Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je nakon sastanka s njemačkim kolegom Horstom Seehoferom u petak u Berlinu da ulazak hrvatske u šengenski prostor nije samo interes Republike Hrvatske već i “najbolji interes EU”.

“To je bila odlična razmjena mišljenja. Naravno da je u svemu tome dominiralo pitanje ilegalnih migracija, kako se nositi s tim izazovom na europskoj razini i kako se Hrvatska u tom kontekstu može pozicionirati, kako prepoznati hrvatski stav i hrvatske izazove kao europske izazove.

Mislim da smo u tome uspjeli pogotovo s naglaskom ulaska Hrvatske u šengenski prostor gdje sam kroz cijeli niz primjera, ali i davanja jedne šire kontekstualne slike svih procesa koji se danas odvijaju kada su u pitanju migracije, uspio postaviti stvari na način da je ulazak Hrvatske u šengenski prostor ne samo interes RH nego i najbolji interes EU”, kazao je Božinović u izjavi medijima.

Iznio je i podatak da je samo priključenje hrvatske na tzv. šengenski informacijski sustav, kroz koji je provjereno 250 milijuna ljudi, omogućilo da u manje od godinu dana preko 12000 ljudi ne uđe na prostor EU “zbog efikasnog rada i primjene tog sustava na hrvatskim granicama”.

“Ministar Seehofer je dao punu podršku onome što radimo i vrlo jasno je istaknuo da će Hrvatska uživati podršku i kada je u pitanju ostvarenje svih naših ciljeva na tragu provođenja politike zaštite hrvatskih granica, zaštite vanjskih granica EU, mira i sigurnosti za hrvatske ljude i građane EU, a to znači i pomoć kada je u pitanju odobrenje europskih sredstava za naše potrebe, ali u konačnici i jasnu podršku kada je u pitanju članstvo Hrvatske u šengenskoj zoni”.

‘Hrvatska ima najjaču i najsposobniju graničnu policiju u našem dijelu Europe’

Božinović je ocijenio i da Hrvatska ima “najjaču i najsposobniju graničnu policiju u našem dijelu Europe koja radi odličan posao”, štiteći i provodeći hrvatske i europske zakone.

Ponovio je i hrvatski stav, koji “pada na plodno tlo”, da se treba više angažirati oko pomoći izgradnje kapaciteta država koje su na Balkanskoj izbjegličkoj ruti, pogotovo Albanije i BiH. Investiranje u njihovu sigurnost, dodao je, ima pozitivan učinak na stanje na hrvatskim, a dalje i drugim granicama EU.

“To je politika koju mi promoviramo i u Europskoj komisiji i u bilateralnim razgovorima. O tome sam i jučer razgovarao s austrijskim ministrom čija država za par tjedana preuzima predsjedanje Vijećem EU”, kazao je Božinović, podsjećajući kako će sigurnost Europe i zaštita vanjskih granica biti prioritet austrijskog predsjedanja.

“Europa se u današnje vrijeme sve više okreće pitanju sigurnosti kao temelju svih onih politika koje jesu i trebaju dovesti do boljeg životnog standarda i blagostanja za sve građane EU. Ali bez čvrste sigurnosne situacije u Europi sve drugo može u jednom trenutku doći u pitanje”, istaknuo je Božinović.

‘Nitko nije protiv pomoći ljudima u nevolji, ali proces mora biti zakonit, kontroliran i održiv’

Na pitanje je li sa Seehoferom bilo riječi o mogućnosti da Njemačka zatvori granice, o čemu se u posljednje vrijeme u toj zemlju učestalo raspravlja, Božinović je kazao da o tome nisu raspravljali te da su se više bavili situacijom u istočnom dijelu Europe.

“Filozofija je tu prilično jasna. Sve države Europe moraju dati svoj maksimum kako bi spriječile ilegalne, odnosno nezakonite dolaske. Nitko nije protiv toga da se pomogne ljudima u nevolji, ali to ne znači kraj migrantskih kretanja jer to je jednostavno nemoguće. Međutim ono što rade ozbiljne države kao Hrvatske je da taj proces mora biti zakonit, kontroliran i održiv”.

Kazao je i da filozofija “hot spota” nije nešto što će Hrvatska prihvatiti, a ima i sposobnosti da to provede u djelo.

“Ne bih želio razgovarati u tim kategorijama jer smatram da se svi možemo dogovoriti oko onoga što bi mogao biti prioritet i u nacionalnim i u europskim politikama”, ocijenio je hrvatski ministar. Zaključio je kako građanima EU treba osigurati normalne uvjete za život i razvoj, kako bi Europa ostala ono što jest – “najuspješniji, najperspektivniji i najrazvijeniji dio čovječanstva.