Uoči ovotjedne godišnje skupštine dioničara Hrvatskog Telekoma (HT), najveće i najmoćnije hrvatske telekomunikacijske kompanije koja će tom prilikom svojim suvlasnicima formalno predstaviti poslovne rezultate za 2022. godinu, više udruga pismeno je upozorilo na krajnje ozbiljnu mogućnost da su financijski izvještaji te kompanije u najmanju ruku netočni i neprecizni, ako ne i namjerno lažirani kako bi se prikrile potencijalne obveze HT-a u iznosu od više desetaka milijuna eura. Nacional je tijekom proteklog tjedna došao u posjed opsežne korespondencije koja se odnosi na sudski postupak u kojemu je HT tužen zbog svoje nezakonite prakse otprije više od dvadeset godina, a koji mu se sada prijeti vratiti kao bumerang u obliku najmanje 42 tisuće tužbi potrošača i potencijalnih odšteta koje je sama kompanija prije petnaestak godina procijenila na 150 milijuna kuna glavnice. Tome, dakako, treba pripisati zatezne kamate koje su vjerojatno već premašile taj iznos, ali i mogućnost da pored spomenutih 42 tisuće korisnika, tužbe podnese još njih milijun, odnosno, svi koji su u periodu između 1999. i 2001. godine koristili uslugu fiksne telefonije, što bi djelovalo razorno na tu kompaniju.

Da postoji problem s financijskim izvještajima HT-a u proteklim danima, pismeno su upozorili Društvo dioničara Hrvatskog Telekoma i Potrošač – društvo za zaštitu potrošača Hrvatske. U njihovim dopisima upozorava se upravu HT-a, ali i uglednu revizorsku kuću Ernst & Young koja je radila na konsolidiranim financijskim izvještajima kompanije za proteklu godinu te HANFA-u i Zagrebačku burzu, da će na ovotjednoj skupštini dioničari de facto biti obmanuti i uskraćeni za podatke koji ozbiljno utječu na poslovne rezultate i perspektivu Hrvatskog Telekoma. Ni u jednom od dopisa ne spominju se motivi za takvo postupanje, ali samo su dva moguća: prikrivanje potencijalnih višemilijunskih potencijalnih obveza, naime, dovodi do boljih poslovnih rezultata, a oni dovode do većih bonusa za upravu i veće dividende za suvlasnike.

Srž spora seže još u period između 1999. i 2001. godine kada je tvrtku vodio Ivica Mudrinić i kada su tadašnje hrvatske vlade s HT-om potpisale ugovor o koncesiji za pružanje usluga u nepokretnoj telefoniji. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Upravo Hrvatski Telekom je još 2008. godine u svojim financijskim izvještajima eksplicitno upozoravao dioničare na taj slučaj, odnosno, mogućnost da bude izložen desecima tisuća sudskih tužbi s nepovoljnim ishodima. „Društvo je obaviješteno o činjenici da je cca. 42.000 korisnika (pretplatnika) potpisalo punomoć radi podnošenja tužbi zbog kršenja Zakona o zaštiti potrošača. Izloženost Društva je u veljači 2008. procijenjena na iznos cca. 150 milijuna kuna, uz napomenu da bi izloženost mogla biti i veća pod uvjetom da se uključe i drugi korisnici te u slučaju da Društvo bude obavezno platiti i dodatne kamate. Broj potencijalnih dodatnih postupaka doveden je u vezu s brojem pretplatnika u vrijeme podnošenja predmetnih tužbi (1.350.000)“, stoji između ostalog u izvještajima u periodu kada nije postojala pravomoćna presuda u tom slučaju. Paradoksalno, nakon što je prošle godine donesena pravomoćna presuda, u financijskim izvještajima taj se slučaj gotovo ni ne spominje, odnosno, minorizira se uz tvrdnju da „rješavanje tih tužbi neće imati materijalno značajan negativan utjecaj na financijski položaj Grupe“.

Srž tog spora seže još u period između 1999. i 2001. godine, kada su tadašnje hrvatske vlade s HT-om potpisale ugovor o koncesiji za pružanje usluga u nepokretnoj telefoniji – odnosno, za ono što danas poznajemo pod nazivom „fiksna telefonija“ – te izmjene tog istog ugovora. Radilo se zapravo o pripremama za deregulaciju i liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta, a ključna je bila odredba kojom su dotadašnji „impulsi“ zamijenjeni minutom kao obračunskom jedinicom. Drugim riječima, svaka uspostava poziva automatski se naplaćivala po cijeni od jedne minute i to je izazvalo bijes potrošačkih udruga. Jedna od njih na ulicama velikih gradova postavila je štandove i počela prikupljati punomoći korisnika te okupila njih 42 tisuće. No odlučila je pokrenuti pilot-tužbu sa samo sedmero tužitelja kako ne bi blokirala sudove i tada započinje mukotrpni višedesetljetni postupak. U njemu se redaju različiti ishodi: potrošači dobivaju prvostupanjsku presudu, Hrvatski Telekom u žalbi preokreće rezultat u svoju korist, potom udruge traže reviziju i Vrhovni sud je usvaja vrativši predmet na ponovljeni postupak. U njemu sedmero tužitelja dobiva prvostupanjsku presudu u svoju korist, a drugostupanjskom presudom ona lani biva potvrđena i postaje pravomoćna. Treba napomenuti da je sada Hrvatski Telekom zatražio reviziju Vrhovnog suda te da je podnio tužbu i pred Ustavnim sudom.

„Sedmero rezidencijalnih pretplatnika pokrenulo je 2003. godine protiv Republike Hrvatske kao prvooptuženika i HT-a kao drugooptuženika spor u kojemu je Općinski građanski sud u Zagrebu u ponovljenom postupku 2021. godine donio prvostupanjsku odluku kojom je ugovorna odredba Ugovora o koncesiji iz 1999. godine s izmjenama i dopunama iz 2001. godine utvrđena ništavnom u dijelu koji se odnosi na mjesečnu pristupnu naknadu i obračunski interval od 1 minute i naložio isplatu od 925 kuna po tužitelju plus kamate. Županijski sud u Zagrebu potvrdio je 2022. godine prvostupanjsku presudu“, piše u godišnjim financijskim izvještajima HT-a za ovu godinu.

„Osim 7 navedenih tužitelja u gore opisanom postupku postoji još 5 tužitelja. Ovi postupci su u tijeku. Postoji mogućnost dodatnih tužbi koje bi se mogle pokrenuti protiv HT-a po isto činjeničnoj pravnoj osnovi“, dodaje se u istom izvještaju u kojemu se – za razliku od istog dokumenta iz 2008. godine – ne spominje ni 42 tisuće tužitelja, ni potencijalna šteta od 150 milijuna kuna plus kamate, a na koncu ni mogućnost da tužbu protiv HT-a podnese svih 1,3 milijuna korisnika iz tog doba. Ona je znatno realnija i zbog razvoja događaja na Vrhovnom sudu koji je nedavno izmijenio praksu i odredio da rokovi za zastaru tužbi za ništetnost počinju teći tek kada se o tome donese pravomoćna presuda – u ovom slučaju od lani, pa potrošači imaju pet godina da se odluče na taj korak.

Kostas Nebis aktualni je predsjednik uprave HT-a koji se uoči ovotjedne godišnje skupštine dioničara Hrvatskog Telekoma suočava s teškim optužbama više udruga koje su pismeno upozorile na krajnje ozbiljnu mogućnost da su financijski izvještaji te kompanije, u najmanju ruku, netočni i neprecizni. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Spomenutih 42 tisuće tužitelja, koji su još prije više od dvadeset godina potpisali punomoći udruzi Potrošač, danas zastupaju odvjetnici Mladen Dragičević i Čedo Prodanović, koji su – kako proizlazi iz dokumentacije koju Nacional posjeduje – u više navrata bili na razgovorima s HT-ovim odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Bogdanović, Dolički i partneri o eventualnom mirnom rješenju tog spora.

Sredinom dvijetisućitih, na inicijativu tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, čak je održan sastanak u Državnom odvjetništvu na kojemu je sastavljen prijedlog nagodbe svih zainteresiranih strana, no HT je od toga naknadno odustao. Danas, čini se, svojim dioničarima nastoji prikriti ozbiljnost tog spora i potencijalnu golemu štetu koja bi mogla nastupiti za kompaniju.

„Smatramo da je Društvo, u najmanju ruku, bilo dužno istaknuti postojanje gore opisane izloženosti Društva u Bilješkama uz GFI 2022. te smatramo da je nepostupanjem na opisani način Društvo prekršilo odredbe MRevs 540 iz točke A.6. te čl.44.st.8. i čl. 47. Zakona o reviziji, a nereagiranjem naslovnog revizorskog društva postavlja se pitanje i odgovornosti revizora“, stoji u upozorenju koje je potrošačka udruga poslala na adresu Ernst & Younga uoči skupštine dioničara HT-a ove srijede.

Koja bi, nema sumnje, prvi put u proteklim desetljećima mogla biti kontroverzna.

Igor Vujović, predsjednik društva za zaštitu potrošača – Potrošač, jedne od udruga koje su upozorile na nepravilnosti u financijskim izvještajima HT-a. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSEL