Odluka Vatikana da i Ukrajinci i Rusi sudjeluju u procesiji pape Franje “Križni put” u petak izazvala je trzavice s ukrajinskim katoličkim poglavarima, koji žele da se ona preispita.

Tradicionalni Križni put na Veliki petak u Koloseju sastoji se od 14 postaja, faza između osude Isusa na smrt i njegovog pokopa. Često je prilagođen tako da oni koji nose križ s jedne postaje na drugu odražavaju svjetska zbivanja.

Ovogodišnji program uključuje ukrajinsku i rusku obitelj koje nose križ na 13. postaji, u spomen na skidanje Isusa s križa nakon njegove smrti.

“Smatram takvu ideju neprikladnom, dvosmislenom i takvom da ne uzima u obzir kontekst ruske vojne agresije na Ukrajinu”, rekao je glavni nadbiskup Svjatoslav Ševčuk, poglavar Ukrajinske katoličke Crkve bizantskog obreda.

Tekst meditacije koji će se čitati na 13. postaji govori o pomirenju i obnovi nakon bombardiranja.

‘Uvredljiv’ tekst

Ševčuk, koji se nalazi u Kijevu i koji je pozvao Papu da posjeti ukrajinsku prijestolnicu, rekao je u izjavi u utorak da je tekst “nesuvisao, pa čak i uvredljiv, posebice u kontekstu očekivanog drugog, još krvavijeg napada ruskih trupa na naše gradove i sela”.

Rekao je da je zatražio od Vatikana da preispita odluku.

U popratnoj izjavi, Ševčukov ured u Rimu rekao je da su mnogi Ukrajinci “uvjereni da će geste pomirenja između naših naroda biti moguće tek kada rat završi i oni koji su krivi za zločine protiv čovječnosti budu pravedno osuđeni”.

Ukrajinski veleposlanik u Vatikanu Andrij Juraš napisao je u tvitu da dijeli Ševčukovu zabrinutost i da radi s Vatikanom kako bi pokušao “objasniti poteškoće realizacije i moguće posljedice”.

Otkako je počeo rat, papa Franjo je samo eksplicitno spomenuo Rusiju u molitvama, kao na primjer tijekom posebnog globalnog događaja za mir 25. ožujka. No jasno je rekao da se protivi ruskim postupcima, koristeći riječi invazija, agresija i zvjerstva.

Većina Rusa i Ukrajinaca su pravoslavni kršćani i ove će godine Uskrs obilježiti tjedan dana kasnije od zapadnih crkava.