Bivši menadžer u Facebooku Sandy Parakilas kaže kako su profili korisnika roba koja se svaki dan prodaje. Podaci se prikupljaju pomoću igrica i zabavih testova na koje mnogi od nas rado kliknu, tipa ‘Koji je vaš zvjezdani dvojnik?’, ‘Gdje biste trebali živjeti?’ i slično.

„Na Facebooku sam radio 2011. i 2012. godine. Vodio sam tim koji je bio odgovoran za provođenje pravila o zaštiti podataka korisnika na Facebookovoj platformi za aplikacije. Ta je platforma uključivala i dobro poznate i popularne igrice poput Candy Crusha i Farmvillea, kao i mnoge druge“, ispričao je Washington Postu Parakilas, Facebookov zviždač koji o detaljima suradnje te tvrtke i sada već zloglasne Cambridge Analytice svjedoči i pred zastupnicima britanskog parlamenta koji istražuju kako su zakulisne igre utjecale na referendum o Brexitu.

Afera oko Cambridge Analytice i korištenja podataka u Trumpovoj kampanji otkrila je da Facebook ne brine o zaštiti podataka svojih korisnika. Cambridge Analytica tako je prikupila podatke o 50 milijuna ljudi bez njihova pristanka. Parakilas je opisao na koji se način prikupljaju vrijedne informacije o korisnicima.

„Svaki put kad korisnik prihvati neku aplikaciju koja se spaja preko Facebooka pojavi mu se disclaimer u kojem se traži dozvola da aplikacija pristupi podacima na korisnikovom Facebook profilu. Aplikacija u nekim slučajevima traži samo pristup onim podacima koji su na vašem profilu javni, poput imena i prezimena, fotografija, vaših lajkova, te još nekih podataka koji nisu javni“, ispričao je Parakilas.

Facebookove postavke bile su takve da su aplikacije mogle uzimati ne samo podatke ljudi koji su ih koristili, već i njihovih prijatelja koji nikad nisu otvorili tu aplikaciju. To je programerima omogućilo da vrlo brzo stvore ogromne baze podataka, a jednom kad bi podaci s Facebookovih servera prešli kod programera, Facebook više nije imao kontrolu nad njima, niti je znao u kakve će se svrhe ti podaci koristiti.

Facebook je napravio listu pravila kojima su se branile određene stvari, poput prodaje ili ustupanja podataka o korisnicima trećim stranama, ali nije imao alate pomoću kojih bi provjeravao je li netko ta pravila prekršio.

Parakilas je Washington Postu ispričao i kako je Facebook krajem 2011. otkrio kako aplikacija Klout, koja je vjerojatno i mnogim hrvatskim korisnicima poznata po raznim psihološkim i zabavnim testovima i igricama, nedvojbeno krši pravila i otvara ‘profile duhove’ djece uz pomoć podataka ljudi koji su koristili aplikaciju, no nije poduzeo ništa da ih spriječi, prenosi 100posto.