To je pitanje u Ukrajini jako osjetljivo jer mnogi strahuju da i ukrajinske oružane snage koje se bore protiv ruske vojske ne postanu meta ICC-a, čija je zadaća  progon počinitelja genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i agresije.

Ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba izrazio je zadovoljstvo tom “povijesnom odlukom”.

“Bilo je to dugo putovanje puno izazova, mitova i strahova. Ništa od toga nije bilo istina. I danas smo to napokon ostvarili”, objavio je na platformi X.

Za ratifikaciju Rimskog statuta, osnivačkog ugovora ICC-a, i da Ukrajina postane 125. članica te institucije glasao je 281 zastupnik, a bilo je potrebno najmanje 226.

Odluka će otvoriti “veće mogućnosti za kažnjavanje Rusa i ojačat će izolaciju Rusije”, objavila je na Facebooku zastupnica predsjednikove stranke Jevgenija Kravčuk.

Po njoj, Ukrajina se pozvala na članak 124 Rimskog statuta koji omogućava izuzeće na sedam godina svih Ukrajinaca, civila i vojnih lica, od progona za ratne zločine pred ICC-jem.

Ratifikacija tog dokumenta, koji je parlamentu proslijedio predsjednik Volodimir Zelenski, dio je obveza Kijeva prema Europskoj uniji, dodala je. “To je potrebna mjera, sasvim opravdana i sigurna”, ocijenila je.

Glasanju su prethodile “teške rasprave”, rekla je oporbena zastupnica Irina Gueraščenko, koja poput svoje stranke Europska solidarnost, nije podržala tekst.

“Vojnici su tražili da ratifikacija bude odgođena do kraja ratnog stanja“, objavila je na Telegramu.

“Nitko nije objasnio što će se dogoditi nakon” isteka sedmogodišnjeg izuzeća po članku 124, istaknula je.

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., ICC je izdao uhidbene naloge protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i nekoliko drugih visokih civilnih i vojnih ruskih dužnosnika zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini.

Kijev “već surađuje” s ICC-om kako bi “zajamčio opću odgovornost za sva ruska zvjerstva” u Ukrajini, rekao je ministar Kuleba. “Taj rad bit će od sada još učinkovitiji.”