Politička platforma Umirovljenici zajedno poručila je u nedjelju da Hrvatska treba priznati u radni staž godine redovitog studiranja, jer bi to bio značajan iskorak u poboljšavanju statusa hrvatskih umirovljenika sa fakultetskim obrazovanjem, ali i putokaz za mlade. 

“Mladi vide da su mnogi njihovi vršnjaci po četiri, pet, pa i više godina redovnog studiranja umjesto ‘prihoda’ imali trošak, kao i da su nerijetko u cijelom nizu zanimanja, posebno u javnom sektoru, nakon zaposlenja imali podjednaku, a nerijetko i manju plaću od svojih već podosta situiranih vršnjaka koji nisu studirali”, istaknuli su u priopćenju.

Smatraju i da nekima to može biti i razlog više da nakon završenog studija ostaju u Hrvatskoj jer mladi i školovani ljudi ne odlaze u svijet samo zbog viših plaća “već sve više i zbog čitavog niza dubioznih pravila uz otežano profesionalno napredovanja u Lijepoj našoj”.

Iz Političke platforme Umirovljenici zajedno podsjećaju da su se, kada su prošle godine predstavili prijedlog za priznavanje svakog oblika rada tijekom studiranja u radni staž, neki „intelektualci“ smijali i zbijali šale, no sada oni plagiraju njihov prijedlog lažući javnost da su upravo oni prvi koji to predlažu.

“Kako je pored tolike brige za studente uopće bilo moguće da se studenata nisu sjetili cijeli jedan mandat u Hrvatskom saboru”, pitaju se.

Po njihovim riječima, većina ljudi zbog studiranja i traženja posla nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine, a kraći radni staž se i inače reflektira na konačnu visinu mirovina, tako je sasvim jasno da su godine studiranja sasvim mjerljiva “financijska” kazna.

“U kontekstu borbe protiv siromaštva takva svojevrsna penalizacija treba što prije biti okončana, priznavanjem godina studiranja u staž”, ističu.

Takvu praksu već ima Poljska koja za 5 godina studiranja priznaje čak 8 godina u radni staž, Njemačka dopušta do navršene 45. godine života upisivanje staža u trajanju studiranja, a Belgija i Austrija omogućavaju otkup godina studiranja koje ulaze u radni staž i utječu na mirovine.

Političku platformu Umirovljenici zajedno čine Stranka umirovljenika (SU), Blok umirovljenici zajedno (BUZ) i Demokratska stranka umirovljenika (DSU).