Stanje ljudskih prava u Rusiji “znatno se pogoršalo” od invazije te zemlje na Ukrajinu u veljači 2022., kaže se u ponedjeljak u prvome izvješću izvjestiteljice Vijeća za ljudska prava UN-a Mariane Katzarove, zadužene za praćenje stanja ljudskih prava u Rusiji.

“Situacija se posljednjih dvadeset godina konstantno pogoršava, dijelom i zbog dvaju ratova u Čečeniji koji su završili 2009.”, istaknula je stručnjakinja i izvjestiteljica.

Izvješće, koje će se ovaj tjedan predstaviti pred Vijećem za ljudska prava, ne sadrži nikakva iznenađenja ni šokantna otkrića, no sama činjenica da je Vijeće imenovalo posebnu izvjestiteljicu označava poraz za Moskvu u sklopu diplomatske borbe saveznika Kijeva na svim UN-ovim forumima od ruske invazije na Ukrajinu.

Treba istaknuti da se prvi put imenuje posebni izvjestitelj za istragu jedne od pet stalnih zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Katzarova je upozorila na pokušaje Moskve da je “omete” u njezinu radu te je izrazila žaljenje zbog toga jer joj nije omogućen pristup Rusiji.

U izvješću je dokumentirano da su “ruske vlasti ozbiljno ograničile slobodu druženja, mirnih okupljanja i slobodnog izražavanja, bilo online ili offline te su iz temelja potkopale neovisnost pravosuđa kao i jamstva  za ‘poštena suđenja'”.

Izvjestiteljica u izvješću osuđuje i nedavno uspostavljen zakonodavni aparat kojega je svrha “zapušiti usta članovima civilnog društva i kazniti ljude angažirane na obrani ljudskih prava”.

“Često nasilna primjena ovih zakona i propisa rezultirala je sustavnom represijom protiv organizacija civilnog društva, što je blokiralo građanske aktivnosti i neovisne medije”, sa žaljenjem je konstatirala posebna izvjestiteljica.

Tortura i seksualno zlostavljanje 

“Nekažnjavanje Rusije zbog kršenja ljudskih prava na nacionalnoj razini i povlačenje Ruske Federacije iz Europskog suda za ljudska prava smanjilo je mogućnosti koje su na raspolaganju žrtvama u slučaju traženja pravnoga lijeka i odštete“, istaknula je Katzarova.

U Rusiji prevladavaju “ozračje nekažnjivosti, nepredvidivosti, kada je posrijedi izmjena zakona, njihovo dvosmisleno tumačenje, njihov broj i opseg, kao i njihova proizvoljna primjena”, a sve je to brojne Ruse natjeralo u egzil.

Katzarova je zatražila oslobađanje svih političkih protivnika koji su proizvoljno pritvoreni, među njima i Alekseja Navaljnog te disidente Vladimira Kara-Murzu i Ilju Jašina.

Izvjestiteljica je opisala i da su žene, osobito one koje rade na oboran ljudskih prava, aktivistice i novinarke “doživjele posebno rodno uvjetovano nasilje, poniženja i zastrašivanja”.

Katzarova je dodala da “uporno pribjegavanje mučenjima i zlostavljanju, među kojima je seksualno i rodno uvjetovano nasilje, ugrožava živote osoba u pritvoru”.

Rusiju je pozvala da “provede učinkovitu, nepristranu i neovisnu istragu o svim slučajevima u kojima su korišteni sila, proizvoljna pritvaranja i ostali oblici pritisaka”.

Rekla je da bi Moskva trebala “zajamčiti brzu, transparentnu i učinkovitu istragu svih navoda o mučenju i zlostavljanju u pritvorima” te je zatražila da svi počinitelji odgovaraju za svoja djela.