Jedan od najviših sigurnosnih dužnosnika Ukrajine Oleksij Danilov poručio je u razgovoru za BBC da je Ukrajina spremna pokrenuti dugoočekivanu protuofenzivu.
Danilov nije želio imenovati datum, ali je rekao da bi napad za ponovno preuzimanje teritorija od okupacijskih snaga predsjednika Vladimira Putina mogao započeti “već sutra, prekosutra ili za tjedan dana”. Upozorio je da ukrajinska vlada “nema pravo na pogrešku” u vezi s odlukom jer je ovo “povijesna prilika” koju “ne mogu izgubiti”.
Danilov je rekao da će oružane snage započeti napad kada zapovjednici izračunaju da “mogu imati najbolji rezultat u toj točki rata”. Upitan jesu li ukrajinske oružane snage spremne za ofenzivu, odgovorio je: “Mi smo uvijek spremni. Kao što smo bili spremni braniti svoju zemlju u bilo kojem trenutku. I to nije pitanje vremena. Moramo shvatiti da onu povijesnu priliku koja nam je – od Boga – našoj zemlji dana, ne možemo izgubiti, kako bismo uistinu postali samostalna, velika europska država. To bi se moglo dogoditi sutra, prekosutra ili za tjedan dana. Bilo bi čudno da imenujem datume početka tog ili onih događaja. To se ne može učiniti… Imamo vrlo odgovoran zadatak pred našom zemljom. I razumijemo da nemamo pravo na pogrešku”, rekao je.
Odbacio je sugestije da je protuofenziva već započela, rekavši da je “rušenje ruskih kontrolnih centara i ruske vojne opreme” zadatak ukrajinskih oružanih snaga od 24. veljače prošle godine. Također je branio odluku ukrajinske vojske da se toliko mjeseci bori u Bahmutu, gdje su brojni vojnici izgubili živote. “Bahmut je naša zemlja, naš teritorij i moramo ga braniti. Ako počnemo napuštati svako naselje, to bi nas moglo dovesti do naše zapadne granice kao što je Putin želio od prvih dana rata”, poručio je i dodao: “Kontroliramo samo mali dio grada, i to priznajemo. Ali morate imati na umu da je Bahmut odigrao veliku ulogu u ovom ratu.”
Upitan odlaze li Wagnerovi plaćenici, odgovorio je: “Da, to se događa. Ali to ne znači da će se prestati boriti s nama. Više će se koncentrirati na druge bojišnice… pregrupiraju se na druge tri lokacije”.
Kao tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine, Danilov je u središtu de facto ratnog kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegov intervju za BBC prekinut je telefonskom porukom predsjednika Zelenskog koji ga je pozvao na sastanak kako bi se razgovaralo o protuofenzivi.
Tijekom intervjua, također je potvrdio da se neke Wagnerove plaćeničke snage povlače iz grada Bahmuta, mjesta najkrvavije bitke u ratu do sada, ali je dodao da se “pregrupiraju na još tri lokacije” i “to ne znači da će se prestati boriti”. Danilov je naglasio da je “apsolutno smiren” u pogledu toga što je Rusija počela raspoređivati nuklearno oružje u Bjelorusiji, rekavši: “Za nas to nije neka vijest.”
Ukrajina već mjesecima planira protuofenzivu. Ali, željela je što više vremena za obuku trupa i primanje vojne opreme od zapadnih saveznika. U međuvremenu su ruske snage pripremale svoju obranu. Mnogo je toga na kocki jer vlada u Kijevu treba pokazati narodu Ukrajine, i zapadnim saveznicima, da može probiti ruske linije, okončati efektivni vojni zastoj i ponovno zauzeti dio svog suverenog teritorija.
Kijev od Berlina traži krstareće projektile Taurus
Ukrajina je od njemačke vlade zatražila da joj pošalje krstareće projektile Taurus dok se Kijev pokušava obraniti od ruske invazije koja je započela u veljači prošle godine.
Zahtjev Kijeva zaprimljen je prije nekoliko dana, rekla je glasnogovornica njemačkog ministarstva obrane u petak navečer.
Međutim, pojedinosti zahtjeva, uključujući količinu oružja koju je Kijev zatražio, i dalje su nejasne.
Oporbeni zastupnik iz redova demokršćana u njemačkom parlamentu Roderich Kiesewetter prije nekoliko dana podržao je slanje tog oružja. Navođene rakete s dometom do 500 kilometara omogućit će napadnutoj zemlji da “gađa rusku vojnu infrastrukturu daleko iza crte bojišnice”, kazao je.
Vijest o zahtjevu je objavljena nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da nastavlja s traženjem podrške zapadnih partnera.
“Učinit ćemo sve moguće i nemoguće kako bismo ubrzali dostavu novih sustava protuzračne obrane više kvalitete u Ukrajinu”, rekao je u svom videoobraćanju u petak, dodavši da je riječ o “doslovno svakodnevnoj temi u suradnji s partnerima”.
Ukrajina brže napreduje u modernizacije svoje obrane nego što se to moglo predvidjeti prije šest mjeseci, rekao je.
Foto: EPA/DMYTRO FEDORIV
Guverner: U napadu dronova oštećena zgrada ruskog naftovoda
Napad dvjema bespilotnim letjelicama izazvao je eksploziju u ruskoj Pskovskoj oblasti blizu granice s Bjelorusijom, pri čemu je oštećena administrativna zgrada naftovoda, rekao je guverner Mihail Vedernikov na komunikacijskoj platformi Telegram u subotu.
Vedernikov nije okrivio Ukrajinu, no Moskva je ranije krivila Kijev za slične incidente, od kojih su neki prouzročili štetu ljudima i imovini stotinama kilometara od granice s Ukrajinom.
Ukrajina nije javno priznala da gađa ciljeve unutar Rusije, no viši dužnosnici u Kijevu su povremeno pozdravljali vijesti o uspješnim napadima dronovima na ruskom tlu.
Kijev nije odmah komentirao subotnji incident.
“Zgrada je oštećena kao rezultat napada dviju bespilotnih letjelica”, kazao je Vedernikov. Dodao je da nije bilo žrtava i da će operativna grupa koja je na terenu donijeti konačne zaključke.
Incident se dogodio blizu sela Litvinova, manje od 10 kilometara od ruske granice s Bjelorusijom.
Moskva odbacila kritike SAD-a zbog raspoređivanja nuklearnog oružja u Bjelorusiji
Rusija je u subotu kritike američkog predsjednika Joea Bidena zbog namjere Moskve da u Bjelorusiji rasporedi taktičko nuklearno oružje odbacila kao licemjerne, rekavši da je Washington desetljećima raspoređivao takvo isto naoružanje u Europi.
Rusija je u četvrtak rekla da će po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza 1991. rasporediti nuklearno oružje izvan svojih granica, a bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je kazao da je naoružanje već na putu. Biden je u petak rekao da je imao “krajnje negativnu” reakciju na izvješće da Rusija provodi svoj plan raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.
Rusko veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama je američke kritike nazvalo licemjernim, rekavši da bi “prije okrivljavanja drugih, Washingtonu dobro došlo malo samoispitivanja”.
“SAD desetljećima drži velik arsenal svog nuklearnog oružja u Europi. Zajedno sa svojim saveznicima u NATO-u sudjeluje u sporazumima o dijeljenju nuklearnog oružja i trenira za mogućnost njegovog korištenja protiv naše zemlje”, stoji u priopćenju ruskog veleposlanstva.
Foto: EPA/MIKHAEL KLIMENTYEV / SPUTNIK / KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT
“Suvereno je pravo Rusije i Bjelorusije da osiguraju svoju sigurnost sredstvima koje smatramo nužnima usred velikog hibridnog rata koji je Washington započeo protiv nas. Mjere koje poduzimamo su u potpunosti u skladu s našim međunarodnim pravnim obvezama”, dodali su.
SAD je rekao da se svijet suočava s najvećom opasnošću od nuklearne katastrofe od Kubanske raketne krize 1962. zbog izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom rata u Ukrajini, no Moskva tvrdi da je njen stav pogrešno interpretiran.
Putin, koji rat u Ukrajini prikazuje kao rusku borbu za opstanak protiv agresivnog zapada, u više je navrata upozorio da će Rusija, koja ima više nuklearnog oružja od bilo koje druge zemlje, iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi se branila.
Taktičko nuklearno oružje koristi se za taktičke dobitke na bojištu i uglavnom je manje od strateškog nuklearnog oružja, stvorenog radi uništenja američkih, europskih ili ruskih gradova.
Guverner: Građevinski radnik poginuo u ukrajinskom bombardiranju ruskog sela
Građevinski radnik ubijen je ukrajinskom granatiranju ruskog graničnog sela Plehova, objavio je guverner regije Kursk na Telegramu u subotu, na dan kad je zračnim napadima pogođen niz lokacija u Rusiji.
Nedaleko od Plehova traje gradnja obrambenih linija na granici s Ukrajinom, rekao je guverner Roman Starovoit koji je objavio vijest o stradanju građevinskog radnika.
Reuters nije uspio potvrditi ili odbaciti njegovu tvrdnju.
Ukrajina je u subotu dronovima napala naftnu infrastrukturu duboko unutar Rusije, što uključuje i stanicu naftovode Družba u regiji Tver koji prenosi naftu iz zapadnog Sibira do Europe, tvrde ruski mediji. Jedan od najvećih naftovoda na svijetu napadnut je s dva drona, pišu ruske novine Kommersant.
Ukrajina je posljednjih tjedana pojačala intenzitet napada na Rusiju, a New York Times u svom tekstu tvrdi kako američka obavještajna zajednica vjeruje da Ukrajina stoji i iza napada dronom na Kremlj ranije ovaj mjesec.
Tverske vlasti u subotu pišu da je jedan dron pao blizu sela Erohino, smještenom oko 500 kilometara od granice s Ukrajinom.
Ukrajina nije javno priznala da gađa ciljeve unutar Rusije, no viši dužnosnici u Kijevu su povremeno pozdravljali vijesti o uspješnim napadima dronovima na ruskom tlu. Ukrajinsko ministarstvo obrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar subotnjeg incidenta.
Naftovod Družba, izgrađen tijekom Sovjetskog Saveza, ima kapacitet od dva milijuna barela dnevno, no od početka ruske invazije koristi se puno manje jer Europa pokušava postati energetski neovisna od Rusije.
Njegov operater Transnjeft je ranije ovaj mjesec objavio da je napadnuta stanica za punjenje Družbe u ruskoj regiji koja graniči s Ukrajinom.
Napad na Pskov
Napad dronovima u subotu je izazvao eksploziju i u ruskoj Pskovskoj oblasti, blizu granice s Bjelorusijom, pri čemu je oštećena administrativna zgrada naftovoda, rekao je guverner Mihail Vedernikov na komunikacijskoj platformi Telegram.
“Zgrada je oštećena kao rezultat napada dviju bespilotnih letjelica”, kazao je Vedernikov.
Dodao je da nije bilo žrtava i da će operativna grupa koja je na terenu donijeti konačne zaključke.
Incident se dogodio blizu sela Litvinova, manje od 10 kilometara od ruske granice s Bjelorusijom.
Komentari