Ukrajina je u nedjelju objavila da ima “dokaze” o umiješanosti Rusije u računalni napad velikih razmjera kojega je na meti ovog tjedna bilo nekoliko vladinih mrežnih stranica, u prilikama pojačane napetosti između Kijeva i Moskve.

“Svi dokazi do danas upućuju da Rusija stoji iza računalnog napada”, navodi se u priopćenju ukrajinskog ministarstva za digitalnu transformaciju.

Na meti kibernetičkog napada izvedenog noću na petak bilo je nekoliko mrežnih stranica ukrajinskih ministarstava koje su satima bile nedostupne.

Ta je sabotaža, navodi ministarstvo, “oblik hibridnog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine od 2014.” kada je Moskva anektirala Krim, nakon čega je slijedio sukob koji još traje između snaga Kijeva i proruskih separatista na istoku zemlje (više od 13.000 mrtvih).

Cilj je “ne samo zastrašiti društvo”, nego i “destabilizirati situaciju u Ukrajini narušavanjem povjerenja Ukrajinaca u vlast” putem “lažnih informacija o osjetljivosti državnih informatičkih sustava”, navodi ministarstvo.

Pregovori koje je Rusija vodila sa Zapadom ovaj tjedan nisu smirili napetosti.

“Općenito, možemo reći da smo ostali na (…) potpuno različitim stajalištima”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za CNN.

No Peskov je zanijekao bilo kakvu ulogu Rusije u kibernetičkim napadima.

Američki informatički div Microsoft upozorio je u nedjelju da bi taj veliki kibernetički napad mogao onesposobiti cjelokupnu informatičku strukturu ukrajinske vlade.

Microsoft zasad nije mogao identificirati porijeklo napada.

“Takav tip napada dio je ruske doktrine (…) destabilizirati svoje geopolitičke neprijatelje”, naglasio je Rick Holland, potpredsjednik Američkog društva za kibernetičku sigurnost Digital Shadows i podsjetio na kibernetičke napade izvedene 2014. kada je Rusija anektirala Krim.

Kijev i njegovi zapadni saveznici optužuju Moskvu da je razmjestila gotovo 100.000 vojnika na svojoj granici radi agresije.

Po ocjeni stručnjaka, eventualnoj invaziji mogla bi prethoditi informatička sabotaža radi destabiliziranja ukrajinske vlasti.

U takvim nestabilnim prilikama povratak bivšeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka (2014.-2019.) nakon višemjesečnog izbivanja, planiran u ponedjeljak, mogao bi potaknuti političku krizu. Kijev optužuje Porošenka, glavnog suparnika sadašnjeg predsjednika Volodimira Zelenskog, za “veleizdaju” zbog trgovanja s proruskim separatistima na istoku zemlje.