U vremenu rastućih nestabilnosti na Bliskom istoku i ozbiljnih prijetnji izraelskog napada na Iran koji prijeti eskalacijom sukoba u tom dijelu svijeta i zbog kojega svjetska naftna tržišta strahuju od naglog skoka cijena sirove nafte, a s jednakom zebnjom prate se i cijene plina na europskim i svjetskim burzama, nemalu dozu optimizma ulijevaju dvije dobre vijesti koje su se u hrvatskoj javnosti pojavile u razmaku od svega mjesec dana. Naime, krajem kolovoza kanadska naftna kompanija Vermilion prijavila je komercijalno otkriće naftno-plinskog ležišta u neposrednoj blizini Kutine, a potom je američki Aspect krajem rujna prijavio otkriće ležišta plina na bušotini nedaleko od Siska. Riječ je, kako nam je objašnjeno u Agenciji za ugljikovodike, o vrlo izdašnim nalazištima ugljikovodika koja su posebno važna zbog činjenice da Inina plinska polja u sjevernom Jadranu iz godine u godinu bilježe se veći prirodni pad proizvodnje i rezerve se u njima rapidno smanjuju. Važnost novih nalazišta plina i nafte raste zbog same činjenice da je njima Hrvatska dodatno smanjila ovisnost o uvozu energenata.

‘Doprinos Vermilionovih polja Berak i Cerić u ukupnoj dnevnoj proizvodnji plina u Hrvatskoj je od 15 do 20 posto’, kaže Marijo Galić iz AZU-a. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Vermilion Zagreb Exploration, hrvatska podružnica kanadskog Vermiliona koja je još 2016. godine s hrvatskom vladom potpisala Ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika – PSA ugovor, engl. Production Sharing Agreement – na istražnom prostoru Sava-10 u Istočnoj Slavoniji, već je imala uspjeha jer je 2019. otkrila izdašne zalihe plina na bušotinama Cerić-1 i Berak-1. Ta su dva polja u srpnju ove godine puštena u probnu proizvodnju i prema procjenama trebala bi davati od 400.000 do 500.000 kubnih metara plina na dan, što u ovom trenutku iznosi oko 20 posto ukupne proizvodnje plina u Hrvatskoj. Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan potvrdio je za Megawatt da Kanađani uspješno privode kraju istražne radove na četiri bušotine na istražnom prostoru Sava-07, na kojemu su prijavili otkriće plina i nafte na tri lokacije. „U najnovijem otkriću na istražnom području Sava-07, za koji je Vermilion dobio dozvolu za istraživanje u ožujku 2020., Kanađani su prijavili otkriće plina na bušotinama Međurić-1 Istok i Gojlo-1 Jug. Na bušotini Međurić procijenjena je proizvodnja oko 130.000 kubnih metara plina na dan, bušotina Gojlo davat će oko 90.000 kubnih metara plina na dan, dok se bušotina Piljenice još ispituje. A na bušotini Zbjegovača-1 Istok otkrivena je nafta. Navedena bušotina u testnoj je fazi davala oko 28 kubnih metara sirove nafte na dan, što nije zanemariva količina“, objasnio nam je Krpan. Prema proizvodnim profilima bušotina Zbjegovača-1 trebala bi početi s proizvodnjom već iduće godine, a procjene govore da se eksploatacija može očekivati tijekom narednih 20 godina. Naftno polje Zbjegovača prema preliminarnim procjenama spada u pet najvećih eksploatacijskih polja ugljikovodika u Hrvatskoj. U istražnom području Sava-07 u međuvremenu je u partnerstvo s Vermilionom ušla i hrvatska kompanija Ina koja će Kanađanima osigurati potrebnu infrastrukturu, čime se osigurava brži početak eksploatacije bušotina. Ina je preuzela 40 posto udjela u obvezama u istražnom prostoru, pa će udjel hrvatske države u količinama pridobivenih ugljikovodika razmjerno tim udjelima i dodatno porasti zbog suvlasništva države u Ini.

Paralelno s Vermilionovim istraživanjima na području Sava-07, američki Aspect je provodio istražne radove na susjednom istražnom prostoru Sava-06. I ovaj je prostor potvrdio očekivanja jer je Aspectova hrvatska podružnica, tvrtka Aspect Croatia Kft., prije mjesec dana prijavila otkriće plina na istražnim bušotinama Trebarjevo-1 i Setuš-2 kod Siska. Bušotina Trebarjevo-1 trebala bi proizvoditi oko 330.000 kubnih metara plina na dan, a Setuš-2 dodatnih 155.000 kubnih metara dnevno, što je dodatnih nešto manje od 500.000 kubnih metara plina na dan.

I naftna kompanija Ina imala je uspjeha u istražnim radovima na istražnim prostorima Drava-02 i Drava-03 uz hrvatsko-mađarsku granicu. Ina je još u srpnju 2019. prijavila otkriće plina na istražnoj bušotini Severovci-1 na istražnom prostoru Drava-02. Ispitivanja su pokazala proizvodni kapacitet od oko 54.000 kubnih metara plina na dan, dok je istražna bušotina Jankovac-1 pokazala prisustvo nafte i procijenjena proizvodnja je oko 11 kubnih metara sirove nafte na dan. Još u studenome 2023. Ina je prijavila komercijalno otkriće plina na bušotini Veliki Rastovac-1 na istražnom prostoru Drava-03. Procijenjena je proizvodnja te bušotine oko 145.000 kubnih metara plina na dan, dok druga bušotina Obradovci-5 još nije testirana i njezine su zalihe za sada nepoznate, kazao je Krpan. Očekivani početak proizvodnje na novootkrivenim plinskim poljima ovisit će o dinamici rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dobivanju potrebnih dozvola, naftno-rudarskim i građevinskim radovima vezanim za infrastrukturu i ulaganja investitora, a protekne li sve prema planu prve bi količine plina iz novoizrađenih bušotina prema PSA ugovorima mogle poteći za dvije do tri godine.

U samo mjesec dana kanadski Vermilion prijavio je otkriće naftno-plinskog ležišta u neposrednoj blizini Kutine, a potom je američki Aspect prijavio otkriće ležišta plina blizu Siska. FOTO: Marijan Susenj/PIXSELL

Direktor Sektora za istraživanje i eksploataciju AZU-a Marijo Galić za Megawatt je ispričao da novootkrivena plinska polja omogućavaju Hrvatskoj da popuni prazninu u proizvodnji vlastitih količina plina nastalu postepenim padom rezervi na poljima sjevernog Jadrana. „Doprinos Vermilionovih polja Berak i Cerić u ukupnoj dnevnoj proizvodnji plina u Hrvatskoj je od 15 do 20 posto. Istovremeno, proizvodnja na tim poljima na najbolji je način obilježila novi model ugovora sklopljenog između istražnih kompanija i hrvatske vlade kojima se u značajno većoj mjeri štite interesi države u komercijalnoj eksploataciji nafte i plina. Za razliku od nekadašnjih koncesijskih ugovora u kojima je naftna kompanija, nakon plaćanja naknade za pridobivene ugljikovodike, poznate kao ‘royalty’, koja je iznosila 10 posto od vrijednosti eksploatiranih ugljikovodika, nesmetano raspolagala kompletnim količinama ugljikovodika koje je proizvela na određenom polju, novi ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika državi donose puno više. Nakon što investitor podmiri ‘royalty’ naknadu od 10 posto, preostali ugljikovodici dijele se između Republike Hrvatske i investitora, i to nakon što investitor povrati odobrene troškove vezane uz istraživanje ugljikovodika“, objasnio je Galić.

‘AZU je pokrenuo aktivnosti otvorenih vrata kroz koje kompanije iskazuju interes za nove istražne radove’, kaže Marijan Krpan, predsjednik Uprave. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Tako su, za razliku od prijašnjih koncesijskih ugovora u kojima je naftna kompanija nakon plaćene naknade za pridobivene ugljikovodike u iznosu 10 posto vrijednosti ukupno proizvedenih ugljikovodika, zadržavala sve količine ugljikovodika proizvedenih iz eksploatacijskih bušotina na kojima je imala koncesije, novi ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika puno bolje zaštitili interese Hrvatske. Prema novim ugovorima Hrvatskoj ukupno pripada više od 50 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina. „Državni prihodi ostvaruju se kroz naplaćene naknade i podjelu proizvodnje definirane ugovorom i kroz porez na dobit. Naknade obuhvaćaju naknadu za potpisivanje ugovora, dodatne naknade za ostvarenu eksploataciju ugljikovodika, naknade za administrativne troškove, naknade za površinu istražnog prostora odnosno eksploatacijskog polja te naknade za pridobivene količine ugljikovodika, tzv. ‘royalty’. I lokalna uprava i samouprava na čijem se području vrši eksploatacija također ima koristi kroz naplatu naknade za pridobivene količine ugljikovodika i naknade za zauzetost površine, koje investitor plaća tijekom cijelog životnog vijeka polja. Prihodi od eksploatiranih količina ugljikovodika ovise o proizvedenim količinama, tržišnoj cijeni i budućim troškovima ulaganja investitora koja obuhvaćaju razradu polja i privođenje proizvodnji te se kreću u milijunima eura godišnje. Prihodi od naknada i poreza kao i mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta i razvoja lokalne infrastrukture predstavljaju veliku korist za lokalnu zajednicu i državu“, objasnio je Galić i dodao da je Hrvatska novim ugovorima zaštitila svoje interese te osigurala energetsku sigurnost i smanjila ovisnost o uvozu energenata.

Uspjeh naftnih kompanija, prije svih Vermiliona i Aspecta koji su dosadašnjim istražnim radovima potvrdili isplativost ulaganja u hrvatske bušotine, potiče interes za daljnja ulaganja u istraživanje ugljikovodika, potvrdio nam je Krpan i naveo da postoje upiti i još nekoliko inozemnih naftnih kompanija. „Dosadašnji uspjesi Aspecta i Vermiliona potvrđuju da hrvatski dio Panonskog bazena i dalje predstavlja potencijal za istraživanje ugljikovodika, čime se otvara mogućnost za nova otkrića. Agencija je pokrenula aktivnosti otvorenih vrata kroz koje kompanije iskazuju interes za nove istražne radove. AZU je ponudio ukupno tri istražna područja koja su trenutno ostala izvan fokusa investitora, no nakon uspjeha spomenutih kompanija i oni se vraćaju u žižu interesa. Riječ je o istražnim područjima Sava-08/Sava-09, Sava-11/Sava-12 i otpuštenom dijelu istražnog područja Drava-02, koja u prethodnim aktivnostima nisu rezultirale otkrićima. Na otvorenim vratima već je bilo nekoliko upita za predložena istražna područja i sada čekamo konkretnije ponude“, kazao je na kraju razgovora Krpan.

Karta otkrića unutar istražnih prostora ugljikovodika u Hrvatskoj pokazuje da hrvatski dio Panonskog bazena i dalje predstavlja potencijal za istraživanje plina i nafte. FOTO: Arhiv AZU-a