Zagreb je do 11. listopada domaćin jubilarnog desetog izdanja Fubar festivala, prvog i jedinog festivala u Hrvatskoj posvećenog glitch umjetnosti. U američkom slengu ‘fubar’ označava zbrku, neurednost ili neko oštećenje dok je sama glitch umjetnost umjetnički pokret fokusiran na korištenje digitalnih ili analognih pogrešaka odnosno glitcheva, u vizualnu svrhu oštećenjem digitalnih podataka ili fizičkim manipuliranjem elektroničkim uređajima, te se smatra rastućim trendom u novomedijskoj umjetnosti.

Deseto izdanje ovog festivala koji kroz novomedijsku umjetnost istražuje suvremene teorije i prakse elektroničke umjetnosti kroz temu greške, održati će se u prostorima Pogona Jedinstvo i kluba MaMa.

Središnji događaj festivala bit će velika skupna izložba koja će kao i tijekom prethodnih izdanja predstaviti radove više od stotinu međunarodnih umjetnika iz cijelog svijeta. Pitali smo glavnu organizatoricu i selektoricu programa Dinu Gligo koliko je glitch umjetnost danas prisutna i poznata u svijetu.

„Za potpuno osvajanje svijeta glitch umjetnost morala je pričekati razvoj pristupačnosti digitalnih tehnologija, s kojima je rasla mogućnost istraživanja digitalnih sustava, ali i količina grešaka koje je publika u njima mogla prepoznati. U suvremenoj umjetnosti glitch je česta tema, s obzirom na to da su umjetnici oduvijek stvarali greškom – kao primjerice eksperimentalni film koji se oslanja na iskušavanje materijalnih svojstava celuloida ili eksperimentalna glazba koja katkad koristi elektroničke sklopove koji joj omogućuju nepredvidive petlje.

U posljednjih dvadesetak godina glitch je samostalno ili kao integrirana potka čak pronašao svoj put u umjetničkim institucijama, kao što su britanski Tate, njemački ZKM ili recentna izložba posve posvećena greškama – “Glitch. The Art of Intereference” pri minhenskoj Pinakoteci moderne umjetnosti. Glitch umjetnost može se vidjeti na Times Squareu, u katkad kontroverznim Sotheby’s aukcijama ali i na TV-u.

U pop kulturi i vizualnim komunikacijama vrlo je često prisutna, ali najčešće kao kratkotrajan afektivni akcent ili upečatljiv efekt koji komunicira neki oblik fluktuacije narativa, gubitka kontakta i slično. Osim institucionalnih događanja najviše je događanja zajednice glitch umjetnika koji samostalno organiziraju okupljanja radi kolektivnog napretka i razvoja polja, kao trenutačno aktualni Glitch’n’Games (Pittsburgh), glitch.art.br (São Paulo) i mnogi drugi.“

Kako su na Fubar festival pristigli radovi više od stotinu umjetnika iz cijelog svijeta zanimalo nas je kakav status ima festival Fubar u svijetu glitch umjetnosti. „Fubar je trenutačno najdugovječniji glitch art festival koji se kontinuirano odvija od svojeg osnutka 2015. Ove godine nam je deseto izdanje, a nakon obljetnice prelazimo u dvogodišnji tempo i postajemo prvi glitch art bijenale u svijetu.

Vedran Gligo i ja Fubar smo osnovali i (pro)vodimo kao umjetnici pa je od samoga početka svrha festivala bila biti platformom za glitch umjetnost zajednice umjetnika_ca, što je prepoznato i odražava se velikim brojem sudionika_ca, ali i širinom programa koji varira od malih događanja i predstavljanja eksperimenata do dugotrajnih projekata i reprezentativnih suradnji. Trudimo se u program, kako sadržajno tako i strukturno, uključiti što više umjetnika_ca, i profesionalnih, ali i onih koji tek istražuju umjetnost greške. Putem partnerstva povezujemo se s drugim umjetnicima, sličnim inicijativama i programima, kao što je ovogodišnja suradnja s “Glitch Art Gallery with Artgong” u Taipeiju, koja će paralelnom sestrinskom izložbom prikazati djela Fubar izložbe koja u Pogonu Jedinstvo traje do 18. listopada.“

Nakon otvaranja izložbe održana su dva audiovizualna performansa, prvi naziva “Refractions” izvela je nizozemska pionirka glitch art umjetnosti i jedna od najznačajnijih teoretičarki pokreta Rosa Menkman, a nakon nje je nastupio hrvatski ambijentalni noise kolektiv Mute Conspiracy.

„Rosa Menkman je vrlo poznata i priznata umjetnica, istraživačica kompresije i teoretičarka rezolucija, koja dokumentiranjem svojeg teorijskog, a praktično utemeljenog rada čini ogroman doprinos zajednici i općoj povijesti umjetnosti“, ispričala je Dina Gligo, te nastavila pričati o njezinoj važnosti: „Osim o samome mediju Menkman često povezuje niti između proizvodnje glitcha i našeg šireg društvenog konteksta koji prije ili kasnije teži asimilaciji svake umjetničke forme. Smatram da su neka od njenih najvažnijih djela “A Vernacular of File Formats” 2009.-2010. koji opisuje širinu mogućnosti izgradnje glitch jezika i “Glitch Moment/um” iz 2011. koji opisuje fenomen glitcha u široj vizualnoj kulturi.

Festival Fubar, osim izložbe, donosi bogat festivalski program koji uključuje novomedijske radionice, predavanja, filmske projekcije i audiovizualne performanse. Na festivalu Fubar zastupljeni su i umjetnici iz Hrvatske jer je Fubar hrvatski festival pa se organizatori trude u program uključiti što veći broj lokalnih, ali i regionalnih umjetnika_ca koji svojim radom istražuju temu ili metodu greške.

„Ove godine smo sretni što se festivalu priključuju zagrebački noise kolektiv Mute Conspiracy., kustosica Irena Borić kao moderatorica simpozija koji uz inozemne goste predstavlja i rad umjetnika Teute Gatolin i Vedrana Gliga koji je ujedno osnivač festivala Fubar i voditelj produkcije. Naš program audiovizualnih projekcija, diskusija i performansa vodi kustosica Ejla Kovačević, a uz druge goste ugošćuje i umjetnike Gorana Nježića i Tomislava Olivera. Neke od edukacija u programu festivala vode glazbenici Ivona Eterović i Robert Sorić. U projekcijskom programu i suradnji s CinEd platformom prikazujemo djela niza mladih autora_ica, kao i djela rezidenata naše karlovačke umjetničke produkcijske rezidencije “Free Libre Art Glitch” koju provodimo od 2016. s karlovačkom udrugom KA-MATRIX. Posljednje, ali ne najmanje važno – prikazat ćemo djela brojnih domaćih umjetnika_ca u našem izložbenom programu koji svake godine okupi više od stotinu umjetnika iz cijeloga svijeta.“
Ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.