Klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i zagađenje predstavljaju trostruku prijetnju ljudskom zdravlju i napretku koja se može izbjeći jedino ako promijenimo energiju na kojoj počiva naše gospodarstvo i kako se hranimo, upozorili su u četvrtak Ujedinjeni narodi.

Znanstvena procjena Programa UN- za okoliš utvrdila je da galopirajući gospodarski rast prate razorne posljedice za planet i pozvao je vlade, poslovni svijet i ljude širom svijeta da rade na preokretanju šteta prije nego što bude prekasno.

Oslanjajući se na zaključke drugih velikih studija klime i bioraznolikosti stručnih međunarodnih panela izvješće  “Pomiriti se s prirodom” poručuje da su brzi prelazak na obnovljivu energiju i zaustavljanje gubitaka staništa ključni u sprječavanju “neprihvatljivih rizika” za buduće generacije.

“Predugo vremena vodimo besmisleni i samoubilački rat s prirodom”, kazao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

“Rezultat su tri povezane krize okoliša: poremećaji klime, gubitak bioraznolikosti i zagađenje koji prijete našoj održivosti kao vrsti”.

Voditelj istraživanja znanstvenik Robert Watson kazao je za AFP da te tri krize prijete mnogo više nego sama priroda.

“One potkopavaju sigurnost hrane, sigurnost vode i ljudsko zdravlje”, istaknuo je.

Prema izvješću rast globalne ekonomije bio je gotovo peterostruk u proteklih 50 godina i počivao je na utrostručenju iskorištavanja prirodnih izvora i energije.

U takvom naglom rastu teret pritiska na okoliš snose najsiromašniji i najranjiviji, navodi se.

Iako je prosječni napredak udvostručen u proteklih pet desetljeća oko 1,3 milijarde ljudi klasificirano je kao siromašno i 700 milijuna svake večeri odlazi na počinak gladno.

Prema procjenama iz izvješća uništavanje okoliša potkopava napredak prema okončanju siromaštva i gladi i znanstvenici upozoravaju da su pandemije poput covida-19 sve vjerojatnije u budućnosti s uništavanjem prirodnih staništa raznih vrsta.

“Ovo nije prva pandemija izazvana prijenosom zaraze sa životinje na čovjeka, stoga stvarno moramo razmišljati o tome kako da spriječimo sljedeću”, kaže Watson, znanstvenik koji se godinama bavi klimom i ugrožavanjem bioraznolikosti.

“Uništavanjem vegetacije mi ljudi ulazimo u područja u koja ranije nismo i stoga dolazimo u kontakte s divljim životinjama.”

Unatoč rekordnom smanjivanju emisija stakleničkih plinova u prošloj godini zbog toga što je pandemija smanjila međunarodna putovanja, svijet je i dalje na putu da do 2100. bude tri stupnja Celzija topliji u odnosu na predindustrijsko doba.

To je jako daleko od ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma kojim su države obećale ograničiti zatopljavanje na ispod dva stupnja Celzija, odnosno na 1,5 stupnja Celzija ako bude moguće.

Nijedan od ciljeva koje je svijet sebi zadao prije deset godina u zaustavljanju prirodnih gubitaka nije ispunjen, a trenutno je riziku izumiranja izloženo milijun vrsta životinja i biljaka.

Izvješće preporučuje da se prošire zaštićena područja kako bi se stvorilo više prostora za divlje vrste te da se posveti pažnja svemu što vodi do nestanka šuma poput neodržive poljoprivrede i bacanja hrane.

Prema izvješću, vlade plaćaju zapanjujućih 5 do 7 bilijuna dolara poticaja za fosilna goriva i poljoprivredne operacije širokih razmjera.

To doprinosi zagađenju zraka koje ubija godišnje oko osam milijuna ljudi.

Koautor izvješća Ivar Baste kaže da bi se smanjivanje poticaja za fosilna goriva, koji pomažu bogatijim tvrtkama koje zagađuju, trebalo smatrati najjednostavnijim načinom borbe protiv klimatskih promjena.

“Moramo napraviti ono što je očigledno”, kazao je za AFP, dodajući da interesne skupine ustrajavaju na nastavku korištenja fosilnog goriva.

“Iako je pohvalno što su zemlje postavile kao ciljeve postizanje nula neto emisija ugljičnih dioksida do 2030. glavno je pitanje što će zemlje napraviti od danas do 2030. Akcije su potrebne odmah, a ne samo aspiracije do sredine stoljeća”, poručuje Watson.