Prvi put kad se Oleksandr Havriluk vratio na svoju farmu nakon što su je ruske trupe zauzele i okupirale, suze su mu tekle niz lice kada je vidio što su ostavili za sobom. Njegovi poljoprivredni objekti i milijune dolara vrijedni teški strojevi uništeni su, a prošlogodišnja žetva pšenice je spaljena.

No, najveći problem za Havriluka predstavljale su mine koje su bile zakopane u njegovim poljima. Sada ih 69-godišnjak ručno kopa, u očajničkom pokušaju da raščisti neka od svojih polja prije početka sezone sadnje početkom travnja.

“Bojao sam se. Ali, moram sijati”, rekao je za CNN i dodao da je do sada uklonio oko 20 mina sa svojih polja u Valika Komišuvaha, u blizini grada Izjuma. Koristio je samo detektor metala koji je sam kupio. “Otiđeš, nađeš ju, uzmeš štap, udariš njime da odrediš veličinu i onda ju iskopaš. A potom ju nježno podignete i izvadite”, ispričao je i dodao da je posao opasan, ali – nema drugog izbora.

Poljoprivrednici diljem Ukrajine suočavaju se s teškim izborom: očistiti polja od eksploziva kako bi se pripremili za sezonu sjetve ili razmisliti o još jednoj godini bez prihoda. Ruska invazija već je ugušila izvoz žitarica iz Ukrajine – jedne od najvećih svjetskih žitnica – i pridonijela skoku cijena osnovnih proizvoda poput kruha i žitarica, čak i uz dogovor uz posredovanje Ujedinjenih naroda koji je omogućio prolazak ukrajinskih brodova kroz Crno more.

Ukrajinska vojska procjenjuje da je oko trećine zemlje trenutno kontaminirano neeksplodiranim streljivom, ugrožavajući ovogodišnju žetvu i ostavljajući golema područja plodne zemlje ‘u zimskom snu’ zbog smrtonosnih ostataka rata koji se još uvijek vodi. Posljednjih mjeseci nekoliko poljoprivrednih radnika ozlijeđeno je ili ubijeno radeći na svojim poljima, uključujući 65-godišnjeg muškarca koji je preminuo na mjestu kada je stao na eksploziv u blizini sela Červone u južnoj Ukrajini.

Operacije razminiranja već se odvijaju kako bi se polja očistila, ali riječ je i sporom i skupom poslu. Ukrajinske oružane snage deaktivirale su 45.000 eksplozivnih naprava tijekom godine. HALO Trust, najveća svjetska organizacija za razminiranje, trenutno zapošljava 700 djelatnika u Ukrajini, a taj broj planiraju gotovo udvostručiti do kraja godine.

“Razmjeri kontaminacije su ogromni i raširene su po cijeloj zemlji”, rekla je za CNN Mairi Cunningham, koja vodi HALO Trust radnu skupinu za razminiranje u Ukrajini. “Razmjer problema, nije za jednu organizaciju, to je nacionalni napor”, dodala je. Uz osiguranje sigurnosti ljudi, poljoprivredno zemljište je postalo prioritet kako bi se ‘osiguralo da Ukrajina može ponovno stati na noge’.

Mairi Cunningham je istaknula da je najveći izazov taj što su po golemom geografskom području Ukrajine, druge po veličini zemlje u Europi nakon Rusije, raspoređene različite vrste i gustoća streljiva. “Vidimo protuoklopne mine, metalne i plastične, protupješačke mine”, rekla je. Za njihovo uklanjanje trebat će godine, smatra Cunningham, jer se obično procjenjuje da je jedan dan rata jednak nekoliko mjeseci rada na čišćenju.

A s aktivnim sukobom koji još uvijek bjesni, operacije se mogu odvijati samo daleko od prve linije rata, kako bi se zaštitila sigurnost. No, stručnjaci pozivaju poljoprivrednike da ne uzimaju stvari u svoje ruke. “Podizanje protutenkovskih mina iznimno je opasno. Često postoje uređaji protiv podizanja dizajnirani posebno za ubijanje i ozljeđivanje ljudi koji to pokušaju učiniti”, istaknula je.

Ipak, sigurnosna upozorenja neće spriječiti Oleksandra Havriluka u njegovoj misiji. Kaže da je podigao svoju farmu od nule u proteklih 25 godina i da će je ponovno izgraditi kako bi osigurao budućnost svoje obitelji. “Najvažnije je očistiti svoja polja”, zaključio je.