HDZ i desni dio oporbe usprotivili su se u četvrtak prijedlogu Anke Mrak Taritaš (Glas) da Sabor zaduži Vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom poručivši kako za to nema temelja te da trebaju ostati, a dio lijeve oporbe smatra da oni dovode do nejednakosti. 

Mrak Taritaš (Glas) predložila je da se pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušobrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.

Smatra kako za to da se krene u taj postupak postoje formalno-pravni razlozi jer, drži, u ugovorima postoje neke odredbe koje su neustavne te bi same po sebi trebale biti dovoljan razlog za pokretanje postupka.

“Ugovorima između Svete Stolice i RH definiran je cijeli niz novčanih, materijalnih, političkih, društvenih  i drugih obaveza RH bez i jedne jedine obaveze Svete Stolice”, rekla je. Drži i kako ne postoji nikakav reciprocitet prava i obveza već se radi o popisu privilegija jedne vjerske zajednice.

“Te privilegije su rezultirale nizom situacija koje imaju učinke suprotne načelima koje su jamčene Ustavom RH, posebno jednakosti pred zakonom, slobodi vjeroispovijesti i odvojenosti crkve i države”, upozorila je.

Navela je i kako, za razliku od svog nastavnog osoblja, vjeroučitelji se ne biraju na natječaju već se postavljaju i dobivaju mandat od biskupa bez mogućnosti utjecaja nadležnih državnih institucija. Uz to, RH nema utjecaj na kurikulum koji određuje Hrvatska biskupska konferencija.

Metelko-Zgombić: Pokretanje izmjena ugovora moglo bi  nanijeti ozbiljnu štetu međunarodnom političkom ugledu RH

Odbacujući uime Vlade taj prijedlog Andreja Metelko-Zgombić rekla je da nema temelja ulaziti u izmjene tih ugovora jer, među inim, nije došlo do bitne promjene okolnosti u kojima su oni sklopljeni pa nema niti formalno-pravnih uvjeta za predlaganje njihovih izmjena.

Navodeći i da se obje strane moraju suglasiti o njegovu pokretanju te ukoliko takav prijedlog ne bi bio pravno utemeljen mogao bi za sobom povući ozbiljnu štetu u međunarodnom političkom ugledu RH i vjerodostojnosti zemlje jer bi time odstupili od “svetog načela ugovornih odnosa” o obveznim poštivanju ugovornih obaveza.

Metelko-Zgombić negirala je da je po popisu stanovništva iz 2021. došlo do bitnog smanjenja udjela katolika u stanovništvu, a što je bio jedan od razloga Mrak Taritaš za  pokretanje postupka pregovora o izmjenama ugovora. Navela je da je u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine u zemlji  broj katolika manji za samo 2,66 posto (ima ih 83,62 posto) dok Mrak Taritaš navodi da je katolika manje za njih 639.408.

Tijekom višesatne, mjestimice burne rasprave, zastupnici HDZ i dio desne te lijeve oporbe o tom prijedlogu ostali su na suprotstavljenim stavovima. Lijeva oporba je ostala pri ocjeni da vjeronauku nije mjesto u svim javnim osnovnim i srednjim školama, da su netransparentne financijske implikacije tih ugovora te nejednakostima koji iz njih proizlaze, a desni dio oporbe smatra da se radi o napadu na Katoličku crkvu i vjeru.

Navodeći kako nema službenog podatka o ukupnom iznosu financija Damir Bakić (Možemo!)  smatra da bi to moglo iznositi i 150 milijuna eura godišnje. Za razliku od Mrak Taritaš, Katarina Peović (RF) založila se za raskid tih ugovora jer, upozorila je, samo Mađarska od naše zemlje ima veća izdvajanja za Crkvu u Europi.

Stier (HDZ): Inicijativa nije dobro pripremljena i ne daje jasan pregovarački okvir

S druge strane HDZ i desni dio oporbe isticali su da đaci vjeronauk u školama, koji je izborni predmet, biraju bez prisile te da Vatikanski ugovori trebaju ostati i ne treba ih revidirati. Davor Ivo Stier (HDZ) rekao je kako iz oporbene inicijative nije jasno što bi se pregovorima trebalo postići  te da li bi npr. vlada trebala pregovarati o ukidanju vjeronauka ili da se on drugačije organizira. Smatra kako ta inicijativa nije dobro pripremljena niti daje jasan pregovarački okvir.

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) smatra kako se tu radi o “križarskom ratu” koji provode ljevičari. Drži i kako  tu nije pitanje sekularizma ili financijske razboritosti već se radi o ideološkoj borbi između onih “koji njeguju našu nacionalnu baštinu i onih koji ju žele razvodniti ili iskorijeniti”.