Nacional otkriva dosad najšokantniji dio prepiske profesora i informatičara s Fakulteta hrvatskih studija koja pokazuje kako su uhođenjem profesora tog fakulteta za dekanicu htjeli instalirati Vlatku Vukelić, ali i da su u toj operaciji imali prešutnu suglasnost ministra Fuchsa
Nacional ekskluzivno objavljuje dosad nepoznate šokantne poruke koje su u sustavnom uhođenju službene i privatne e-mail prepiske savjetnika za organizacijska, kadrovska i programska pitanja dekana Fakulteta hrvatskih studija Petra Marije Radelja te još nekoliko profesora i zaposlenika tog fakulteta razmjenjivali Mijo Beljo zvan Krilnik, sveučilišni nastavnik povijesti na Fakultetu hrvatskih studija (FHS) Sveučilišta u Zagrebu, i informatičar FHS-a Dario Knežić, zajedno s još nekoliko profesora i djelatnika, među kojima je i kandidatkinja za dekanicu FHS-a i profesorica povijesti Vlatka Vukelić.
O tom zaplotnjaštvu, nezapamćenom u povijesti hrvatskoga akademskog života, Nacional je iscrpno pisao u dvama opsežnim tekstovima u prošlom i pretprošlom broju. Ti tekstovi otkrivaju kako su dokazi o toj raboti, zajedno s većim brojem drugih dokaza, već dulje u posjedu Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, a potvrđuju ozbiljnu sumnju na to da je grupa profesora s Hrvatskih studija organizirano počinila niz teških kaznenih djela. Sve se to odvijalo u kontekstu njihove kompleksne operacije s ciljem preuzimanja prevlasti na Fakultetu hrvatskih studija nakon što na funkciju dekanice fakulteta instaliraju Vlatku Vukelić.
Poruke čiji sadržaj Nacional sada ekskluzivno objavljuje bude utemeljenu sumnju na to da se kompletna operacija odvijala uz prešutnu suglasnost i znanje resornog ministra Radovana Fuchsa, ali i nekih njemu bliskih osoba i njegovih suradnika. To je lako moguće jedan od glavnih razloga zašto protagonisti ove serije kaznenih djela još uvijek nisu privukli pozornost istražitelja.
„Kad se sve riješi s izborom MZO će odobriti što bude trebalo”, napisao je Mijo Beljo Dariju Knežiću 19. srpnja 2022. u 23:15. Nepuna dva mjeseca kasnije, 12. rujna 2022. u 14:48 Beljo Knežiću šalje još jednu znakovitu poruku: „Bili smo na piću s vlastima.” Potom u dodatne dvije kratke poruke Beljo Knežiću piše: „Ponovili sto i zadnji puta. Čovke [bivši prorektor Ante Čović] i Radelj van inače blokada svega.”
U transkriptima njihove komunikacije do kraja je razobličena linija aktivnosti prema ministru Fuchsu koju je koordinirao Mijo Beljo, koji je znakovito za sebe izabrao nadimak „Krilnik“, što je najviši čin u oružanim snagama NDH. On je bio i u neposrednom kontaktu s Ivom Lučićem, u vrijeme rata načelnikom SIS-a HVO-a. Lučić je, kako izgleda, operaciju do zadnjih detalja razrađivao i dogovarao s ministrom Fuchsom, a njihove zaključke i naputke preko Mije Belje prenosio članovima kriminalne skupine.
To pokazuju tri odvojene kratke poruke koje je Beljo Knežiću poslao 6. prosinca 2022. u 20:47. U njima mu je napisao sljedeće:
„Bio sam do maloprije na večeri s prof. Lučićem (Ivo Lučić, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti, op.a.). U detalje mi je prepričao ručak s Fuchsom u četvrtak. Zaključak je da MZO ide do kraja u čistku Čovićevih ljudi.”
Nepunih mjesec dana kasnije Beljo Knežiću šalje nove poruke koje bude sumnju na to da se njihove aktivnosti kontinuirano odvijaju uz znanje ministra Radovana Fuchsa. Beljo mu je 3. siječnja 2023. u 19:10 napisao:
„Danas kada sam bio s Lučićem rekao mi je detalje oko MZO i Šuška (Ivo Šušak, državni tajnik u ministarstvu znanosti i obrazovanja, op.a.).” Minutu kasnije napisao mu je i sljedeće: „Dakle, treba paziti kao nikada do sada.”
Transkripti dijela njihove komunikacije nadalje bude ozbiljnu sumnju na to da je operacija preuzimanja Fakulteta hrvatskih studija bila dobro organizirana i koordinirana s ministrom Fuchsom preko dvije linije.
S jednom linijom bio je povezan ustavni sudac Miroslav Šumanović, a koordinirao ju je njegov sin Vladimir Šumanović, docent na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija. Posebnu liniju predstavlja živopisni politički milje koji je vodio pukovnik Valentino Rajković, nekoć zapovjednik HOS-ove bojne Vitez Jure Francetić.
Izvori koji o tomu imaju neposredna saznanja za koja tvrde da mogu i dokumentirati navode da je Valentino Rajković, koji svoje političko uporište ima u Ogranku HDZ-a Zagreb – istok, gdje surađuje s bivšim šefom HEP-a Franom Barbarićem, djelovao preko prorektora Tibora Penteka, koji je dobio zadatak da na Sveučilištu pod svaku cijenu progura dovođenje Vlatke Vukelić na funkciju dekanice.
Izvori upućeni u zbivanja na Fakultetu hrvatskih studija navode kako su Ante Čović, Vlatka Vukelić i nekolicina drugih profesora jedno vrijeme zajednički sa sindikalne platforme Hrvatskog sveučilišnog sindikata pripremali opsežan pismeni podnesak koji je Čović sastavio s ciljem da se usprotive setu zakonodavnih rješenja kojima je ministar Fuchs ozbiljno dokinuo samostalnost sveučilišta. Međutim, Vlatka Vukelić se u posljednji trenutak prije službenog upućivanja tog podneska nije pojavila na zakazanoj sjednici. Do toga je po svemu sudeći došlo nakon što je preko posrednika primila Fuchsovu poruku da pazi što radi jer još dugo treba biti unutar sustava.
Osim straha od pripremanog podneska, o čemu je očito bio obaviješten, ministar Fuchs je imao i dodatni snažan motiv da utječe na Vlatku Vukelić da bi pacificirao Hrvatski sveučilišni sindikat. Taj sindikat je još početkom ožujka 2021. poslao otvoreno pismo premijeru Plenkoviću u kojem je tražio ostavku Radovana Fuchsa. Otvoreno pismo Nacional je tada objavio u cijelosti i dostupno je na web stranici Nacionala. Među razlozima zbog kojih su tražili Fuchsovu ostavku navedena je i potom ekstenzivno opisana inauguracija političkog progona Ante Čovića jer se ovaj još 2010. suprotstavio setu Fuchsovih kontroverznih zakona.
Opisana zbivanja pomažu razumjeti zašto je u tim okolnostima agresivna operacija pokušaja instaliranja Vlatke Vukelić za dekanicu Hrvatskih studija mogla imati i Fuchsovu podršku.
Vlatka Vukelić jedna je od ženskih ikona hrvatske radikalne desnice i desničarska povijesna revizionistica te jedna od ključnih ljudi u skupini koja je uhodila Petra Mariju Radelja, Antu Čovića i još nekoliko profesora i djelatnika FHS-a s grozničavom nakanom da ovlada fakultetom, a da Vukelić postane dekanica. Uhođenje Radelja i ostalih vremenski se uvelike poklapa s postupkom izbora dekana FHS-a, koji je počeo 11. srpnja 2022., kada je Fakultetsko vijeće FHS-a raspisalo kandidature. Javili su se Vlatka Vukelić, koju je podržalo sedamnaest nastavnika, i redoviti profesor Neven Hrvatić koji je, s trideset potpisa podrške, bio favorit za izbor dekana. No Hrvatić je dva mjeseca kasnije, 16. rujna, povukao kandidaturu. Prema tumačenju Petra Marije Radelja, koje je također dio obimnoga spisa policijske istrage protiv Vukelić, Belje, Šumanovića, Knežića i ostalih, učinio je to zbog „nelegalnih aktivnosti uže skupine kojoj je na čelu stajao Vladimir Šumanović”, a u kojoj je djelovala i Vlatka Vukelić. „Budući da Vlatka Vukelić nije imala realnih izgleda da kao protukandidatkinja Nevenu Hrvatiću bude izabrana za dekanicu, skupina je izmišljanjem i širenjem lažnih optužbi i drugim oblicima pritisaka krenula u akciju eliminiranja protukandidata.” Uspjeli su: Hrvatić je povukao kandidaturu.
Prema tumačenju Radelja, tadašnji obnašatelj dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija Stjepan Ćosić stavio se u službu skupine oko Vlatke Vukelić i provodio je plan njezina nasilnog postavljanja na mjesto dekanice. Zbog toga je profesor filozofije na FHS-u Mislav Kukoč 13. prosinca 2022. Senatu Sveučilišta u Zagrebu, Odboru za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišnom savjetu uputio Prigovor zbog nekorektnoga procesuiranja predmeta vezanih za postupak izbora dekana. Usprkos tom dopisu, Senat Sveučilišta u Zagrebu 13. prosinca 2022. dao je suglasnost za program rada Vlatke Vukelić, a 21. prosinca 2022. Fakultetsko vijeće FHS-a izabralo ju je za dekanicu. Ipak, njezin izbor nije potvrđen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu i ona do danas nije preuzela mandat. Skupina koja je kanila preuzeti Fakultet poduzimala je zastrašivanja i prijetnje širemu krugu zaposlenika koji su se tomu protivili i ukazivali na nepravilnosti, a u konačnici je odlukom Stjepana Ćosića petorici zaposlenika radni odnos prekinut nasilno, protupravno i jednostrano. Zbog odmazde kojoj su bili izloženi pet je žrtava zatražilo sudsku zaštitu. FHS su tužili njegovi profesori i djelatnici Petar Marija Radelj, Ante Čović, Mislav Kukoč, Stipan Tadić i Darko Čokor. Protiv FHS-a i bivšeg dekana Stjepana Ćosića postupak je pokrenuo i Državni inspektorat. Postupci su u tijeku.
Nitko, međutim, nije znao da paralelno s kompromitiranim postupkom izbora FHS-ova dekana, skupina FHS-ovih profesora predvođenih Vladimirom Šumanovićem i Vlatkom Vukelić, uz pomoć informatičara fakulteta Darija Knežića, preko e-mail prepiske Petra Marije Radelja uhodi skupinu svojih fakultetskih kolega. Kakvo je to uhođenje bilo, svjedoče poruke koje je policija izuzela iz mobitela Darija Knežića, a Petar Marija Radelj ih je iskoristio kako bi u kaznenoj prijavi koju je podnio protiv članova skupine uhoditelja argumentirao da su ti ljudi nad njim provodili sustavni mobing i zlostavljanje na radu, u kojemu su i uspjeli jer je Radelj dobio izvanredni otkaz na FHS-u.
Nacional je u prošlom broju detaljno rekonstruirao kako su žrtve uhođenja shvatile da im sustavno prate osobnu elektroničku korespondenciju. Dogodilo se to nakon što je 29. siječnja 2023. portal Nacionalno.hr objavio tekst pod naslovom „Kadroviranje na Fakultetu hrvatskih studija iz sjene“, u kojemu je objavljen dio privatnog e-maila koji je profesor filozofije na FHS-u Ante Čović 4. prosinca 2022. poslao bivšoj ravnateljici Instituta Ruđer Bošković Danici Ramljak i na znanje Petru Radelju, zajedno s faksimilom tog e-maila kao ilustracijom članka. Dva dana kasnije, Vlatka Vukelić na svojoj je Facebook stranici objavila faksimil spomenutog Čovićeva privatnog e-maila s vidljivom e-mail adresom pošiljatelja i s poveznicom na spomenuti članak. Dan kasnije, 1. veljače 2023., Čović je od Vlatke Vukelić e-mailom zatražio da ukloni taj sadržaj s Facebooka, ali ona to nije učinila. Kada je taj osobni e-mail objavljen, Čović i Radelj posumnjali su na to da im je netko neovlašteno upao i hakirao privatne e-mailove. Radelj je potom 1. veljače 2023. od sustava tvrtke Google zatražio podatke o pristupanju svojoj internetskoj adresi te angažirao sudskoga vještaka za informatiku da analizom dobivenih podataka utvrdi je li sporni hakirani e-mail koji je od Čovića primio 4. prosinca 2022. u 14:38 došao u posjed trećih osoba neovlaštenim ulaskom u njegovu elektroničku poštu. Sudski vještak je ubrzo potvrdio da se upravo to i dogodilo te da nitko od troje sudionika te prepiske nije prosljeđivao predmetni e-mail. U svojem nalazu i mišljenju od 8. veljače 2023. taj je vještak utvrdio s koje IP adrese je hakiran Radeljev e-mail, kao i da je na tu adresu, odnosno računalo s tom IP adresom, prenesen sporni e-mail.
Liniju aktivnosti prema ministru Fuchsu koordinirao je Mijo Beljo zvan Krilnik. On je bio i kontaktu s Ivom Lučićem koji je operaciju do zadnjih detalja razrađivao i dogovarao s ministrom Fuchsom
Nakon što su Čović i Radelj dobili spomenuto vještačenje, 14. veljače 2023. prijavili su kaznena djela s prijedlogom da se hitno pokrenu službeni mehanizmi za osiguranje dokaza i identifikaciju počinitelja. Prijavu su uputili na adresu Policijske uprave zagrebačke. U vrlo precizno strukturiranoj kaznenoj prijavi Radelj i Čović su priložili i sumirali nalaz sudskog vještaka i osigurali policiji niz detalja kao relativno jednostavan putokaz prema izvršitelju tih kaznenih djela. Čović je u svojoj komplementarnoj kaznenoj prijavi za kaznena djela, osim nepoznatog počinitelja, još prijavio i glavnog urednika portala Nacionalno.hr Dražena Pršu i direktora njegova nakladnika Hrvoja Jurkovića te Vlatku Vukelić. Policija je reagirala brzo i ustanovila da se spornom IP adresom koristio upravo Dario Knežić. Po nalogu Županijskog suda u Sisku oduzeli su mu mobitel i kompjuter. U sadržaju njegova mobitela pronađena je i spomenuta prepiska koja dodatno potvrđuje opisane aktivnosti dobro umrežene skupine predvođene Vlatkom Vukelić.
Osim toga, spomenuta prepiska otkriva i način komunikacije članova te skupine te kako su se odvratno i prijeteći odnosili prema kolegi Radelju, ali i prema ljudima koje su smatrali suparnicima u proceduri imenovanja Vukelić dekanicom FHS-a.
S jednom linijom bio je povezan ustavni sudac Miroslav Šumanović, a koordinirao ju je njegov sin Vladimir Šumanović, docent na Odsjeku za povijest FHS-a. Jednu liniju činio je i živopisni pukovnik Rajković
Policijski spis od više tisuća stranica već gotovo godinu dana čeka u ladicama Općinskog državnog odvjetništva u Sisku. U međuvremenu, Petar Marija Radelj podnio je još jednu kaznenu prijavu policiji u Zagrebu, u kojoj je kao glavnog organizatora operacije „preuzimanja Fakulteta“ te lidera uže skupine i organizatora špijunske mreže označio Vladimira Šumanovića.
Učinio je to zato što mjesecima čeka reakciju sisačkog državnog odvjetništva, dok Vlatka Vukelić u međuvremenu i dalje pokušava preuzeti mjesto dekanice FHS-a. Poruke koje pokazuju da je o nasilničkoj operaciji instaliranja Vlatke Vukelić na čelo Fakulteta Hrvatskih studija bio informiran i aktualni resorni ministar Radovan Fuchs mogu poslužiti kao dio objašnjenja zašto od HDZ-a pregažene institucije zasad još uvijek nisu zainteresirane procesuirati niz ovih teških kaznenih djela.
Komentari