Bitke koje se vode u Ukrajini i incident s bespilotnom letjelicom koja se srušila u Zagrebu komentirao je u utorak umirovljeni general Slavko Barić.

Na početku se osvrnuo na komentar šefa NATO-a koji je kazao kako prema indikacijama koje sada imaju o padu letjelice u Hrvatskoj – nije bilo napada, te da zbog sve veće količine letjelica u zračnom prostoru postoji mogućnost za nesreće.

NATO o padu drona u Zagrebu: “Nije bilo vojnog napada. To je dokaz nenadanih incidenata koji bi mogli biti iznimno opasni”

“Mislim da je to najbolje objašnjenje. Radi se o letjelici koja je namijenjena za snimanje terena iako se može prenamijeniti. Ne možete kontrolirati sva sredstva koja se upotrebljavaju i izvjesno je da će se takvi incidenti ponavljati, nadam se ne na hrvatskom teritoriju”, rekao je Barić.

Smatra da je jača stvar od te detonacije razotkrivanje naše protuzračne obrane. “To je nešto što smo trebali i prije razmatrati. Dvadeset godina se nije ulagalo”, kazao je pa dodao da trebamo izvući pouku i donijeti odluke da se donesu planovi o ulaganju u protuzračni sustav.

“Avion sam za sebe teško da može obraniti naš zračni prostor. On je jedan od elemenata naše protuzračne obrane, ali on bez sustava na zemlji ne može dati niti rezultate”, pojasnio je umirovljeni general.

Ističe da je pitanje zaštite zračnog prostora u mirnodobskim vremenima prije svega nacionalna odgovornost.

“Kada govorimo o NATO sustavu, onda su to međusobno povezani nacionalni sustavi. U mirnodopsko vrijeme uvijek imate radare koji su uvijek uključeni, a u slučaju ratne opasnosti uključujete cjelokupni sustav radara i na većim i na nižim visinama”, kazao je Barić za N1 Televiziju.

Mađarska je morala reagirati

“Kada pogledate koliko se letjelica zadržala nad Mađarskom, ona je morala reagirati jer je imala dva spremna Gripena. Ako nisu do kraja odreagirali, to je jedna velika pogreška Mađarske, ne Hrvatske. Naš sustav nije u dovoljnoj mjeri integriran. I da je duže vrijeme bio u Hrvatskoj mi ne bismo mogli reagirati”, rekao je.

Barić je rekao i da MIG-21 vrlo teško može djelovati noću, posebno na takvim visinama.

“Mislim da o razmještanju Patriota nema govora. To su sustavi koji se raspoređuju prema prioritetima. Ali postoje sustavi koji su nama primjereni. Trebamo osam do deset takvih bitnica, koji su međusobno uvezani. Potrebne su nam i određene bitnice raketnih sustava”, rekao je.

Vjeruje da se takav sustav može riješiti u roku od najviše godinu i pol dana.

“Nije stvar samo kupnje, nego i izgradnje infrastrukture, obuka ljudstva i tako dalje. Kada ugovorite takve sustave, krećete raditi obuku i graditi infrastrukturu. Oko godinu, godinu i pol dana treba da se postave takvi sustavi. Ja sam uvijek za dugoročna rješenja koja mi možemo pratiti”, rekao je Barić.

Rat u Ukrajini

“Rusi imaju taktiku, odnosno planove upotrebe svojih snaga. Pitanje je koliko je ta taktika uspješna. Jedna je stvar kada radite na papiru ili kada imate vježbu, međutim, vrlo teško tamo možete predvidjeti kakav otpor će pružiti druga strana”, rekao je Barić koji primjećuje da se u zadnja 24 sata stalo s napadima ruskih zemaljskih snaga.

“Nemate značajniji pomak čak niti kod Kijeva”, rekao je pa nastavio:

“Zanimljivo je da je dosta veliki pritisak Rusije na Bjelorusiju. Rade pregrupiranje svojih snaga i bojim se da bi moglo biti opasno ukoliko se Bjelorusija uključi u rat.”

Zabrinjavajuće vidi pitanje zračne luke kod Hostomela i tvornice za proizvodnju aviona, gdje se mogu skupljati ruski avioni.

“Jako dobro je da su uspostavljeno pregovori na ministarskoj razini, ali ruski predsjednik mora imati nešto što će nazvati uspjehom. Uvijek će javnost pitati zašto ste to pokrenuli. Prema izvješćima koja dolaze, razvidni su gubici i u ljudstvu i u tehnici te je to sigurno nešto što će ih usporiti”, zaključio je.

Umirovljeni general Barić smatra da se teško može govoriti o uspostavi nekog mira prije sedmog mjeseca.

Dvadeseti dan invazije na Ukrajinu: Slovačka odobrila raspoređivanje NATO-ovih snaga na svom tlu, Putin ostaje pri svojim stavovima