Predstavnici Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek i Centra za mirovne studije predali su u srijedu, na Međunarodni dan ljudske solidarnosti zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o socijalnoj skrbi koji, kako tvrde, krši Ustav, međunarodne ugovore i ljudska prava.

Zakon o socijalnoj skrbi grubo krši Ustav RH i međunarodne ugovore te ljudska prava korisnika zajamčene minimalne naknade koji su među socijalno najugroženijim članovima društva, ustvrdila je Natalija Havelka iz osječkog Centra za mir i nenasilje na konferenciji za novinare uoči predaje zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredbi pojedinih članaka Zakona ispred Ustavnog suda.

Havelka je podsjetila da su se prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi radno sposobni i djelomično radno sposobni korisnici socijalne skrbi obvezni odazvati pozivu jedinica regionalne i lokalne samouprave za sudjelovanje u radu za opće dobro bez naknade, u trajanju od 60 do 90 sati mjesečno. Ne odazovu li se ukida im se, u potpunosti ili djelomično, pravo na zajamčenu minimalnu naknadu i ne mogu je ponovno ostvariti prije isteka roka od 6 mjeseci, pojasnila je Havelka.

Ukidanje ili umanjenje socijalne pomoći

Navela je i kako je tijekom 2023. doneseno 46 pravomoćnih rješenja o ukidanju ili umanjenju socijalne pomoći iz tih razloga.

Ustvrdila je da je takvo uvjetovanje socijalne pomoći u državi koja je Ustavom definirana kao socijalna upitno.

Tijekom ove godine, veliki gradovi, Osijek i Zagreb su najavili provedbu te mjere, te je upitala zašto se gradovi i općine hvale sudjelovanjem u mjeri koja je u suprotnosti s ljudskim  pravima i zabrani prisilnog rada.  Također, pita se, zašto se u medijima nekritički izvještava o mjeri koja gradove i općine opskrbljuje besplatnom radnom snagom, a za koju najveću cijenu plaćaju korisnici prisiljeni i ucijenjeni tzv. radom za opće dobro, koja se provodi bez pravilnika i neujednačeno u pojedinim gradovima i općinama.

“To nije zaposlenje ni uključivanje u tržište rada, niti se ono potiče, osoba koja je prisiljena raditi mjesečno četiri sata dnevno ne može istodobno tražiti posao i slobodno birati zaposlenje i sudjelovati u programima prekvalifikacije”, upozorila je Havelka.

Uglavnom se radi o samcima ili kućanstvima koja nemaju dovoljno za život

Tea Radović iz Centra za mirovne studije rekla je kako se uglavnom radi o samcima ili kućanstvima koja nemaju dovoljno sredstava za život i podmirenje osnovnih životnih potreba i ne mogu ih osigurati nekim drugim prihodom ili prodajom imovine.  Stoga dobivaju minimalnu zajamčenu naknadu koja trenutno iznosi 132,72 eura, a od 1. siječnja iduće godine iznosit će 150 eura, rekla je upitavši tko s time može preživjeti mjesec. Smatramo da je ukidanje te naknade sramotno i neustavno te stoga podnosimo zahtjev za ocjenom ustavnosti, dodala je.

Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić istaknula ju da se tim odredbama krši ljudsko dostojanstvo i izrazila je nadu da će Ustavni sud prepoznati iznesenu argumentaciju.