Ujedinjeni narodi su zabilježili više od 1600 slučajeva kršenja ljudskih prava osoba koje su zatočile talibanske vlasti, neki su poginuli, a gotovo polovica se odnosi na mučenje ili zlostavljanje koje su počinili policajci i obavještajci, pokazalo je izvješće objavljeno u srijedu.

Misija UN-a u Afganistanu (UNAMA) je objavila da je 18 ljudi umrlo u zatvorima i policijskim pritvorima unutar 19 mjeseci prije srpnja 2023.

Talibani upravljaju policijom i obavještajnim službama otkako su preuzeli vlast u zemlji nakon što su se strani vojnici povukli 2021.

“U pokušajima da se iznude priznanja ili druge informacije, pritvorenici su podvrgnuti teškoj boli i patnji, fizičkim udaranjem, elektrošokovima, gušenjem, napetim i neprirodnim položajima tijela te prisilnim gutanjem vode kao i stavljanjem poveza preko očiju i prijetnjama”, stoji u priopćenju UNAMA-e.

Najteže kršenje ljudskih prava djevojčica i žena u svijetu: “Dopustimo li da prođe nekažnjeno…”

Druga kršenja prava uključuju slučajeve u kojima se osobe ne obavijesti o razlogu uhićenja, ne omogući im se pristup odvjetniku ili im se ne pruži adekvatna medicinska skrb u pritvoru.

Otprilike se svaki deseti slučaj kršenja ljudski prava odnosi na žene. Novinari i članovi civilnog društva čine oko četvrtinu žrtava.

Talibansko ministarstvo vanjskih poslova je u odgovoru objavljenom u izvješću reklo da broj zabilježenih kršenja ljudskih prava nije točan, naročito što se tiče broja novinara i zagovornika civilnog društva.

Ministarstvo je kazalo da vlasti i pravosuđe nastoje povećati nadzor i osigurati postupanje u skladu s odredbama vrhovnog vođe koje zabranjuju mučenje ili iznuđena priznanja.

UN je rekao da odredbe i omogućen pristup zatvorima predstavljaju “ohrabrujuće znakove”, no pozvao je na više djelovanja kako bi se situacija popravila.

Nakon dvije godine vlasti Talibana, afganistanske žene su ‘izbrisane iz javnog života’

“Ovi dokumentirani slučajevi naglašavaju potrebu za hitnim, ubrzanim djelovanje sviju”, rekla je Roza Otunbajeva, izaslanica UN-a u Afganistanu i šefica UNAMA-e.

“Postoji hitna potreba da se razmotri veći angažman sa stvarnim vlastima kako bi se ove prakse okončale”, dodala je.