Dok genetika igra važnu ulogu, istraživanja pokazuju da životni stil, navike i stavovi itekako utječu na zdravlje. Nitko vam neće reći što je dobro, a što nije – u pedesetima ste konačno dovoljno odrasli da to i sami znate, no postoje određene preporuke temeljene na znanstvenim činjenicama.

Donosimo vam ih u nastavku, a ako već živite po njima, znači da starite na najbolji mogući način.

Imate društveni život

Rizik od usamljenosti raste s godinama pa je i održavanje kvalitetnih veza sve važnije. Studija koju je provela američka Nacionalne akademija znanosti, tehnike i medicine pokazala je da se više od jedne trećine osoba starijih od 45 osjeća usamljeno, a četvrtina osoba starijih od 65 društveno je izolirana.

Kvalitetan društveni život ne znači da morate organizirati lude zabave, već da imate s kime popiti kavu, odnosno dobro se ispričati, nasmijati.

Ako nemate, ne brinite, nije smak svijeta. Upišite se na fitness, krenite na neku radionicu ili udomite psa. Ovo su samo neki od načina koji će vas “prisiliti” da upoznate nove ljude i izgradite nova prijateljstva, za što nikada nije kasno.

Fizički ste aktivni

Tjelesna aktivnost ne održava samo vaše mišiće, zglobove i srce zdravima. Istraživanje pokazuje da pozitivno djeluje na raspoloženje, prevenira kronične bolesti poput dijabetesa i demencije, može produljiti život i učiniti ga kvalitetnijim.

Studija iz 2022. na više od 5000 starijih žena objavljena u časopisu Journal of Aging and Physical Activity otkrila je da je tjelesna aktivnost povezana s nižim rizikom od smrtnosti, čak i kod onih ispitanica za koje, na temelju njihove genetike, nije vjerojatno da će imati dugi životni vijek. Ista studija potvrdila je i već poznatu činjenicu da sjedilački način života povećava rizik od smrti.

Ako hodate ili biciklirate, umjesto da se vozite, ako idete stubama, umjesto dizalom, već ste puno učinili za svoje zdravlje. Ukoliko na tu bazu dodate planinarenje vikendom, odlazak na trening dva do tri puta tjedno, bit ćete u sjajnoj formi.

Pazite na prehranu

Studija iz 2022. objavljena u časopisu PLOS Medicine otkrila je da mediteranska prehrana može produljiti život – i što je prije počnete konzumirati, to ćete imati više koristi od nje.

Ako počnete jesti po načelima mediteranske prehrane u dobi od 60 godina, možete očekivati ​​da ćete živjeti oko osam godina duže, pokazala je spomenuta studija. Ako se masnih pilećih krilaca i kremšnita ostavite u 80-ima (svaka čast da ih u tim gdinama možete jesti), živjet ćete u prosjeku tri-četiri godine dulje.

Dobro zdravlje važno je bez obzira na godine, no nakon pedesete cijeni se još više i treba poduzeti sve što je u našoj moći da ga očuvamo kako bi se i u starosti osjećali mlađahno.

Veseli ste

Studije pokazuju da ljudi koji su optimistični obično žive dulje, sretnije i zdravije od onih koji negativno gledaju na svijet.

“Dob je samo broj, ali jako je važno kako se osjećate u vezi s tim”, kaže gerijatar John A. Batsis, izvanredni profesor na odjelu za gerijatrijsku medicinu na Medicinskom fakultetu UNC-a, za portal AARP. “Poznajem ljude koji se osjećaju starima u srednjim ili kasnim 60-ima. Poznajem i one u kasnim 80-ima koji se osjećaju mladima. Imati pozitivan stav, nešto čemu se možete radovati, dokazano povećava kvalitetu života”, objašnjava.

Pozitivan stav o starenju produljuje životni vijek za oko sedam i pol godina. Ljudi koji na ovaj način gledaju na godine, brinut će o sebi jer pred sobom vide aktivnu, sretnu i smislenu budućnost te osjećaju manji strah od starenja, što, pak, za tijelo znači manju izloženost kortizolu koji na njega, u viskom mjerama, štetno djeluje.

Optimizam možete izgraditi tako što ćete naučiti biti zahvalni na malim stvarima i pokušati manje ozbiljno gledati na život. Volontiranje u zajednici također može pomoći jer će vam omogućiti da se osjećate povezanima i korisnima, dajući osjećaj ispunjenosti, smisao, a time i pozitivan pogled na život.

Igrate bridž

Činite li bilo što za sive stanice, na odličnom ste putu da i sa 80 budete britki. Mozak treba vježbati kako bi ostao u formi. Istraživanja su pokazala da igranje kartaških igara, osobito bridž, utječe na poboljšanje kognitivnih funkcija i smanjuje rizik od demencije.

Bridž zahtijeva visoku razinu koncentracije, logičkog razmišljanja, razvijanje strategije i timsku igru, što znači da je višestruko dobar – ojačat ćete mozak i stvoriti društvene veze. Ako vas kartanje ne veseli, vježbajte mozak na neki drugi način. Ima ih bezbroj – počnite učiti novi jezik, ovladajte nekom novom vještinom. Bitno je samo da ne zaglibite u rutini.