Nacionalu su na uvid predočeni novi argumenti koji potvrđuju da je europska tužiteljica Tamara Laptoš u intervjuu koji je dala Jutarnjem listu opet javno lagala kad je govorila o okolnostima svog nedavnog susreta s Turudićem

Visoki pravosudni izvor koji o njihovoj komunikaciji ima neposredna saznanja iznio je koncem proteklog vikenda Nacionalu dodatne argumente koji definitivno potvrđuju da je europska tužiteljica Tamara Laptoš, u intervjuu danom Jutarnjem listu prošle subote, ponovo javno lagala kada je govorila o okolnostima svog nedavnog susreta s budućim glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem. Iz tih provjerljivih argumenata proizlazi kako apsolutno nema sumnje da je taj sastanak održan na njenu inicijativu. Unatoč tomu, ona je opet izjavila suprotno, a priznala je i da je Turudiću čestitala na izboru.

Isti pravosudni izvor otkrio je Nacionalu još neke nepoznate detalje s tog sastanka te iznio i zašto je logično da je upravo Tamara Laptoš taj sastanak inicirala. Taj izvor navodi kako Tamari Laptoš iduće godine istječe mandat na poziciji europske tužiteljice, nakon čega bi se trebala vratiti u DORH na poziciju zamjenice glavnog državnog odvjetnika, gdje će joj, kako sada stvari stoje, šef biti upravo Turudić. Isti izvor navodi da upravo o Turudiću ovisi hoće li raspisati novi natječaj za delegirane europske tužitelje i koliko će takvih službenika imati na raspolaganju. Što činjenicu da je Tamara Laptoš zainteresirana graditi ili obnavljati kvalitetan odnos s Turudićem, čini sasvim logičnom. Naročito jer njemu bliski izvori navode da će on smijeniti Dinka Cvitana s pozicije osobe koja u ime DORH-a koordinira suradnju s EPPO-om, što je Tamari Laptoš također bitna tema.

Tamari Laptoš iduće godine istječe mandat na poziciji europske tužiteljice, nakon čega bi se trebala vratiti u DORH na poziciju zamjenice glavnog državnog odvjetnika. FOTO: Boris Kovačev/CROPIX

Upućeni pravosudni izvor navodi da je Tamara Laptoš na sastanku s Turudićem pokušala zaštititi Sani Ljubičić, svoju najbližu suradnicu, od postupka kojim bi se krenulo utvrđivati njenu odgovornost za propast vještačenja u aferi Veliki Agrokor. Isti izvor navodi i da su Tamara Laptoš i Ivan Turudić razgovarali o potencijalnom kandidatu za ravnatelja Uskoka, jer budući da se nitko nije javio na prošli natječaj, ta je pozicija trenutno upražnjena. Taj izvor navodi da je neslužbeno Tamara Laptoš preporučila Turudiću za tu poziciju neke svoje bliske suradnike s kojima se redovito nalazi i komunicira.

Nacional je u pretprošlom broju otkrio da se njihov sastanak održao u četvrtak 15. veljače, oko 11 sati ujutro, u jednoj od prostorija Ureda europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj (EPPO) smještenog na trećem katu na adresi Savska cesta 62. Bio je to neslužbeni sastanak koji su oboje prešutjeli, a Nacional je već tada objavio i da ga je, po svemu sudeći, inicirala Tamara Laptoš.

Ivan Turudić uskoro bi trebao preuzeti dužnost glavnog državnog odvjetnika, a Nacionalovi izvori tvrde da bi jedan od prvih poteza trebao biti smjena Dinka Cvitana. FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Turudić i Tamara Laptoš diskutirali su na tom sastanku o svojoj budućoj suradnji, a Turudić je tada izjavio kako ni u kom slučaju nema namjeru dovoditi u pitanje funkcioniranje EPPO-a. Radi se o sastanku značajnom iz više razloga, a naročito intrigira što se odigrao svega dan prije no što je policija, upravo po nalogu EPPO-a, ponovno upala u Ministarstvo kulture i medija i izuzela dokumentaciju od dvoje najbližih suradnika ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, zbog sumnje u protuzakonito izvlačenje novca iz europskih fondova na Geodetskom fakultetu u Zagrebu.

Visoki izvor blizak Vladi, evidentno nesklon načinu na koji EPPO funkcionira i proizvodi premijeru Plenkoviću ogromnu nervozu, izjavio je za Nacional da spomenuti intervju Tamare Laptoš produbljuje nejasnoće povezane uz nadležnost EPPO-a.

Taj izvor u tom kontekstu kaže:

„Tamara Laptoš se u intervjuu Jutarnjem listu posebno požalila na to što Porezna uprava EPPO-u dostavlja podatke samo na temelju pisanog zahtjeva te da bi EPPO želio dobiti izravan pristup bazama podataka Porezne uprave. Ovaj detalj može se tumačiti kao još jedna potvrda da EPPO namjerava preuzeti gotovo sve USKOK-ove slučajeve, pogotovo jer se svaka milijunska korupcija može tumačiti kao šteta za ‘financijske interese Unije’. S druge strane, ovaj detalj pokazuje i određeno nepovjerenje EPPO-a prema USKOK-u i Poreznoj upravi. Naime, USKOK ima pristup bazama Porezne uprave i ako sazna nešto iz nadležnosti EPPO-a, trebao bi mu javiti te podatke. Međutim, ako EPPO traži za sebe tajni pristup bazama neovisno o USKOK-u, onda se to može tumačiti kao nepovjerenje da će USKOK svoj posao obaviti kako treba. Također, EPPO očito ne želi da Porezna uprava zna koga sve EPPO istražuje. Međutim, postavlja se pitanje nadzora nad EPPO-om. Tko kontrolira izlazi li EPPO u svojim istragama izvan svojih nadležnosti?“

Izvor blizak Vladi napominje kako je na razini cijelog EU-a, ako EPPO želi postati isključivi tužitelj za najteža djela korupcije, posebno problematično moguće atrofiranje nacionalnih tužiteljskih kapaciteta. To bi u praksi značilo da bi USKOK atrofirao u svojim nadležnostima te da bi se trebao baviti samo onim kaznenim djelima koje EPPO ne želi.

Tamara Laptoš pokušala je na sastanku s Turudićem zaštititi Sani Ljubičić, svoju najbližu suradnicu, od kaznenog progona. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Taj izvor o tomu dodatno kaže:

„Kada se iz EPPO-a pozivaju na obveze država po Uredbi o EPPO-u i širenju svoje nadležnosti, trebali bi se obazirati i na potrebu da svojim radom ne ometaju nacionalna tužiteljska tijela, a posebice da svojim radom ne umanjuju njihove kompetencije i sposobnosti. Jer intencija Uredbe o EPPO-u zasigurno nije bila da se nacionalna tijela eutanaziraju u korist jačanja i širenja EPPO-a.“

Međutim, u hrvatskom slučaju i te navode treba prvenstveno gledati u drugom kontekstu, onome u kome aktualnom premijeru ne odgovara jako neovisno europsko tužiteljsko tijelo nadležno propitivati slučajeve koji su u Hrvatskoj moguće neistraženi zbog političkih pritisaka na Uskok.

Neki pravosudni izvori bliski Vladi kritički gledaju i na godišnje izvješće EPPO-a, objavljeno također koncem proteklog tjedna.

Godišnje izvješće EPPO-a pokazuje da hrvatski EPPO ima 17 zaposlenih. Samo četiri europske države imaju veći broj zaposlenika. Također, samo četiri europske države imaju više tužitelja po glavi stanovnika od Hrvatske. Pa je utoliko hrvatski ured EPPO-a i u apsolutnom i relativnom broju jedan od najvećih u EU-u. U izvješću naglašavaju da europski tužitelji ostaju neovisni o nacionalnim vladama i nacionalnim pravosudnim tijelima te naglašavaju da je EPPO specijalizirano tužiteljstvo s obveznom nadležnošću i da imaju diskrecijsko pravo istraživati „ne samo nekoliko značajnih slučajeva“. Naglašavaju da kad god su nadležni, nacionalna tijela imaju zakonsku obvezu odstupiti i pustiti EPPO da radi svoj posao. Budući da EPPO radi tek dvije godine, njegov učinak se još ne može mjeriti kroz pravomoćne sudske presude. Poseban naglasak u izvješću dan je prijevarama s PDV-om, koji se smatra “lakom metom” za organizirani kriminal. U 2023. EPPO je istraživao prijevare s PDV-om u iznosu od 11,5 milijardi eura, a sve istrage zajedno činile su 19,27 milijardi eura. Vidi se i da postoje velike razlike među državama po pitanju predmeta istraga. Tako npr. zapadne članice EU-a imaju preko 50 posto vrijednih istraga usmjerenih na prijevare s PDV-om, dok hrvatski EPPO ima 10 %.

Izvješće otkriva još nešto interesantno – da je u protekloj godini EPPO iz Hrvatske zaprimio ukupno 433, odnosno petinu od 2194 prijave privatnih osoba ukupno podnesenih u EU-u.