Uzdrmani afričkom svinjskom kugom koja je praktički bacila na koljena ionako slabu domaću svinjogojsku industriju, hrvatski poljoprivrednici razvijaju nove ideje kako bi preživjeli na tržištu. Jednu od tih ideja razvila je hrvatska tvrtka Agroporc s IT kompanijama Byondi i Blok Be. Rezultat je jedinstvena i za domaće prilike poprilično inovativna digitalna platforma GoAgro, koja bi trebala biti pokrenuta ovih dana. Putem te platforme građani će blockchain tehnologijom moći investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Platforma GoAgro bit će tijekom kolovoza u eksperimentalnoj fazi, a prvi ponuđeni projekt bit će prodaja Pig NFT-ja tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o Prvom digitalnom svinjogojstvu, jedinstvenom projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno, učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom. Hrvatski Pig NFT bit će prvi takav digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-u i svijetu.

„Naša digitalna platforma GoAgro namijenjena je financiranju različitih projekata u poljoprivredi tako da svaki projekt izdaje NFT Coine u određenome iznosu. Sredstva prikupljena prodajom NFT-ja namijenjena su financiranju određene poljoprivredne proizvodnje, s ciljem stvaranja i proizvodnje novoga poljoprivrednog proizvoda. Kupac NFT-ja ostvaruje prava koja se određuju konkretnim ugovorom između kupca i izdavatelja NFT-ja. Svaki NFT u pravilu predstavlja vlasništvo nad digitalnim oblikom nekoga poljoprivrednoga proizvoda i u trenutku kupnje definirane su količina proizvoda i cijena”, kaže Krešimir Kuterovac, vlasnik te digitalne platforme za projekte u Hrvatskoj.

‘Svinjogojstvu je potrebna revolucija, a ovo je prvi projekt takve vrste investiranja koji bi u tome trebao pomoći’

Kuterovac objašnjava kako taj digitalni oblik investiranja kroz određeno vrijeme pomaže izdavatelju da prikupljena sredstava, kroz prodaju NFT-ja, investira u proizvodnju i pretvara u stvarni poljoprivredni proizvod. Kupac NFT-ja ima pravo nakon proteka vremena, koje je ugovoreno, zamijeniti svoj NFT za stvarni proizvod ili ga može prodavati na burzi putem platforme GoAgro ili ga zadržati kao investiciju za duži period od minimalnoga. Benefit koji kupac ostvaruje direktno je povezivanje s proizvođačem, bez posrednika. Radi se o decentraliziranom financiranju proizvodnje koji obilazi postojeće sustave banaka i fondova koji uzimaju veliki dio zarade proizvođačima i kupcima te se građani direktno uključuju u proizvodnju hrane. Građani postaju digitalni farmeri koji usmjeravaju poljoprivrednu proizvodnju i osiguravaju proizvodnju u budućnosti. Sustav se temelji na blokchain tehnologiji, iznimno je siguran i jednostavan za upotrebu. Proizvod koji stoji iza kupovine NFT-ja stvarna je roba koje sprečava gubitke na vrijednosti uslijed inflacije, naglašavaj Kuterovac.

Na digitalnoj platformi GoAgro tvrtka Agroporc zadužena je za projekt „Moja digitalna svinja“ i sve buduće poljoprivredne projekte u Hrvatskoj, dok je Beyondi glavni partner koji je zadužen za izradu i održavanje IT platforme GoAgro, a tvrtka BlokBe za provedbu i procesuiranje plaćanja GoAgro NFT-jeva, kriptovalutama i drugim vrstama e-plaćanja ili kartičnoga plaćanja.

Krešimir Kuterovac vlasnik je digitalne platforme GoAgro namijenjene financiranju različitih projekata u poljoprivredi. FOTO: Borna Jaksic/PIXSELL

„Najveći je hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane, jer proizvodimo tek oko 50 posto svojih potreba. Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bismo se alternativno i digitalno pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način. Uvjereni smo da putem GoAgro platforme možemo omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane, i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, ističe Krešimir Kuterovac te napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji 8,8 posto dok su potpore triput veće nego kada smo ušli u EU.

Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 posto prosjeka EU-a. NFT u poljoprivredi jednostavan je digitalni alat koji se sve više primjenjuje u svijetu, a EU i Hrvatska rekorderi su po ulaganju u kriptovalute i nemaju problem s investiranjem u alternativne financijske instrumente, što je djelomično i odraz nepovjerenja u reguliranu i nadziranu financijsku industriju kao što su banke, fondovi ili burze, koji sigurnu zaradu zadržavaju za sebe. Kuterovac ističe da je baš zato ovo jedan od sigurnih načina da se građani zaštite od inflacije i investiraju svoja financijska sredstva u robu koja uvijek ima vrijednost, a to je hrana.

‘Hrvatski Pig NFT omogućava digitalno investiranje u proizvodnju i stvarni poljoprivredni proizvod’

Engleska pokrata NFT označava naziv „non-fungible token“, u prijevodu nezamjenjivi token. NFT je poseban kriptografski generirani token koji upotrebljava blockchain tehnologiju za povezivanje s jedinstvenom imovinom koja se ne može replicirati. Jedinstveni token može biti bilo što od digitalne slike, rečenice, videozapisa do bilo kojeg drugog podatka. NFT je ujedno i jedinstveni oblik digitalne imovine, a nezamjenjivi tokeni kupuju se i prodaju jednako kao i bitcoin, ether ili druge kriptovalute. Transakcije se odvijaju kroz specijalizirane mjenjačnice, imovina se pohranjuje u digitalni novčanik, a zapisi o njima trajno su pohranjeni na blockchainu – distribuiranoj knjizi zapisa (ledger) koju svatko može provjeriti, ali je ne može vlastoručno promijeniti. Budući da kriptografska tehnologija onemogućava bilo kakvu vrstu manipulacije podacima, vrlo je lako doći do informacija o tome tko je vlasnik i kako je kupio NFT.

Kako objašnjava Krešimir Kuterovac, “Moja digitalna svinja” prvi je projekt digitalne platforme GoAgro koji je zamišljen tako da građani kupovinom Pig NFT-ja na platformi GoAgro postaju vlasnici jedne digitalne svinje i tako si osiguravaju proizvodnju u budućnosti. Težina svinje preračunata je u 100 kg (polovica) prilikom kupnje. Pretvaranje digitalne svinje u stvarnu svinju traje 900 dana. U tome i sljedećem razdoblju vaša svinja raste tri posto godišnje u masi. Nakon proteka ovoga roka Pig NFT može se, a i ne mora, zamijeniti za stvarnih 107,5 kg polovica svinja. Zamjena se može vršiti u bilo kojem periodu nakon 900 dana. Kupac nakon toga roka može zadržati svoj Pig NFT kao investiciju i na njega se primjenjuju ista pravila kod zamjene ili prodaje u nadolazećem vremenu. S Pig NFT-jem može se trgovati na platformi i novi kupac nasljeđuje prava prodavatelja.

‘Na digitalnoj platformi GoAgro tvrtka Agroporc zadužena je za projekt Moja digitalna svinja i sve buduće poljoprivredne projekte u Hrvatskoj’, objašnjava Kuterovac. FOTO: Borna Jaksic/PIXSELL

“Kroz projekt se s prikupljenim sredstvima planira investirati u nove farme i obnovu stočnoga fonda. Na tim će se farmama u proizvodnji koristiti isključivo kvalitetna hrana za svinje bez GMO komponenti, od antibiotika slobodan sustav proizvodnje svinja i dr. U planu je podizanje modernih dizajniranih farmi koje udovoljavaju svim uvjetima za dobrobit životinja, prema najvišim standardima EU-a”, otkriva Krešimir Kuterovac i dodaje da će prva realizacija početi početkom rujna kada će potencijalni ulagači moći kupovati NFT na platformi.

Direktor platforme GoAgro kaže kako je u planu da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-ja, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnje na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmama Stanci Petrinja i Breštanovci u općini Crnac. “Očekujemo da ćemo nakon projekta prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da tako krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj”, govori Krešimir Kuterovac i otkriva podatak da potrošači u Hrvatskoj u prosjeku troše 40 kilograma svinjskoga mesa po stanovniku te da su za jednu četveročlanu obitelj potrebna tri tovljenika da bi zadovoljili ove potrebe.

“Ovo je prvi projekt takve vrste investiranja koji bi trebao pomoći obnovi urušenoga svinjogojstva u Hrvatskoj. Svinjogojstvu je potrebna revolucija i mi vjerujemo da je ovo jedan od načina da unesemo novu i iznimno potrebnu energiju u daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede”, kaže Kuterovac.

‘Najveći je hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane, jer proizvodimo za tek oko 50 % svojih potreba’

On ističe da je uzgoj svinja u Hrvatskoj u dugogodišnjoj krizi te da se drastično smanjuje, na što će dodatno utjecati i nedavna pojava afričke svinjske kuge na hrvatskim farmama. Prema podacima DG AGRI-ja, Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, broj krmača u Hrvatskoj je 2022. godine bio 70 tisuća, odnosno 13,5 posto manji u odnosu na prethodnu godinu. Broj nazimica je 15 tisuća ili 34,7 posto manji u odnosu na prethodnu godinu, dok je tijekom 2021. broj krmača bio manji osam posto, a broj nazimica 4,2 posto. Kada se sve zbroji i oduzme, dolazi se do pomalo katastrofične brojke da je Hrvatska u proteklih pet godina izgubila 35 posto od ukupnog broja krmača i nazimica. Kada se tome pridoda podatak da je samodostatnost u proizvodnji svinjskoga mesa 55 posto, dok je uvoz mesa čak 102.000 tona, što znači da je Hrvatska ovisna o uvozu, realno je očekivati da će svinjsko meso biti sve skuplje i teže dostupno jer je teško prognozirati kada će se negativni trendovi u proizvodnje svinja u EU-u zaustaviti.

Inače, EU je drugi najveći svjetski proizvođač svinjskoga mesa i najveći izvoznik mesa i mesnih proizvoda. Samodostatnost EU-a u svinjskom mesu je 120 posto. Međutim, proizvodnja u Europskoj uniji suočena je s problemima zbog utjecaja covida, rata u Ukrajini te cijena stočne hrane i energije.

“Isto tako, velika je prijetnja širenje afričke svinjske kuge dok je veliki izazov prilagodba proizvodnje novim ekološkim standardima. Problem su i socioekonomske okolnosti vezane uz starenje stanovništva i napuštanja proizvodnje malih i srednjih proizvođača. Tijekom 2022. godine europska proizvodnja svinjskoga mesa smanjena je 5,6 posto, a zbog problema s političkim implikacijama smanjuje se dostupnost lukrativnih izvoznih tržišta za europsku svinjetinu. Uz sve navedene probleme, prognozira se i nastavak daljnjeg smanjenja proizvodnje”, zaključio je Krešimir Kuterovac objašnjavajući neke od razloga zbog kojih je Pig NFT u ovome trenutku potreban hrvatskom tržištu.