Novi broj Nacionala donosi priču Zagrepčanina Marka Žižića. Dugo je bio uspješan privatni poduzetnik, ali nakon što je 2018. godine kreditne dugove njegove tvrtke Interpetrol od Zagrebačke banke otkupila Agencija za naplatu dugovanja B2 Kapital, počela je Žižićeva poslovna propast da bi na kraju ostao i bez gotovo sve privatne imovine.
Izgubljenu poslovnu imovinu Žižić procjenjuje na pet milijuna eura, a privatnu na gotovo isto toliko, tvrdeći da je dug mogao otplatiti, ali da ga je B2 Kapital uništio “lihvarskim” kamatama i skrivanjem pravog iznosa dugovanja, koji se, unatoč njegovim uplatama, tako stalno povećavao. Iz tvrtke B2 Kapital odbacuju optužbe Marka Žižića te i dalje potražuju ogromne iznose duga za koji Žižić tvrdi da je odavno otplaćen.
Agencije za naplatu potraživanja u Hrvatskoj obrću pet milijardi eura
U biznisu trgovanja kreditima koje su banke kao dugove građana preprodale agencijama za naplatu potraživanja u Hrvatskoj, prema procjenama više stručnjaka koji žele ostati anonimni, obrće se više od pet milijardi eura.
Jedan od rezultata uništavanja dužnika čiji su dugovi otkupljeni, a da oni to često nisu niti znali, jest činjenica da neke visoko rangirane osobe u agencijama, ali i neki suci i državni službenici, žive u kućama i stanovima koje su prijašnji vlasnici izgubili ovrhom zbog nemogućnosti otplate dugova, nastalih po lihvarskim pravilima, agencijama.
Istovremeno, među dužnicima koji jedva preživljavaju više je desetaka tisuća umirovljenika, a kada umirovljenici umru, agencije “sjedaju” na svu njihovu imovinu koja postaje ostavština nasljednicima. Od 30. prosinca 2023. godine na snazi je Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja.
Tako je prvi put u Hrvatskoj zakonski regulirana kupoprodaja dugova. Tim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta je Direktiva (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita. Tek četiri mjeseca primjene prekratak je rok za ocjenu bilo kojeg zakona.
Agencije za naplatu potraživanja do kraja veljače morale su podnijeti zahtjev za dobivanje licence da bi mogle i dalje raditi u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka ima šest mjeseci da o tim zahtjevima odluči. Kad dobiju licencu, agencije za naplatu potraživanja, naprimjer, neće više smjeti kontaktirati dužnike više od jednom mjesečno. Zakon propisuje još neka ograničenja u maltretiranju dužnika, no nekoliko pravnih stručnjaka s kojima smo razgovarali o toj temi suglasno je da se taj zakon bavi uglavnom tehničkim pojedinostima i ne jamči stvarnu zaštitu dužnicima.
‘Na tržištu dugova okreće se više od pet milijardi eura, a agencije za naplatu su loše regulirane’
HDZ odbio prijedlog oporbe da se zabrani rad agencija za lihvarenje građana
U nekim zemljama djelatnost pojedinih agencija za naplatu dugova čak je i zabranjena, ali u Hrvatskoj način njihova poslovanja ni financijskim ni političkim vlastima očito dosad nije bio problematičan. Istina, prošle, 2023. godine, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) izrekla je upravnu novčanu kaznu dvjema agencijama za naplatu potraživanja, od kojih je jedna B2 Kapital koji je kažnjen s dva milijuna i 265 tisuća eura. Drugi kažnjeni utjerivač dugova je agencija EOS Matrix, kojoj je izrečena kazna od pet milijuna 476 tisuća eura.
Njihovim dužnicima, od kojih su mnogi na rubu siromaštva ili potpuno osiromašeni, ti ogromni iznosi djeluju nestvarno, ali te dvije kazne zajedno samo su djelić zarade agencija za utjerivanje dugova. Usto, kazne su izrečene samo zbog prekršaja koji se mogu svesti na nedostatak jasnog i točnog informiranja dužnika o obradi njihovih osobnih podataka te zbog slabih mjera tehničke zaštite, zbog kojih su neovlašteno “iscurili” u javnost osobni podaci ukupno više od 250 tisuća dužnika čime su počinjene povrede Opće uredbe o zaštiti podataka. U predizbornim nastupima ni oporbene stranke, izuzev Možemo!, nisu spominjale problem koji najmanje pola milijuna hrvatskih državljana ima zbog nezasitnosti agencija za naplatu dugova.
U ime Možemo! Sandra Benčić iznijela je prijedlog zabrane prodaje dugova agencijama za naplatu potraživanja, što je čak drastičnija mjera od onih koje su SDP i Klub zeleno-lijevog bloka u Saboru tražili u Prijedlogu izmjena Zakona o kreditnim institucijama, poručivši da žele spriječiti agencije za naplatu potraživanja da lihvare građane nakon otkupa njihova duga od banaka. HDZ je taj prijedlog očekivano odbio, uz obrazloženje da prijedlog “nije sveobuhvatan”. Ni drugi oporbeni prijedlozi, poput onoga o osnivanju Istražnog povjerenstva u slučaju curenja osobnih podataka iz agencija za naplatu potraživanja, nisu prihvaćeni, a na traženje moratorija na naplatu dugova Hrvatska narodna banka proglasila se nenadležnom.
Cijeli članak pročitajte u novom broju Nacionala…
Komentari