Izvršni odbor UNESCO-a podržao je upis arhive Dubrovačke Republike na UNESCO-ovu listu Sjećanje svijeta zbog kontinuiteta, količine i vrijednosti građe Državnog arhiva u Dubrovniku.

Ukupno 75 arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. – 1808.) Izvršni odbor UNESCO-a podržao je za upis na listu Sjećanje svijeta. Fondovi se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku te kao bogato povijesno vrelo omogućavaju detaljno proučavanje dubrovačke prošlosti, stila života starih Dubrovčana i pružaju mnoštvo podataka o državno-pravnom ustroju Dubrovnika, a kontinuitet i količina sačuvanog gradiva, njegova starost i vrijednost, čini arhivske fondove iz razdoblja Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovome dijelu Europe.

Dubrovačke vlasti su 1278. godine uspostavile stalnu komunalnu notarsku i kancelarijsku službu pa su se od tog vremena kontinuirano evidentirali svi trgovački, kupoprodajni i drugi sporazumi, potvrde o posudbi novca, ženidbeni ugovori, oporuke, odnosno sve ono što je obilježavalo svakodnevni život Republike do njenog kraja 1808. godine.

Dubrovačka Republika imala je konzulate i druga diplomatska predstavništva na dvorovima stranih vladara širom Mediterana i Europe, a brojni tragovi tih kontakata legendarne dubrovačke diplomacije nalaze se u uputama poslanicima, pismima konzulima te poveljama europskih i svjetskih državnika, kraljeva i careva, od Španjolske, Vatikana, Austrije, Turske, Njemačke, Francuske, Engleske, pa do Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

Najstariji izvorni dokument je Bula pape Benedikta VIII. upućena tadašnjem dubrovačkom nadbiskupu Vitalu 1022.

Završna odluka o upisu arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022.-1808.) na listu Sjećanje svijeta bit će proglašena na Općoj skupštini UNESCO-a u studenom 2023.