Na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP26 pregovarači su u subotu postigli dogovor o pravilima trgovanja emisijama ugljika i potencijalno otvorili put ulaganjima biilijuna dolara u zaštitu šuma, postrojenja za proizvodnju obnovljive energiju i druge projekte za borbu protiv klimatskih promjena.

Konačnim dogovorom koji je usvojilo gotovo 200 zemalja implementirat će se članak 6. Pariškog sporazuma iz 2015., koji omogućuje zemljama da dijelom ispune svoje klimatske ciljeve otkupom “ugljičnih kredita”, odnosno smanjenih emisija drugih zemalja.

Tvrtke, kao i zemlje s velikim područjima pod šumama, u Glasgowu su se zalagale za snažan dogovor o tržištima ugljika, u nadi da će tako legitimizirati i brzo rastuća globalna dobrovoljna tržišta “ugljičnih kredita”, odnosno kvota za emisije stakleničkih plinova.

Dogovor je  “pobjeda Brazila” koji se se sprema postati “veliki izvoznik” ugljičnih kredita, objavilo je brazilsko ministarstvo okoliša na društvenim mrežama. Brazil je dom najvećeg dijela amazonskih šuma i ima ogroman potencijal za izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana.

“To bi trebalo potaknuti ulaganja i razvoj projekata koji bi mogli donijeti značajno smanjenje emisija”, rekao je za Reuters glavni brazilski pregovarač Leonardo Cleaver de Athayde.

No, zemlje koje su najosjetljivije na učinke klimatskih promjena izrazile su zabrinutost zbog mogućih zloporaba jer bi, smateaju takvi otkupi emisija ugljika mogli nekima omogućiti da izbjegavaju smanjenje svojih emisija.

“U vezi s člankom 6, morat ćemo ostati na oprezu glede ‘greenwashinga'”, manipulacija informacijama o djelovanju država ili kompanija na smanjenju svojih emisija, rekla je izaslanica Marshall Islanda za klimu Tina Stege u priopćenju.

Dvostruko računanje

Jedna od najspornijih točaka bilo je pitanje može li ugljične kredite sebi pribrajati i zemlja koja ih prodaje i zemlja koja ih kupuje.

Prijedlog Japana riješio je problem i dobio podršku i Brazila i Sjedinjenih Država. Brazilsko inzistiranje na dopuštanju dvostrukog zaračunavanja kredita u prošlosti je potkopavalo sporazum o članku 6.

Prema sporazumu, zemlja koja generira kredit odlučit će hoće li ga odobriti za prodaju drugim zemljama ili će ga uračunati za ostvarenje svojih klimatskih ciljeva.

U slučaju prodaje, zemlja prodavatelj će dodati emisijsku jedinicu svom nacionalnom zbroju emisije ugljika, a zemlja kupac će je odbiti, te bi se tako osiguralo da se smanjenje emisija računa samo jednom između zemalja.

Postignut dogovor na konferenciji o klimi u Glasgowu: Evo što je 200 zemalja svijeta zaključilo!

COP26 završio formulacijom o “postupnom smanjivanju” korištenja ugljena

Dvjesto zemalja sudionica klimatske konferencije UN-a usvojile su u subotu sporazum u kojem se prvi puta spominju fosilna goriva, ali je formulacija u posljednji trenutak izmijenjena iz “postupno ukidanje” u “postupno smanjivanje”, što je izazvalo veliko razočaranje čelnika COP26 Aloka Sharme.

Imenovan “Klimatski pakt iz Glasgowa”, tekst je usvojen nakon dva tjedna teških pregovora, udarcem čekića britanskog čelnika svjetske konferencije za klimu.

Svrha sastanka bila je očuvati cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijeva stupnja.

Svjedočeći o težini postizanja sporazuma, Sharma je rekao da je “duboko razočaran” zbog izmjena koje su morale biti uvedene u sporazum u posljednjim trenucima po pitanju energije iz fosilnih goriva a na zahtjev Kine i Indije. Reuters piše da je izgledao doista žalostan i na rubu suza.

Mnoge otočke države, uključivo i predstavnika Fidžija, kritizirale su što je u posljednjim trenucima usvojena izmjena iz “postupno ukinuti” u “postupno smanjivati” korištenje ugljena.

Ipak, radi se o prvom dogovoru o ugljenu i prvom eksplicitnom spominjanju fosilnih goriva u nekom UN-ovom klimatskom sporazumu.

Konačni tekst također poziva na postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, a države da do kraja iduće godine ojačaju ciljeve o emisijama plinova do 2030. kako bi se pokušalo ograničiti opasno zagrijavanje.

Iran je rekao da nije zadovoljan dijelom nacrta sporazuma COP26 o postepenom ukidanju subvencija za fosilna goriva i izrazio podršku Indiji, koja je također kritizirala bogatije zemlje.

“Nismo zadovoljni člankom 36 o postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva. Podržavamo indijsku delegaciju kada je riječ o fosilnim gorivima”, istaknula je iranska delegacija na samitu UN-a.

Najnoviji nacrt sporazuma objavljen je u subotu. Kao i ranije verzije pokušao je uravnotežiti zahtjeve klimatski osjetljivih nacija, velikih industrijskih sila i onih čija je potrošnja ili izvoz fosilnih goriva od vitalnog značaja za njihov gospodarski razvoj.

Kina, najveći emiter stakleničkih plinova, i Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, bile su među skupinom zemalja koje su htjele spriječiti konačni dogovor, uključujući stavku o protivljenju subvencijama na fosilna goriva koja su glavni uzrok globalnog zatopljenja, otkrila su dva izvora za Reuters u petak.

Ranije je Sharma pozvao zemlje da se prestanu pitati što bi još mogle tražiti na klimatskim pregovorima već da se zapitaju što je dovoljno te da podrže nacrt klimatskog sporazuma.

“Ovo je trenutak istine za naš planet”, rekao je Sharma obraćajući se izaslanicima na konferenciji u Glasgowu. “Svijet želi da preuzmemo rizik…Zajedno ćemo ili uspjeti ili propasti”, istaknuo je.

Dodao je da je nacrt klimatskog sporazuma “pročišćen” nakon “transparentnog” procesa u kojem su izbalansirana stajališta gotovo 200 država.

Pregovarači na klimatskom samitu u Škotskoj probili su rok za konačni dogovor nakon dva tjedna rasprava koje su trebale završiti u petak.

Znanstvenici upozoravaju da bi prekoračenje praga zagrijavanja od 1,5 stupnjeva Celzija izazvalo ekstreman porast razine mora i katastrofalne vremenske ekstreme, uključujući suše, monstruozne oluje i šumske požare daleko gore od onih koji se već događaju.