Virusni imunolog, profesor sa Sveučilišta u Rijeci i član Njemačke nacionalne akademije za znanost, Stipan Jonjić, jedan od naših najvećih stručnjaka, gostovao je u Novom danu gdje je pojasnio važnost pojedinih faza testiranja cjepiva i naglasio da je ta vijest prilično iznenadila i razočarala svjetsku znanstvenu zajednicu.

“Zadnjih nekoliko mjeseci cijeli svijet je usmjeren na rješavanje tog problema, prije svega na prozvodnju cjepiva. I Rusi su radili na tome, ali postoji velika zabluda. Mislim da ovo rusko licenciranje ne znači baš ništa. Proizvesti vakcinu koju su oni proizveli, vrlo je jednostavno. Radi se o tzv. vektorskom cjepivu. U virus se umeće kod dva virusa i generiramo rekombinantni virus koji može poslužiti kao cjepivo. Nije problem Rusima napraviti jedan od četiri tipa cjepiva koji su aktualni među kojima su mnogi u završnoj fazi testiranja, trećoj fazi kliničkih studija. Problem je u fazama, u tim se stvarima ne može ništa preskakati”, rekao je Jonjić i dodao:

“Cjepiva se testiraju godinama. Budući da nemamo vremena, pristalo se ne ubrzani postupak, ali ono što su Rusi napravili, drago mi je da mogu, ali problem je što su preskakali nešto što se ne smije. Ne možete predvidjeti bez istraživanja kako će biti stvarna reakcija ljudi i registrirati nešto, ići u masovniju fazu bez pažljivo provedenih kliničkih studija, to je opasno. Ali opasno je i za druga nastojanja jer u slučaju bilo kakvog incidenta s ruskim cjepivom, to će usporiti sve skupa jer dolazi do pomicanja razmišljanja o tome što cjepivo jest.”

Ističe da rusko cjepivo nije posebno cjepivo jer ima niz drugih kompanija koje rade na cjepivu na istom principu. Najteži dio vakcine je provođenje svake pojedine faze, napominje. “Želim im svako dobro, ali nadam se da neće pobrkati račune drugima. Osim političke konotacije ne vidim prednost koju su s tim postigli kao zajednica”, dodaje Jonjić.

Komentirajući koji su to standardi koje bi trebalo poštovati, istaknuo je da su standardi vrlo strogi. A zašto Rusi nisu objaviči ništa o tom cjepivu u odobrenim i provjerenim znanstvenim radovima?

“Pitanje je što mogu objaviti. Napraviti taj vektor možete u svakom boljem laboratoriju. Problem je testiranje. Kažu da je cjepivo protektivno, ali se svodi da vakcina izaziva potutijela. Većina cjepiva koja su sad u igri rade na taj način, ali to nije dokaz da će biti protektivno cjepivo”, objašnjava Jonjić.

Komentirajući sezonalnost primjerice cjepiva protiv gripe, ističe da virusi stalno mutiraju i je teoretski sasvim moguće da i koronavirus promijenio dio gena.

“Koliko poznajem koronaviruse, to se ne bi trebalo dogoditi. Biologija koronavirusa je drugačija, kompromitira kapacitet imunološkog sustava, ali s vakcinom izazovete kvalitetnu trajnu imunost. Naravno da se može dogoditi mutacija među virusima, ali radi se na cjepivu koje bi bilo dugotrajno. Postoji velika mogućnost da ako ne uspije vakcina, da će virus endemski godinama cirkulirati među nama, pa će moguće oslabjeti i postati sličan drugim humanim koronavirusima koji izazivaju prehlade i slično, ali teško je predvidjeti hoće li se to dogoditi unutar pet, deset ili 50 godina”, rekao je Jonjić.

Nešto po zlu bi moglo krenuti, kaže, u slučaju da se u trećoj fazi testiranja dogode incidenti:

“Pa i ovo što su Rusi napravili svojevrstan je incident jer ne možete preskakati treću fazu istraživanja. Doduše oni su je najavili, ali u slučaju velikog neuspjeha to bi izazvalo reakciju međunarodne zajednice, regulatorne agencije bi bile restriktivnije jer nitko ne može ljudima davati cjepivo koje nije prošlo sve kontrole.”

Cjepiva moraju biti dostupna svima

“Bilo bi tragično ako se to dogodi, da siromašni ne dobiju cjepivo. Zato je dobro da se radi stotine raznih cjepiva jer će to smanjiti cijenu. Želim vjerovati da će međunarodna zajednica naći načina i svima omogućiti cjepivo.”