak smanjio broj zastupnika koji istodobno mogu biti u sabornici.

I dok se činilo da gore ne može, Zagreb je 22. ožujka pogodio najsnažniji potres u zadnjih 140 godina i oštetio zgradu Sabora, stradala su dva od četiri kata.

Drugi put u svojoj modernoj povijesti zasjedao je izvan svoje zgrade, u zgradi Ine u Šubićevoj, gdje je u jesen 1991., sklanjajući se od napada vojske bivše Jugoslavije, donio odluku o raskidu državnih veza sa SFRJ.

Neposredno pred izbijanje epidemije koronavirusa, krajem siječnja, umjesto Kujundžića za ministra zdravstva potvrdio je Vilija Beroša.

Pripremile: Marija Udiljak i Mirna Puklin Vucelić