Nacional otkriva sadržaj non-papera koji budi ozbiljnu sumnju da mađarska vlada zaobilazi europske sankcije i embargo na uvoz ruske nafte tako što preko posredničkih tvrtki, povezanih s pojedincima iz MOL-a, ukrajinskim naftovodom doprema rusku naftu skrivenog porijekla.

Nacional je dobio na uvid ekskluzivni dokument napisan u formi non-papera iz kojeg proizlazi ozbiljna sumnja na to da mađarska vlada zaobilazi europske sankcije i embargo na uvoz ruske nafte tako što preko posredničkih tvrtki ukrajinskim naftovodom doprema rusku naftu čije je porijeklo skriveno. Još je gore da iza krovne tvrtke koja nastupa kao posrednik stoji menadžment MOL-a. To je ujedno prava pozadina nedavnog napada mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Szijjárta na Hrvatsku koji je zapravo samo trebao zakamuflirati činjenicu da njima za prijevoz ruske nafte JANAF-ov naftovod nije ni potreban.

Neslužbeni dokument iz kojeg to sve proizlazi Nacionalu je dostavio visoki izvor iz energetskih krugova koji tvrdi da su taj non-paper sastavile ukrajinske službe i dostavile ga službenim institucijama Europske unije i hrvatske Vlade, to jest po svemu sudeći izravno šefici Europske komisije Ursuli von den Leyen i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, ali i upravi JANAF-a na čelu sa Stjepanom Adanićem. No budući da je riječ o neformalnom dokumentu, pisanom u formi non-papera, službeno je praktički nemoguće dobiti potvrdu je li taj dokument uistinu uručen hrvatskim i europskim institucijama.

Riječ je o iznimno osjetljivom dokumentu pod naslovom “Tranzit nafte za Mađarsku i Slovačku“ koji de facto otkriva jednu od najprljavijih operacija mađarskog državnog vrha, to jest premijera Viktora Orbána, kojom se preko MOL-a, kojim upravlja Zsolt Hernádi, u Hrvatskoj osuđen zbog podmićivanja bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, zaobilaze sankcije na transport i uvoz ruske nafte te pokazuje da je istup mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Szijjárta, koji je prije dva tjedna Hrvatsku putem svog Facebook profila proglasio nepouzdanom za transport nafte, bio samo dimna zavjesa da bi se zakamuflirala činjenica da Mađarska cijelo vrijeme uvozi rusku naftu, i to preko offshore tvrtki povezanih s vrhuškom MOL-a, te da joj transport preko sustava JANAF-a nije ni potreban. Jedna od tih tvrtki je Normeston Trading SA, a druga Blackford Corporation Ltd, tvrtka iz Hong Konga iza koje stoje rusko-mađarski poslovni interesi.

Ključni dio sadržaja navedenog non-papera zapravo opisuje cijelu smišljenu operaciju ovako:

“Početkom srpnja 2024. JSC Ukrtransnafta (ukrajinska varijanta JANAF-a, op.a.) primila je pismo potvrde od MOL Grupe da PJSC Lukoil, na koji su primijenjene sankcije, nije vlasnik nafte koja se transportira za MOL Grupu preko teritorija Ukrajine. Vlasnici nafte bile su tvrtke navedene kao primatelji, a to su Tatneft-Europe AG, Normeston Trading SA, Blackford Corporation Ltd i Litasko SA (u daljnjem tekstu – Trgovci).

S obzirom na gore navedeno, JSC Ukrtransnafta obavijestio je tvrtku MOL da nema razloga za obustavu transporta nafte koja pripada Traderima.”

Povjerljivi izvor koji je navedeni dokument dostavio Nacionalu tvrdi:

“U tom dokumentu ukrajinske službe zapravo priznaju da su ih Mađari preveslali jer je Ukrajina blokirala transport nafte od Lukoila preko svojeg sustava, a Mađari su im potvrdili kako oni i ne nabavljaju naftu od Lukoila, već od tradera. Mađari zapravo cijelo vrijeme dobavljaju rusku naftu preko ukrajinskog teritorija, ali najveći dio te nafte nominalno dolazi preko tvrtke Normeston Trading SA, tvrtke koja je osnovala MET – MOL Energy Trade. U popratnom non-paperu se navodi da bi ta tvrtka, prema nekim izvještajima, mogla biti tajno vlasnički povezana s visokopozicioniranim menadžerima MOL-a, i to preko mreže offshore kompanija. Hrvatska podružnica te tvrtke, MET Croatia Energy Trade d.o.o., bila je prije godinu dana upletena u plinsku aferu jer je viškove jeftinog plina po cijenama i tri puta manjima od tržišnih kupovala na aukcijama i odstupanjima zbog ogromnih viškova koje HEP nije mogao potrošiti, i potom ga prebacivala u Mađarsku. Riječ je o tvrtki registriranoj u Švicarskoj, ali dubinski povezanoj s ljudima iz vrha strukture mađarskog MOL-a.”

Mađari zapravo cijelo vrijeme dobavljaju rusku naftu preko ukrajinskog teritorija, ali najveći dio te nafte nominalno dolazi putem tvrtke Normeston Trading SA, osnivača MET-a | Foto: Nacional

U non-paperu u posjedu Nacionala se navodi:

“U srpnju 2024. planiran je transport 260.000 tona nafte u Mađarsku i 105.000 tona nafte u Slovačku, preko tvrtke Litasco SA kao primatelja. Međutim, prijevoz tih količina otkazao je agent, PJSC Transneft.

Od danas, naftu transportira JSC Ukrtransnafta normalnim redoslijedom i u skladu s primljenim nominacijama/nalozima.

Kako situacija stoji, Odluka NSDC-a neće imati praktičan učinak na tekuće prijevozničke operacije mađarskih i slovačkih tvrtki sve dok sankcionirana tvrtka, npr. PJSC Lukoil, nije vlasnik transportirane sirove nafte.”

Zbog zabrinutosti koja je još ranije iznesena, Ukrajina je, međutim, izrazila spremnost “uključiti se u značajne konzultacije u okviru Mehanizma ranog upozoravanja kako je navedeno u Dodatku XXVI Poglavlju 1 (Energetska suradnja, uključujući nuklearna pitanja) Naslova V (Ekonomska i Sektorska suradnja) Sporazuma o pridruživanju Ukrajina-EU i njegova članak 340., ako bilo koja stranka Sporazuma odluči pokrenuti ga u skladu s postojećim postupkom”.

Naime, u non-paperu je na početku najprije protokolarno navedeno da Ukrajina visoko cijeni suradnju s institucijama EU-a, Mađarskom i Slovačkom Republikom te drugim državama članicama EU-a u suprotstavljanju ruskom ratu protiv Ukrajine, posebno u pogledu provedbe režima sankcija EU-a uvedenih protiv države agresora.

‘U tom dokumentu ukrajinske službe zapravo priznaju da su ih Mađari preveslali jer je Ukrajina blokirala transport nafte od Lukoila preko svojeg sustava, a Mađari ne nabavljaju naftu od Lukoila već od tradera’

“Ukrajina cijeni ulogu obiju zemalja i drugih država članica EU-a u provedbi sankcija usmjerenih na odvraćanje ruske agresije. Regionalna suradnja, solidarnost i doprinos obiju zemalja ključni su u održavanju regionalne stabilnosti i promicanju zajedničkih interesa energetske sigurnosti. Ukrajina visoko pozdravlja diversifikaciju opskrbe naftnim derivatima, koja se događa, između ostalog, i preko Adria naftovoda koji ide od Hrvatske preko Mađarske do Slovačke”, stoji u dokumentu.

Zatim se navodi da Ukrajina također ima na umu odstupanje od zabrana utvrđenih Uredbom Vijeća (EU) br. 833/2014 od 31. srpnja 2014. o restriktivnim mjerama s obzirom na akcije Rusije koje destabiliziraju situaciju u Ukrajini, a koje dopuštaju prodaju, opskrbu, prijenos ili izvoz u Ukrajinu određenih naftnih proizvoda navedenih u Dodatku XXXI Uredbe Vijeća, a koji se dobivaju iz sirove nafte pod CN 2709 00 koja se isporučuje cjevovodom iz Rusije u države članice, dok Vijeće ne odluči drugačije.

Međutim, ističu, ukazom predsjednika Ukrajine od 24. lipnja 2024. br. 376/2024 donesena je odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine od 24. lipnja 2024. “O primjeni, ukidanju i izmjeni osobnih posebnih ekonomskih i drugih restriktivnih mjera (sankcija )” (u daljnjem tekstu – Odluka NSOR-a).

“Članak 264. Dodatka 2. ove odluke sadrži ograničenje za PJSC Lukoil u smislu djelomične ili potpune obustave tranzita resursa, letova i prijevoza preko teritorija Ukrajine (potpuna obustava). Ova se odredba odnosi samo na komercijalne aktivnosti PJSC Lukoil na teritoriju Ukrajine. Odredba Odluke NSDC-a ne zadire u primjenu gore navedenog odstupanja”, stoji u dokumentu.

Dalje se navodi nekoliko protokolarnih rečenica o tome kako “Ukrajina potvrđuje svoju postojanu predanost pouzdanog partnera posvećenog jačanju energetske sigurnosti srednjoeuropskih partnera, pri čemu su sankcije dio europske politike energetske sigurnosti” te kako je “Ukrajina predana potpunoj provedbi svojih obveza koje proizlaze iz Sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i EU-a i njezinog statusa kandidata za članstvo u EU”.

Zatim se pojašnjava:

“Dakle, postojeći pravni okvir u potpunosti uzima u obzir međunarodna pravila kao i sankcije koje su usvojile EU i Ukrajina bez ograničenja na prethodno dogovorena rješenja za transport nafte. U praktičnom smislu, usluge transporta nafte pruža JSC ‘Ukrtransnafta’ na temelju odgovarajućih sklopljenih ugovora. Društvo nema ugovore o tranzitu nafte preko teritorija Ukrajine s tvrtkama proizvođačima, npr. PJSC Lukoil ili drugi vlasnici nafte, ali postoji ugovor s PJSC ‘Transneft’, koji djeluje kao agent trećih strana – vlasnika transportirane nafte. Prilikom transporta nafte JSC ‘Ukrtransnafta’ prima upute o ruti od kupca transportnih usluga, PJSC ‘Transneft’, u kojima se navodi proizvođač, pošiljatelj, izvoznik i primatelj.”

Predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić još je prošlog tjedna izjavio kako je uvjeren da cijena transporta nije čimbenik za poteze mađarskih vlasti | Foto: Josip Regovic/PIXSELL

Međutim, kao što je već navedeno, početkom srpnja 2024. JSC Ukrtransnafta primila je potvrdu od MOL grupe da Lukoil nije vlasnik nafte koja se transportira za MOL grupu preko teritorija Ukrajine, nego su vlasnici te nafte trgovci Tatneft-Europe AG, Normeston Trading SA, Blackford Corporation Ltd i Litasko SA.

U drugom, također non-paper popratnom dokumentu navedena su pojašnjenja o tome tko su zapravo tvrtke Normeston Trading SA i Blackford Corporation Ltd te kako one povezuju mađarsko-ruske interese.

Za tvrtku Normeston Trading SA navodi se da je švicarska tvrtka koja se bavi trgovinom sirovom naftom i proizvodima od rafinirane nafte.

“Tvrtka je bila uključena u razne zajedničke pothvate i transakcije unutar energetskog sektora, uključujući značajno partnerstvo s MOL-om, glavnim mađarskim naftnim i plinskim proizvođačem”, stoji u drugom non-paperu.

Potom se problematizira vlasništvo nad tom tvrtkom:

“Točna vlasnička struktura Normeston Trading SA pomalo je nejasna, ali je povezana s ruskim interesima. Izvješća sugeriraju da bi tvrtka mogla biti u vlasništvu visoko pozicioniranih menadžera MOL-a, iako je to teško dokazati zbog korištenja offshore tvrtki i potencijalnih paravanskih osoba (straw men) u vlasničkom lancu. Konkretno, pojedinci poput Ilje Trubinkova imenovani su kao moguće figure, u funkciji prikrivanja pravih vlasnika među kojima bi mogli biti i mađarski i ruski dionici.”

Zatim je u dokumentu opisana i povijesna poveznica te tvrtke s MOL-om. Naime, kako se navodi, Normeston Trading SA igrao je ključnu ulogu na mađarskom energetskom tržištu, posebno kroz sudjelovanje u akviziciji MET-a (MOL Energy Trade Ltd.).

“Europska komisija odobrila je ovu zajedničku kontrolu Normestona i MOL-a 2010. godine, zaključivši da ne bi značajno utjecalo na tržišno natjecanje zbog relativno malog udjela Normestona na tržištu. Za daljnje pojedinosti možete se obratiti izvorima kao što su Energiaklub i The Free Library koji pružaju dublji uvid u složeno vlasništvo i aktivnosti Normeston Trading SA”, piše u dokumentu.

U drugom dijelu tog dokumenta opisuje se pozadina i iznosi detaljna analiza tvrtke Blackford Corporation Ltd.

“Blackford Corporation Ltd, osnovana 10. veljače 2022. u Hongu Kongu i posluje kao privatno društvo ograničeno dionicama. Tvrtka je trenutno aktivna i pridržava se lokalnih regulatornih zahtjeva za godišnje preglede. Iako konkretne pojedinosti o njezinim poslovnim operacijama nisu lako dostupne, vjeruje se da je uključena u trgovinu robom, posebno u trgovinu naftom i srodnim proizvodima (Poslovni imenik Hong Konga) (Hong Kong Corp)”, stoji na početku drugog dijela dokumenta.

Zatim se obrađuju veze s MOL-om i ruskim interesima:

“Postoji nekoliko točaka koje ukazuju na potencijalne veze između Blackford Corporation Ltd i ruskih interesa, kao i moguće povezanosti s MOL-om (Mađarska kompanija za naftu i plin).”

Mađarski premijer Viktor Orbán nedavno je preko svog ministra vanjskih poslova napao Hrvatsku kao nepouzdanu zemlju, a zapravo je time samo prikrivao da sve vrijeme uvoze rusku naftu | Foto: JONAS ROOSENS/AFP/Profimedia

Kao prva od tih točaka navodi se:

“Blackford Corporation Ltd povezana je s trgovačkim aktivnostima koje uključuju ruske subjekte. Zapisi iz trgovačkih baza podataka kao što je ImportGenius pokazuju transakcije između Blackford Corporation Ltd i ruskih tvrtki, sugerirajući jaku operativnu vezu s ruskim naftnim interesima (ImportGenius).”

Zatim se opisuje i poveznica te tvrtke s MOL-om i njegovim strateškim interesima:

“U raspravama i izvješćima istaknuto je da bi MOL mogao biti uključen u tvrtke poput Blackford Corporation Ltd radi olakšavanja trgovine naftom. Na primjer, mađarsko strateško poslovanje s Rusijom oko ruta i potencijala opskrbe naftom i izbjegavanje sankcija uključilo je tvrtke poput Blackford Corporation Ltd kao posrednika u tim transakcijama (dailynewshungary.com) (MOLGroup).”

Na kraju se spominju i geopolitičke implikacije:

“Uključenost Blackford Corporation Ltd u trgovanje s takvim visokim ulozima sugerira njegovu ulogu u širem geopolitičkom okviru, posebice u kontekstu mađarsko-ruskih energetskih odnosa. Izvješća pokazuju da su tvrtke poput Blackford Corporation Ltd sastavni dio održavanja lanaca opskrbe naftom unatoč sankcijama i drugim regulatornim izazovima (dailynewshungary.com) (Grupa MOL).”

U zaključku se navodi da se čini da Blackford Corporation Ltd djeluje kao posrednik na tržištu trgovine naftom, sa značajnim vezama s ruskim naftnim tvrtkama. Njegovo poslovanje i strateška partnerstva, koja mogu uključivati veze s MOL-om, usklađuju se s naporima za upravljanje kompleksnim okvirom međunarodnih sankcija i opskrbe energijom. Offshore registracija tvrtke i ograničeno javno objavljivanje izvješća dodatno naglašava njegovu ulogu u olakšavanju diskretnih i strateških trgovačkih aktivnosti, ali bi se za bolji uvid trebalo dodatno provjeriti poslovne baze podataka i zakonsku regulativu.

Nacionalov izvor ističe da ovo jasno pokazuje da mađarskom državnom vrhu JANAF-ov sustav nije ni bio potreban jer glavni dio svog transporta nafte i dalje obavlja preko ukrajinskog teritorija, kamuflirajući porijeklo te nafte i koristeći tvrtke s netransparentnim vlasničkim strukturama.

“MOL ne želi transportirati naftu preko JANAF-a jer se u tom sustavu za svaki brod točno zna odakle dolazi, tko su dobavljači i koja je cijena transportirane nafte, a Mađari ne žele čiste papire upravo zato kako bi prikrili pravo porijeklo te nafte. A na ovaj način kako oni to rade, vi ne vidite ni ugovore, ne znate otkud je nafta, bitno je samo da to nisu izravno ruski dobavljači jer je riječ o tvrtkama koje posluju preko offshore računa pa je sve prikriveno. Poanta je u tome da su Mađari opet izigrali Ukrajince koji su stavili pod sankcije Lukoil, a ruska nafta i dalje im prolazi teritorijem, i to zahvaljujući tvrtkama posrednicima čiji su vlasnici zapravo visokopozicionirani menadžeri MOL-a”, tvrdi Nacionalov izvor.

On u tom kontekstu spominje i jedan zanimljiv detalj, odnosno događaj koji se prije desetak godina dogodio u Uredu tadašnjeg premijera Zorana Milanovića, na sastanku s predstavnicima ruskog naftnog giganta Rosnjefta.

Početkom srpnja 2024. tvrtka JSC Ukrtransnafta primila je potvrdu MOL-a da vlasnik nafte koja se transportira za MOL preko Ukrajine nije Lukoil, nego trgovci Tatneft-Europe AG, Normeston Trading SA…

Izvor upoznat s detaljima tog sastanka ispričao je za Nacional da je čelnik te ruske kompanije Igor Sechin upozorio Milanovića da su oni najveći dobavljač ruske nafte za Mađarsku, a dio te nafte ide i za Hrvatsku, ali da nikad nemaju direktan ugovor s MOL-om jer MOL naftu kupuje preko tvrtki povezanih s menadžmentom MOL-a. Zbog toga u konačnici i Hrvati plaćaju skuplju naftu. Međutim, prema tvrdnjama tog izvora, Milanović je to tada samo prokomentirao riječima:

“Mi se u to ne petljamo. To je odnos firma-firma.”

A sada je MOL i službeno priznao da naftu kupuje upravo preko tih i takvih tvrtki za koje se ustanovilo da su povezane s menadžmentom MOL-a.

Poveznica između Normestona i MOL-a je tvrtka MOL Energy Trade koja ima podružnicu i u Hrvatskoj

Nacional je u jeku prošlogodišnje plinske afere otkrio da mađarske tvrtke povezane s establišmentom MOL-a, a koje su na aukcijama kupovale jeftine viškove HEP-ova plina, preuzimaju hrvatsko energetsko tržište i što jednu od njih povezuje s aferom podmićivanja Sanadera.

Jedna od tih tvrtki registrirana je u Švicarskoj, ali je dubinski povezana s ljudima iz vrha strukture mađarskog MOL-a. Riječ je o tvrtki MET Croatia Energy Trade d.o.o. Kratica MET je u originalu označavala MOL Energy Trade.

Tvrtka MET Croatia Energy Trade dio je švicarske MET grupe, ali više Nacionalovih sugovornika iz energetskog sektora upozorilo je da je riječ o tvrtki pozadinski vlasnički povezanoj s ljudima iz vrha MOL-a koji su na taj način, preko te tvrtke, počeli izvlačiti dodatne profite od hrvatskog energetskog tržišta i polako preuzimati značajan dio kolača plinskog tržišta u Hrvatskoj.

Tvrtku MOL Energy Trade zajednički su osnovali MOL i Normeston sa sjedištem na Belizeu, a kao vlasnica tvrtke bila je navedena fizička osoba, Pampina Votsi. Kad je MOL Energy Trade svoje sjedište prebacio u Belize, moguće da je upravo Pampina Votsi postala formalna direktorica tvrtke. Naime, javno je dostupan dokument Europske komisije od 14. prosinca 2009. kojim Komisija odobrava predloženo stjecanje zajedničke kontrole nad MET-om od strane Normestona i MOL-a.

Nacional je detaljno rekonstruirao kako su povezane tvrtke Normeston i MOL Energy Trade te kako su tvrtke povezane s podmićivanjem bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera mešetarile s viškovima hrvatskog plina | Foto: Nacional

Jedan od Nacionalovih izvora iz plinskog biznisa, upoznat s poslovanjem MET-a, pojasnio je:

“Riječ je o tvrtki koja je sada registrirana u Švicarskoj i u kojoj MOL više nema suvlasništvo. CEO i osnivač tvrtke je Benjamin Lakatos, koji je došao iz MOL-a. On se od 2018. deklarira i kao većinski vlasnik MET grupe i pokušava kompaniju predstaviti maksimalno transparentno. U suvlasništvu im je i jedan singapurski fond. MET ima svoje firme po cijeloj Europskoj uniji, bave se prodajom struje i plina, imaju plinsku elektranu u Mađarskoj, imaju svoj plinski trading za LNG. Konsolidirani prihod 2022. godine im je iznosio osam milijardi eura. U Hrvatskoj također prodaju struju i plin.”

Više Nacionalovih izvora iz energetskog sektora upozorilo je da se može sumnjati na to da je vlasništvo nad švicarskom MET grupom zapravo prikriveno te da vodi prema ljudima iz vrha mađarskog MOL-a. “Tvrtku MOL Energy Trade napravio je MOL, iz Budimpešte su je prebacili na Belize. To je zapravo bila offshore firma iza koje je stajao menadžment MOL-a, a kao formalni vlasnik prikazivala se jedna žena u Belizeu (moguće Pampina Votsi, op.a.). Oko toga je prije 15-ak godina izbila velika afera jer je ta firma bila partner s MOL-om te je MOL-u prodavala ogromne količine robe iz Rusije i Ukrajine. Oni su bili povezani i s ukrajinskim tajkunom Dmitrom Firtašem, koji se bavio trgovinom plinom, a 2014. po nalogu Amerikanaca uhićen je u Beču i stavljen u kućni pritvor. Platio je enorman iznos jamčevine da bi mogao suđenje čekati na slobodi”, objašnjava Nacionalov izvor upućen u detalje poslovanja tih kompanija.